Tražilica
E-mail

Iz povijesti školskih knjižnica



Iako su školske knjižnice postojale i ranije, njihov je razvoj omogućio školski zakon iz 1874. godine kojim je određeno da svaka općina za školsku knjižnicu godišnje izdvoji 10 for.
Na Prvoj konferenciji školskih nadzornika održanoj dvadeset godina nakon njegovog usvajanja (1894.) uvodno izlaganje o tome Kako bi valjalo urediti školske knjižnice? imao je M. Vuković iz Gospića.

Predložio je:
- da se učiteljske i učeničke knjižnice osnuju u svakoj školi, a u gradovima s više pučkih škola da se osnuje jedna učiteljska knjižnica
- da se za knjige predvidi odgovarajući smještaj
- da jedan knjižničar rukovodi i učiteljskom i učeničkom knjižnicom
- da se na školama s više učitelja imenuje odbor (zbor) knjižničara
- da se mještanima (samo prijateljima pučkih škola) uz mjesečni prinos od 20-50 nč. omogući korištenje učiteljske knjižnice
- da se nabavljaju valjane knjige, a da se iz učeničkih knjižnica odstrane one koje bi mogle bud u kojem pogledu pogubno djelovati na mladež, a iz učiteljskih svaku koja bi vrijeđala dostojanstvo najviše vladajuće dinastije, dostojanstvo države i zemaljske vlade, narodno i vjersko čustvo, državni i zemaljski ustav
- da se knjige prije upotrebe uvežu, popišu i da se sastave katalozi
- da se nastavničke knjige klasificiraju (strukovni časopisi, znanstveni časopisi, pedagoška djela, metodička djela, rječnici, znanost pojedinačno – zemljopis, povijest, prirodopis, fizika, gospodarstvo, pjesnička djela, putopisi, životopisi…)
- da povjerenstvo književnika izradi katalog preporučenih učeničkih knjiga
- da Vis. kr. zem. vlada objavi naputak za rukovođ
- da se učlanjivanjem u Maticu hrvatsku, Pedagogijski književni zbor, Sv. Jeronimsko društvo osigura nabava besplatnih knjiga
- sa se prinos za knjižnicu poveća od globa koje dobivaju općinski uredi nakon kaznenog postupka
- da se u Zagrebu odredi knjižara koja će uz popust snabdijevati knjižnice i besplatno ih distribuirati…

No, nadzornik Vuković smatrao je probitačnim da se umjesto učeničkih knjižnica osnuju pučke školske knjižnice. U tom slučaju bi se za učiteljske knjižnice – pedagogijske knjižnice nabavljali časopisi i pedagoška literatura, a u katalogu pučke knjižnice trebalo bi označiti knjige koje mogu posuđivati učenici. Tada bi općine bile sklonije u podavanju prinosa. Tijek rasprave usmjeravali su županijski školski nadzornici, a zaključeno izlaganje imao je odjelni predstojnik dr. Izidor Kršnjavi.



Više u:
Školske knjižnice // Prva konferencija školskih nadzornika iz Hrvatske i Slavonije, održana od 1. do 15. ožujka 1894., Zagreb Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1894., str. [269]-278.

Pripremila: Jasminka Štimac

 

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.