1766.  (1. prosinca po julijanskom kalendaru) rođen je Nikolaj Mihajlovič Karamzin, ruski
               književnik i povjesničar. Blizak prosvjetiteljstvu, snažno je utjecao na jačanje europske
               komponente ruske kulture i umjetnosti te modernizaciju ruskog jezika. Kritika mu je prozu
               svrstala u sentimentalizam. Zanimljivo, njegova golema Povijest ruske države (12 sve -
               zaka) uključuje i neke literarne likove i događaje. Pisma ruskog putnika; Jadna Liza.

    1800.  umro je Julije Bajamonti. ( > )

    1821.  rođen je Gustave Flaubert, najistaknutiji francuski književni realist. Stilski raskošno,
               tematski je analizirao konvencije, moral i banalnosti onodobnog društva. 1857. je zbog
               Madame Bovary optužen zbog vrijeđanja javnog morala. Sentimentalni odgoj; Memoari
               jednog luđaka; Iskušenje svetog Antuna; U mjesecu studenom; Po poljima i žalima;
               Zanimljiva je i njegova opsežna korespondencija objavljena u 10 svezaka. ( > )

   1860.  rođen je Jan Kasprowicz, prvi poljski pjesnik slobodnog stiha - simbolist. Pisao je i
              drame te književnopovijesne tekstove a osobito su značajni njegovi prevodi klasične,
              engleske i njemačke književnosti. Knjiga ubogih; poema Krist; Svijet na umoru; Himne.
              ( > )

   1861.  rođen je Janko Leskovar, hrvatski književnik, preteča hrvatske moderne. Poslije
              nesreće; Misao na vječnost; Katastrofa; Propali dvori; Sjene ljubavi. ( > )

   1863.  rođen je Edward Munch, norveški slikar i grafičar - ekspresionist. Pod teretom osobnih
              problema bio je sklon morbidnim motivima. Glavno mu je djelo ciklus Friz života - poema
              o životu, ljubavi i smrti  (3 verzije; najznačajnije slike: Strah, Poljubac, Djevojka i smrt,
              Krik). Ostala djela : Djevojke na mostu; Stephane Mallarme; Stanislaw Przybyszewski.
              ( > )

   1866.  rođen je Alfred Werner. ( > )  

   1877.  umro je Jose de Alencar. ( > )

   1889.  umro je Robert Browning, engleski književnik, uz A. Tennysona najistaknutiji viktorijanski
              pjesnik, poznat po narativnoj poeziji temeljenoj na tzv. dramskim monolozima i obilježenoj histo -
              ricizmom i erudicijom. Zvona i mogranji; Badnjak i Uskrs; Muškarci i žene. Prsten i knjiga.
              ( > )

   1903.  rođen je Yasujiro Ozu, japanski filmski redatelj i scenarist. Iako je uvijek izbjegavao folklornu
              i nacionalnu egzotiku, nazvan je "najtipičnijim japanskim redateljem". Počevši od 1927., snimio je
              53 filma a taj opus je jedan od najkonzistentnijih koje povijest filma poznaje. Tematska omeđenost
              i izražajna decentnost izraz su autorske dosljednosti i privrženosti opsesivnom motivu - raspadu
              japanske obitelji u suvremenim uvjetima života i privređivanja. Umro je na svoj rođendan 1963.
              Iako usamljen navodi 15. prosinac kao datum njegovog rođenja i smrti, članak u našoj Filmskoj
              enciklopediji (JLZ M. Krleža, Zg. 1990.) je više nego preporučljiv.  

   1913.  rođen je George Whitman. ( > )

   1918.  rođen je Jure Franičević Pločar, hrvatski književnik. Sudjelovanje u NOB - u obilježilo
              je prvi dio njegovog stvaralaštva da bi se kasnije posvetio intimnijim propitivanjima. Od
              1988. je bio redovni član HAZU. Preko rovova; Nagnuta neba; Gluha zvona; Mir; Vir;
              Baština.

