64.  u noći, prema zapisima povjesničara Tacita, izbio je veliki požar u Rimu.

    1374.  umro je Francesco Petrarca. ( > )
               Većina izvora navodi 19. srpanj 1374. kao dan pjesnikove smrti, no malo pro -
               blematiziranja nije naodmet - uostalom, i poslovično oprezna Britannica Online
               encyclopedia  piše : died July 18/19, 1374.

    1591.  umro je Jakob Gallus, istaknuti slovenski renesansni skladatelj čija djela po
               značenju i vrijednosti idu uz opuse G. Palestrine i O. di Lassa. U središtu
               njegovog opusa je zbirka Opus musicum s 374 moteta za sve blagdane crkvene
               godine. Uz vlastite tematske predloške, neke je parodirane mise stvarao na teme
               iz djela suvremenika, francuskih šansona i njemačkih napjeva a madrigale na
               tekstove Ovidija, Vergilija, Katula, Horacija i Marcijala.

    1610.  umro je Caravaggio. O okolnostima i datumu smrti i danas se raspravlja, ali
               je okvirno prihvaćen. ( > )

    1721.  umro je Antoine Watteau. ( > )

    1811.  rođen je William (Makepeace) Thackeray. ( > )

    1817.  umrla je Jane Austen. ( > )

    1849.  rođen je Hugo Riemann. ( > )

    1853.  rođen je Hendrik Antoon Lorentz. 1902. je podijelio Nobelovu nagradu za fiziku
               sa Pieterom Zeemanom (25. svibnja 1865. - 9. listopada 1943.). ( > )

    1900.  rođena je Nathalie Sarraute (pravim imenom Natalija Iljanova Černjak), utjecajna
               francuska spisateljica i feministkinja ruskog podrijetla. Tropizmi; Portret neznanca;
               Planetarij; Zlatni plodovi; Uporaba riječi; Djetinjstvo. Kao datum njenog rođenja se
               često navodi 18. srpanj 1902. Evo što o tom prenosi web stranica
               http://www.answers.com/topic/nathalie-sarraute
              
               The date of her birth was July 18, 1900, but at one point in her career, evidently
               wishing to cut some years from her age, she gave the year of her birth as 1902,
               a figure still found in some reference works.              
               ( > )

    1903.  umro je Fran Folnegović. ( > )

               Istog dana rođen je Božidar Kunc. ( > )

    1918.  rođen je Nelson (Rolihlahla) Mandela, južnoafrički borac protiv apartheida.
               1993. je podijelio Nobelovu nagradu za mir sa tadašnjim južnoafričkim predsjed -
               nikom F.(rederikom) W.(illemom) de Klerkom (r. 18. ožujka 1936.). ( > )
                p.s... ali, čujte i počujte ovo ortoepijsko čudo :
                https://www.youtube.com/watch?v=uWiKvEPQvak

    1928.  rođen je Ivan Supičić, hrvatski muzikolog. Doktorirao je na Sorbonni i bio glavni
               urednik časopisa International Review of the Aestethic and Sociology of Music.            

    1937.  rođen je Roald Hoffmann, američki kemičar poljskog podrijetla. Sa R. B. Woodwardom
               je proučavao teoriju molekularnih orbitala (Woodward - Hoffmannovo pravilo). 1981. su
               Nobelovu nagradu podijelili on i Japanac Kenichi Fukui (4. listopada 1918. - 9. siječanj
               1998.).

    1948.  rođen je Hartmut Michel, njemački biokemičar. Za otkrića vezana uz procese foto -
               sinteze podijelio je 1988. Nobelovu nagradu sa sunarodnjacima Johannom Deisen -
               hoferom (r. 30. rujna 1943.) i Robertom Huberom (r. 20. veljače 1937.).

    1968.  umro je Corneille Heymans. ( > )

    1982.  umro je Roman Jakobson. ( > )

Zavičajne vijesti

    1896.  rođen je u Varaždinu političar i publicist Kamilo Horvatin. Trgovačku školu polazio je
               u Zagrebu, a zbog sudjelovanja u štrajku i atentatu na komesara S. Cuvaja osuđen je na
               dvije godine zatvora. Kao bankovni činovnik ponovno štrajka 1919. Bio je predavač na prvoj
               političkoj školi KPJ, član CKKPJ i Politbiroa te Predstavništva KPJ u Kominterni. Bio je pokretač,
               suradnik i urednik glasila Novi svijet, Komunist, Borba i Klasna borba. Preko Austrije i Čeho -
               slovačke je emigrirao u SSSR gdje je 1938. nestao u staljinističkim čistkama.  

    1930.  umro je metodičar i andragog Franjo Anderlić. Školovao se u Varaždinu i Zagrebu gdje
               je završio učiteljsku školu. Radio je u Bregima (Posavskim), Vukovaru i Zagrebu. Bavio se
               obrazovanjem odraslih i po njemu je postupak kod opismenjavanja, koji je razradio u Čitanci
               za abecedarce, nazvan Anderlićeva metoda. Objavljivao je članke u Sriemskim novinama,
               Književnoj smotri, Školi, Napretku, Učiteljskom glasniku, Domu i školi, Pučkoj prosvjeti ...
               Pokrenuo je časopis Vjerni drug (1897.) i Seljak Marko (1902.) te napisao knjigu o poljo -
               djelstvu Hoću da budem ratar. ( > )