12. prosinca 1766. (1. prosinca po julijanskom kalendaru) rođen je Nikolaj Mihajlovič Karamzin, ruski književnik i povjesničar. Blizak prosvjetiteljstvu, snažno je utjecao na jačanje europske komponente ruske kulture i umjetnosti te modernizaciju ruskog jezika. Kritika mu je prozu svrstala u sentimentalizam. Zanimljivo, njegova golema Povijest ruske države (12 sve - zaka) uključuje i neke literarne likove i događaje. Pisma ruskog putnika; Jadna Liza.
1800. umro je Julije Bajamonti. ( > )
1821. rođen je Gustave Flaubert, najistaknutiji francuski književni realist. Stilski raskošno, tematski je analizirao konvencije, moral i banalnosti onodobnog društva. 1857. je zbog Madame Bovary optužen zbog vrijeđanja javnog morala. Sentimentalni odgoj; Memoari jednog luđaka; Iskušenje svetog Antuna; U mjesecu studenom; Po poljima i žalima; Zanimljiva je i njegova opsežna korespondencija objavljena u 10 svezaka. ( > )
1860. rođen je Jan Kasprowicz, prvi poljski pjesnik slobodnog stiha - simbolist. Pisao je i drame te književnopovijesne tekstove a osobito su značajni njegovi prevodi klasične, engleske i njemačke književnosti. Knjiga ubogih; poema Krist; Svijet na umoru; Himne. ( > )
1861. rođen je Janko Leskovar, hrvatski književnik, preteča hrvatske moderne. Poslije nesreće; Misao na vječnost; Katastrofa; Propali dvori; Sjene ljubavi. ( > )
1863. rođen je Edward Munch, norveški slikar i grafičar - ekspresionist. Pod teretom osobnih problema bio je sklon morbidnim motivima. Glavno mu je djelo ciklus Friz života - poema o životu, ljubavi i smrti (3 verzije; najznačajnije slike: Strah, Poljubac, Djevojka i smrt, Krik). Ostala djela : Djevojke na mostu; Stephane Mallarme; Stanislaw Przybyszewski. ( > ) 1866. rođen je Alfred Werner. ( > ) 1877. umro je Jose de Alencar. ( > ) 1889. umro je Robert Browning, engleski književnik, uz A. Tennysona najistaknutiji viktorijanski pjesnik, poznat po narativnoj poeziji temeljenoj na tzv. dramskim monolozima i obilježenoj histo - ricizmom i erudicijom. Zvona i mogranji; Badnjak i Uskrs; Muškarci i žene. Prsten i knjiga. ( > ) 1903. rođen je Yasujiro Ozu, japanski filmski redatelj i scenarist. Iako je uvijek izbjegavao folklornu i nacionalnu egzotiku, nazvan je "najtipičnijim japanskim redateljem". Počevši od 1927., snimio je 53 filma a taj opus je jedan od najkonzistentnijih koje povijest filma poznaje. Tematska omeđenost i izražajna decentnost izraz su autorske dosljednosti i privrženosti opsesivnom motivu - raspadu japanske obitelji u suvremenim uvjetima života i privređivanja. Umro je na svoj rođendan 1963. Iako usamljen navodi 15. prosinac kao datum njegovog rođenja i smrti, članak u našoj Filmskoj enciklopediji (JLZ M. Krleža, Zg. 1990.) je više nego preporučljiv. 1913. rođen je George Whitman. ( > ) 1918. rođen je Jure Franičević Pločar, hrvatski književnik. Sudjelovanje u NOB - u obilježilo je prvi dio njegovog stvaralaštva da bi se kasnije posvetio intimnijim propitivanjima. Od 1988. je bio redovni član HAZU. Preko rovova; Nagnuta neba; Gluha zvona; Mir; Vir; Baština. 1930. rođen je Borivoj Dovniković, jedan od vodećih autora Zagrebačke škole crtanog filma. Znatiželja; Krek; Ljubitelji cvijeća; Putnik drugog razreda; Škola hodanja. Publicistička djela : Škola animacije; Škola crtanog filma. 1939. umro je Douglas Fairbanks. ( > ) 1955. umro je Antun Dobronić, hrvatski skladatelj i glazbeni publicist. Bio je idejni predvodnik skladatelja nacionalnog usmjerenja - opus mu je intenzivno prožet obilježjima narodne glazbe. Karneval; Jelšonski tonci; Udovica Rošlinka; Goran; Pokladna noć. Spisi : Predavanja iz povijesti i estetike muzike; Muzički eseji; Doprinos Istre hrvatskoj muzici. ( > ) 1999. umro je Joseph Heller. ( > )
Zavičajne vijesti
1869. rođen je u Varaždinu Oskar pl. Agić, šumarski stručnjak. U rodnom gradu je završio osnovnu i srednju školu a šumarstvo studirao u Beču. Stručne članke je objavljivao u Šumarskom listu. Bilinstvo za šumarsko pomoćno osoblje; Kratak pregled uređenja šuma; Pabirci iz lovstva; Učbenik Vinkovačke lugarske škole o porabi šuma; Pravo - užitničko pravo krajišnika; koautorstvo u 60 godina Brodske imovne općine, njen postanak i rad.
1944. umro je Franjo Getz. ( > ) 1948. umro je Franjo Dugan, stariji, skladatelj, orguljaš, glazbeni teoretičar i pisac. Gimnaziju je polazio u Varaždinu i Zagrebu. Istovremeno s matematikom i fizikom, studirao je i glazbu. Bio je orguljaš u katedrali, profesor, ravnatelj škole Glazbenog zavoda i rektor Muzičke akademije. Elementarna teorija muzike; Vježbe za zborno pjevanje (solfeggio); Nauka o muzičkim formama; Nauka o instrumentima; Nauk o glazbalima; Sonata za violinu i klavir u g - molu; Toccata alla fuga u g - molu; Kromatska fuga u c - molu; Fantazija u d - molu; Preludij i fuga u h - duru. Surađivao je u Obzoru i Glazbenom i kazališnom vjesniku te uređivao Svetu Ceciliju. ( > ) p.s. U dodanom linku, datum rođenja (ne i godina) je pomiješan s datumom smrti. 1976. umro je Vinko Žganec, hrvatski etnomuzikolog i melograf - varaždinski gimnazijalac a kasnije ravnatelj Instituta za narodnu umjetnost, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i član JAZU. Zabilježio je i znanstveno obradio više od 15 000 folklornih napjeva te unaprijedio metodu analize i sistematizacije narodne glazbe. Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja; Narodne popijevke Hrvatskog zagorja; Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okoline; Pučke popijevke Hrvata iz Velike Kaniže u Mađarskoj. Autor je i originalnih skladbi temeljenih na narodnom melosu.
1980. umro je Božidar Borko, književnik i novinar. Gimnaziju je polazio u Varaždinu. Poeziju je pisao na hrvatskom i slovenskom jeziku te se bavio novinarstvom. Uređivao je i pisao za Mursko stražo, Tabor, Jutro, Naše doba i Ljubljanski zvon a bio je i urednik u Slovenskom knjižnem zavodu te Cankarjevoj založbi. Jedan je od osnivača Društva slovenskih prevoditelja. Prevodio je s češkog, njemačkog, poljskog, ruskog, talijanskog, hrvatskog, bugarskog... bavio se književnom teorijom. Bibliografija prevodov v slovenščino od maja 1945. do maja 1960.; Na razpotjih časa; Hvala vam, knjige; Srečanje. ( > ) 1987. umro je Zlatko Janković. ( > ) |