Tražilica
E-mail

 

5. listopad

SVJETSKI DAN UČITELJA

 

     1488.  umro je Andrea del Verrocchio (pravim imenom Andrea di Cione), talijanski renesansni
                kipar, slikar i zlatar. Bio je dominantna ličnost firentinskog kiparstva nakon Donatella i prvi
                Leonardov učitelj. David; Krštenje Kristovo.

    1712.  rođen je Francesco de Guardi, talijanski barokni slikar, uz Canaletta glavni predstavnik
               venecijanskog arhitektonskog i vedutnog slikarstva. Svečanost na Piazzetti; Koncert u
               čast ruskomu ambasadoru.
( > )

    1713.  rođen je Denis Diderot, francuski filozof, prosvjetitelj i enciklopedist. Pisma slijepcima;
               D'Alembertov san
i najveći broj članaka u čuvenoj Enciklopediji. ( > )

    1813.  poginuo je Tecumseh, vjerojatno najznačajniji, ali u popularnoj i politikantskoj kulturi
               i najzanemareniji indijanski vođa.

    1880.  umro je Jacques Offenbach, francuski skladatelj njemačkog podrijetla. Izgradio je
               klasičnu francusku operetu s osebujnim coupletom i plesnim ritmovima cancana i galopa.
               Operete Orfej u podzemlju, Lijepa Helena, Pariški život i romantična fantastična opera
               Hoffmannove priče. ( > )

    1887.  rođen je Rene (Samuel) Cassin, francuski pravnik. Od 1940. je bio član francuske vlade
               u egzilu. Poslije rata je bio stalni predstavnik Francuske pri UN (gdje je predsjedavao Komi -
               sijom za prava čovjeka; koautor je Deklaracije o ljudskim pravima) i UNESCO. 1968. je pri -
               mio Nobelovu nagradu za mir. ( > ) 

    1898.  rođen je Ervin Šinko (pravim imenom Franjo Spitzer), mađarski i hrvatski književnik.
               Poeziju, prozu i dnevničke zapise objavljivao je na oba jezika. Noći i jutra; Optimisti;
               Četrnaest dana; Aronova ljubav; Roman jednog romana.

    1929.  rođen je Ivan Lesiak, hrvatski kipar i slikar. Kao član skupine Biafra (1971.-78.), radio je
               reljefe u različitim materijalima, potom grafiku. Imao je više samostalnih i skupnih izložbi kod
               nas i u svijetu.

    1936.  rođen je Vaclav Havel, češki književnik (prvenstveno dramatičar) i političar. Nakon sovjetske
               intervencije 1968. postao je jedan od čelnika disidentskig pokreta i jedan je od inicijatora Povelje
               77. Uređivao je samizdate zabranjenih pisaca a nakon zatvorskih kazni zbog "neprijateljskog
               djelovanja" 1989. je na čelu Građanskog foruma sudjelovao pri rušenju Husakovog režima
               ("baršunasta revolucija"). Iste je godine izabran za predsjednika Čehoslovačke a 1993. za
               predsjednika Češke Republike. Vrtna svečanost; Službena obavijest; Otežana mogućnost
               koncentracije; Urotnici; Prosjačka opera; Audijencija; Otvorenje izložbe; Protest; Gorski
               hotel; Pogreška; Asanacija; Kušnja; Drugarsko veče... ( > )

    1950.  osnovan je Leksikografski zavod FNRJ. Od 1981. nosi ime Miroslava Krleže.

    1963.  umro je Vladimir Kirin, hrvatski slikar, grafičar i ilustrator, autor grafičkih mapa s
               motivima iz Hrvatskog primorja, Dalmacije i Zagreba. ( > )

    1976.  umro je Lars Onsager, američki kemičar norveškog podrijetla. Važna su njegova otkrića
               s područja neuravnotežene termodinamike. Teorijski je objasnio supravodljivost tekućeg helija
               te radio na teoriji tekućih kristala i magnetizmu kovina. Formulirao je teoriju ireverzibilnih kemij -
               skih procesa za što je 1968. dobio Nobelovu nagradu. ( > )

    2004.  umro je William H. Dobelle, američki znanstvenik koji je radio na razvoju "umjetnog oka",
               uređaja zamišljenog za ugradnju onima koji su u potpunosti bez vida. ( > )
          
               Istog dana je umro Maurice Wilkins. ( > )  

  2010.  objavljeno je da su laureati Nobelove nagrade za fiziku nizozemski i britanski fizičar
              Andre (Konstantinovič) Geim (r. 21. listopada 1958.) te britanski i ruski državljanin
              Konstantin S.(ergejevič) Novoselov (r. 23. kolovoza 1974.) - obojica ruskog podrijetla,
              zaposlenici mančesterskog sveučilišta. Nagradu su podijelili za svoj "revolucionaran rad
              na grafenu". Grafen je oblik ugljika i najbolji je dosad poznat toplinski vodič. Brojni fizičari
              očekuju da će grafen (monosloj grafita), dvodimenzionalna mreža ugljikovih atoma u strukturi
              pčelinjeg saća, donijeti revoluciju u elektronici jer je kompatibilan za proizvodnju transparentnih
              zaslona na dodir, svjetlećih panoa a vjerojatno i solarnih kaptora. Zanimljivo, Geim je 2000.
              osvojio Ig Nobela - parodiju znamenite nagrade.

   2015.  polovicu Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu dobili Irac William C.(ecil)
              Campbell (r. 28 lipnja 1930.) i Japanac Satoshi Ōmura (r. 12. srpnja 1935.) za
              otkrića vezana uz nove terapije infekcija uzrokovanih parazitima crva. Drugu je
              polovicu dobila Kineskinja Youyou Tu (r. 30. prosinca 1930.) za otkrića vezana
              uz novu terapiju malarije.  

  2016.  "za dizajn i sintezu molekularnih strojeva" tisuću puta tanjih od vlasi kose,
              Nobelovu nagradu za kemiju su dobili Francuz Jean - Pierre Sauvage
              (r. 21. listopada 1944.), Škot Sir J.(ames) Fraser Stoddart (r. 24. svibnja 1942.),
               te Nizozemac Bernard L.(ucas) "Ben" Feringa (r. 18. svibnja 1951.). 

  2018.  Kongoanski ginekolog Denis (Mukengere) Mukwege (r. 1. ožujka 1955.)
             i jezidsko kurdska aktivistica Nadija Murad (Basee Taha), r. 1993. u Iraku,
             autorica knjige The Last Girl: My Story of Captivity, and My Fight Against
             the Islamic State
dobitnici su Nobelove nagrade za mir za svoju borbu protiv
             korištenja seksualnog nasilja kao oružja u ratu objavio je Norveški odbor za
             dodjelu. 

 


 

    Zavičajne vijesti

 

     1712.  umro je u Varaždinu, kamo se preselio 1706., liječnik Ivan Gašpar Corusi. Rođen u
                Citadelli, Furlanija, filozofiju je studirao u Ljubljani, a medicinu u Padovi. Kao fizik, radio
                je u Ljubljani, potom u Celju. De mumiis. ( > )

    1965.  umro je Adolf Gentner, varaždinski gimnazijalac i pravnik koji je objavljivao članke o
               socijalnom osiguranju u Merkuru, Radničkoj zaštiti, Finansijskom arhivu, Jugoslavenskoj
               narodnoj privredi, Spremnosti, Hrvatskom narodu, Gospodarstvu  i Hrvatskom družtvovnom
               osiguranju.
( > )

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2019 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.