Tražilica
E-mail

 

 31. kolovoza


     

    1834.  rođen je Natko Nodilo, hrvatski povjesničar i političar; 1861. se zalagao za ujedinjenje
               Dalmacije s Hrvatskom. Prvi ljetopisci i davna historiografija dubrovačka; Historija
              
srednjeg vijeka za narod hrvatski i srpski (nedovršena). ( > )

    1867.  umro je Charles Baudelaire, francuski pjesnik, kritičar i prevoditelj - začetnik simbolizma
               i utemeljitelj moderne poezije, za života je bio nepriznat te žigosan kao bludnik i sotonist.
               Cvjetovi zla; Spleen Pariza; Romantična umjetnost; Umjetni rajevi. ( > )

    1879.  rođena je Alma (Maria) Mahler - Werfel (djevojački Schindler). Bila je udana za
               G. Mahlera, W. Gropiusa i F. Werfela, dok veze s G. Klimtom i O. Kokoschkom
               nije ozakonila. ( > )

Image 

    1888.  ubijena je Mary Ann "Polly" Nichols, prva žrtva zloglasnog "Jacka Trbosjeka".

    1908.  rođen je William Saroyan, američki književnik - autor romantična, optimistična ali i ironična
               izraza. Zovem se Aram; Ljudska komedija; Najljepše doba vašeg života. Njegova djela
               Mama, volim te  i Tata, ti si lud  probila su se među obaveznu školsku lektiru. ( > )

    1941.  umrla je Marina (Ivanovna) Cvetajeva, jedna od najznačajnijih ruskih pjesnikinja XX. st.
               Od 1922. je živjela u Berlinu, Pragu i Parizu da bi je, kad se 1938. vratila u domovinu, režim -
               ska represija otjerala u smrt. Večernji album; Čarobni fenjer; Rastanak; Zanat. ( > )

    1949.  rođen je H.(ugh) David Politzer. ( > )

    1955.  rođen je Edwin (Corley) Moses.

    1969.  dan prije 46. rođendana poginuo je Rocky Marciano (pravim imenom Rocco Francis
               Marchegiano) američki boksač talijanskog podrijetla. Karijeru je završio 1955./56. s ne -
               dostižnim rezultatom 49-0-0, a naslov svjetskog prvaka superteške kategorije obranio je
               šest puta.   

    1973.  umro je John Ford (pravim imenom Sean Aloysius O’Fearna, anglizirano O’Feeney),
               američki filmski redatelj i producent. Bio je najmlađe, trinaesto dijete u obitelji irskih emi -
               granata - katolika. Dovoljno je da ovdje nabrojimo samo neke, zvučnije naslove iz jednog
               od najutjecajnijih filmskih opusa uopće : Poštanska kočija; Plodovi gnjeva; Dugo putovanje
               kući; Duhanski put; Kako je zelena bila moja dolina; Bitka za Midway; Moja draga Klemen -
               tina; Karavana hrabrih; Tragači; Rio Grande; Cijena slave; Mogambo; Miran čovjek; Jesen
               Čejena; Čovjek koji je ubio Liberty Valancea... Pripisuje mu se 65 nijemih i 62 zvučna filma
               a dobio je 6 Oscara za režiju (4 za igrane i 2 za dokumentarne filmove).

    1985.  umro je Frank Macfarlane Burnet. ( > )  

    1986.  umro je Henry Moore, engleski kipar (i crtač), po mnogima najznačajniji kipar XX. stoljeća.
               Majka s djetetom; Ljubavnici; Kralj i kraljica; Anđeo... Autor je i potresnih crteža iz london -
               skih podzemnih skloništa za vrijeme II. svjetskog rata. ( > )

    1997.  poginula je je Diana Spencer.

    2002.  umro je George Porter. ( > )

                Istog je dana umro Lionel Hampton.

    2005.  umro je Joseph Rotblat, britanski fizičar poljskog podrijetla. 1995. je dobio Nobelovu
               nagradu za mir zajedno sa kanadskom skupinom Pugwash Conferences on Science
               and World Affairs  koju je osnovao u nastojanju da ukine atomsko oružje u svijetu. ( > )

 




Zavičajne vijesti

 

    1890.  rođen je u Ludbregu politički djelatnik Stjepan Dojčić. Od 1909. živio je u SAD - u
               gdje se zaposlio u tvornici automobila u Kenoshi. Bio je tajnik odsjeka Hrvatske na -
               rodne zajednice, suosnivač pjevačkog društva i čitaonice Balkan (1911.) i osnivač
               ogranka Hrvatskog saveza. Zagovarao je pružanje pomoći Hrvatskoj u borbi za
               ravnopravan položaj u Austro - Ugarskoj Monarhiji, a u dpmovinu se vratio 1912.
               namjeravajući izvršiti atentat na S. Cuvaja no nije dobio političku podršku S. Radića.
               Nezadovoljan daljnjim tijekom događaja, nakon neuspjelog atentata koji je na S. Cu -
               vaja izvršio Planinščak, Dojčić provođenjem individualnog terora nastoji potaknuti
               političke promjene. Napada komesara I. Škrlca koji je lakše ranjen te je osuđen na
               zatvorsku kaznu od 16 godina. Nakon I. svj. rata je amnestiran. Tko je lopov ?
               Stjepan Dojčić ili Stjepan Radić; Čuj istinu prevareni narode.

    1895.  rođen je u Varaždinu Ante Eugen Brlić, kustos i muzealac. Osnovnu školu i klasičnu
               gimnaziju pohađao je u rodnom gradu i Karlovcu a maturirao u Mariboru. Zarobljen u
               I. svj. ratu, 1920. je nastavio školovanje u Beču (Hochschule für Welthandel), a potom
               i u drugim evropskim gradovima. Bavio se različitim poslovima vezanim uz gospodarstvo
               i kulturu u Zagrebu, Osijeku, Bjelovaru, Vukovaru. Od 1946.do 1949. radio je u varaž -
               dinskom muzeju. Iste godine utemeljuje muzej u Bjelovaru, a 1951. u Vukovaru postaje
               direktor muzeja i knjižnice. Bio je doživotni počasni član Društva konzervatora SR Hrvatske
               te primio brojna priznanja i nagrade. Stručne članke objavljivao je u časopisima Apotekarski
               vjesnik, Glasnik heraldike, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske… Sakupio je veliku
               zbirku ex librisa, više od 1000 primjeraka. Mjere proti požaru u starom Osijeku; Zbirka
               poviestnih nadpisa grada Osieka;... kao suator : Požarne katastrofe i vatrogastvo u
               Vukovaru; Vukovar kao prometni centar na Dunavu; Prilozi za povijest vinogradarstva
               na vukovarsko-iločkom području; Bogdanovci u prošlosti i danas.
( > )  

 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.