    1930.  rođen je Borivoj Dovniković, jedan od vodećih autora Zagrebačke škole crtanog filma.
              Znatiželja; Krek; Ljubitelji cvijeća; Putnik drugog razreda; Škola hodanja. Publicistička
              djela : Škola animacije; Škola crtanog filma.

   1939.  umro je Douglas Fairbanks. ( > )

   1955.  umro je Antun Dobronić, hrvatski skladatelj i glazbeni publicist. Bio je  idejni predvodnik
              skladatelja nacionalnog usmjerenja -  opus mu je intenzivno prožet obilježjima narodne glazbe.
              Karneval; Jelšonski tonci; Udovica Rošlinka; Goran; Pokladna noć. Spisi : Predavanja iz
              povijesti i estetike muzike; Muzički eseji; Doprinos Istre hrvatskoj muzici. ( > )

   1999.  umro je Joseph Heller. ( > )

   Zavičajne vijesti

   1869.  rođen je u Varaždinu Oskar pl. Agić, šumarski stručnjak. U rodnom gradu je završio
              osnovnu i srednju školu a šumarstvo studirao u Beču.  Stručne članke je objavljivao u
              Šumarskom listu. Bilinstvo za šumarsko pomoćno osoblje; Kratak pregled uređenja
              šuma; Pabirci iz lovstva; Učbenik Vinkovačke lugarske škole o porabi šuma; Pravo -
              užitničko pravo krajišnika; koautorstvo u 60 godina Brodske imovne općine, njen 
              postanak i rad.

   1944.  umro je Franjo Getz. ( > )  

   1948.  umro je Franjo Dugan, stariji, skladatelj, orguljaš, glazbeni teoretičar i pisac. Gimnaziju
              je polazio u Varaždinu i Zagrebu. Istovremeno s matematikom i fizikom, studirao je i glazbu.
              Bio je orguljaš u katedrali, profesor, ravnatelj škole Glazbenog zavoda i rektor Muzičke
              akademije. Elementarna teorija muzike; Vježbe za zborno pjevanje (solfeggio); Nauka o
              muzičkim formama; Nauka o instrumentima; Nauk o glazbalima; Sonata za violinu i klavir
              u g - molu; Toccata alla fuga u g - molu; Kromatska fuga u c - molu; Fantazija u d - molu;
              Preludij i fuga u h - duru. Surađivao je u Obzoru i Glazbenom i kazališnom vjesniku te
              uređivao Svetu Ceciliju. ( > )

              p.s.  

              U dodanom linku, datum rođenja (ne i godina) je pomiješan s datumom smrti.

  1976.  umro je Vinko Žganec, hrvatski etnomuzikolog i melograf - varaždinski gimnazijalac a kasnije
             ravnatelj Instituta za narodnu umjetnost, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i član JAZU.
             Zabilježio je i znanstveno obradio više od 15 000 folklornih napjeva te unaprijedio metodu analize
             i sistematizacije narodne glazbe. Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja; Narodne popijevke
             Hrvatskog zagorja; Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okoline; Pučke popijevke Hrvata
             iz Velike Kaniže u Mađarskoj. Autor je i originalnih skladbi temeljenih na narodnom melosu.

   1980.  umro je Božidar Borko, književnik i novinar. Gimnaziju je polazio u Varaždinu. Poeziju je pisao
              na hrvatskom i slovenskom jeziku te se bavio novinarstvom. Uređivao je i pisao za Mursko stražo,
              Tabor, Jutro, Naše doba i Ljubljanski zvon a bio je i urednik u Slovenskom knjižnem zavodu te
              Cankarjevoj založbi. Jedan je od osnivača Društva slovenskih prevoditelja. Prevodio je s češkog,
              njemačkog, poljskog, ruskog, talijanskog, hrvatskog, bugarskog... bavio se književnom teorijom.
              Bibliografija prevodov v slovenščino od maja 1945. do maja 1960.; Na razpotjih časa; Hvala
              vam, knjige; Srečanje. ( > )

   1987.  umro je Zlatko Janković. ( > )