Tražilica
E-mail

 

2. listopada

 

    1616.  rođen je Andreas Gryphius (pravim imenom Andreas Greif), najčuveniji njemački književnik
               17. stoljeća. Krhko zdravlje te nedaće i užasi Tridesetogodišnjeg rata doveli su ga do izrazito
               pesimističkog nazora na svijet koji izbija iz njegove lirike i drama (pod utjecajem Seneke i
               Shakespearea). Pisao je i na latinskom. Šibao je mane svojih suvremenika i sanjao o vječitom
               miru u duhu duboke religioznosti. Nedjeljni i blagdanski soneti; Epigrami; Absurda comica;
               Zaljubljen duh; Ljubljena divlja ruža.
( > )

    1852.  rođen je William Ramsay, škotski kemičar. Za otkrića argona, neona, kriptona, ksenona
               i radona je 1904. dobio Nobelovu nagradu. ( > )

    1853.  umro je Dominique Francois Jean Arago, francuski fizičar i astronom koji je istraživao
               polarizaciju svjetlosti, brzinu zvuka i elektromagnetizam a kao član provizorne vlade (1848.)
               pridonio ukidanju ropstva u francuskim kolonijama. ( > )

    1869.  rođen je Mohandas Karamchand Gandhi (zvan Mahatma > velika duša), indijski političar
               i reformator, vođa indijskog narodnog oslobodilačkog pokreta. Pod utjecajem indijskih tradicija,
               Evanđelja, L.N. Tolstoja i J. Ruskina, za najbolji način života smatrao je onaj blizak zemlji i
               prirodi, minimalno ovisan o strojevima. Nenasilje i uzdržavanje od nasilja u socijalnoj borbi po -
               digao je na razinu vrhovnog načela. Svojim idejama i djelovanjem navodio je milijune Hindusa
               na neposluh britanskim vlastima zbog čega je više godina proveo u zatvoru. Pao je kao žrtva
               atentata jednog vjerskog fanatika. ( > )

    1871.  rođen je Cordell Hull. ( > )

    1872.  rođen je Robert Frangeš - Mihanović, jedan od začetnika modernog hrvatskog kiparstva.
               Među mnogobrojnim djelima, njegov najpoznatiji rad je spomenik Kralj Tomislav u Zagrebu.
               ( > )

    1892.  umro je Ernest Renan. ( > )

    1895.  rođen je (William Alexander) - Bud Abbott, polovica najpopularnijeg američkog filmskog,
               radijskog i kazališnog komičarskog para 40 - ih godina prošlog stoljeća. Uz (Louisa Francisa
               Cristilla) - Lou Costella (6. ožujka 1906. - 3. ožujka 1959.), razvio je stil koji se odlikovao
               burlesknošću, parodiranjem, verbalnim ekshibicijama i tipiziranom podjelom likova.

    1904.  rođen je Graham Greene, engleski književnik, pristaša kršćanskog socijalizma. Napisao
               je mnogobrojene eseje, putopise, pripovjetke i romane. Naš čovjek u Havani; Treći čovjek...
               ( > )

    1907.  rođen je Alexander R.(obertus) Todd, škotski kemičar. Istraživao je nukleozide, sintetizirao
               adenozin - trifosfat, flamine, vitamin E, objasnio strukturu vitamina B 12 i različitih alkaloida iz
               hašiša i marihuane. 1957. je dobio Nobelovu nagradu za kemiju. ( > )

    1913.  rođen je Viktor Vida, hrvatski književnik, autor hermetične ispovjedne lirike, pjesama  u
               prozi, feljtona i eseja. Od 1948. nastanjen u Argentini, smatra se jednim od najznačajnijih
               naših pjesnika iz emigracije. Svemir osobe; Sužanj vremena; Otrovane lokve. ( > )   

    1914.  rođen je Albe Vidaković, hrvatski muzikolog i skladatelj. Kao svećenik, skladao je pretežito
               crkvena djela nadahnuta narodnim glazbenim elementima. Znanstveno je osvijetlio ličnosti i
               starije dokumente hrvatske glazbene povijesti. Hrvatska misa; Staroslavenske mise I - III;
               Tragom naših srednjovjekovnih neumatskih glazbenih rukopisa. Datum rođenja prenosimo
               iz Muzičke enciklopedije; JLZ, Zg. 1963.; neki izvori navode dan ranije - 1. listopad. ( > )
             
   1920.  umro je Max Bruch, njemački skladatelj, kasnoromantičar široko raspjevane melodike.
              Kol Nidrei; Škotska fantazija. ( > )

    1927.  umro je Svante Arrhenius, švedski kemičar i fizičar koji je postavio ionsku teoriju
               elektrolitičke disocijacije. 1903. je dobio Nobelovu nagradu za kemiju. ( > )

    1944.  umro je Vlaho Paljetak, hrvatski skladatelj i šansonijer. U pridodanom linku je napisano
               mnogo više ali za slučaj da ga ne "otvorite", smatramo nužnim nabrojiti bar neke pjesme
               kojima je zadužio mnogobrojne poštovatelje : Adio Mare, Hajd'mo na Kubu, Na Jadranu
               plavom, Mene zovu bodulom, Fala /Za vsaku tvoju reč (na Domjanićev tekst), Popevke
               sem slagal, Tri palme na otoku sreće, Marijana...    

    1968.  umro je Marcel Duchamp, francuski slikar, istaknuti pripadnik pokreta Dada i njegov
               najdosljedniji zagovornik. ( > )

    1973.  umro je Paavo Nurmi. ( > )

    1976.  rođen je Matthew Pearl, američki književnik. O intertekstualnosti njegovih uspješnica
               zorno svjedoče naslovi : Klub Dante; Poeova sjenka; Posljednji Dickens... 

    1987.  umro je Peter B. Medawar. ( > )

    1997.  umro je Grgo Gamulin. ( > )

    2017.  Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu podijelili su Amerikanci Jeffrey C.(onnor) Hall
               (r. 3. svibnja 1945.), Michael (Morris) Rosbash (r. 7. ožujka 1944.) i Michael W.(arren)
                Young (r. 28. ožujka 1949.). Nagrađeni su za otkriće molekularnih mehanizama koji
                kontroliraju naše biološke satove.
 


  

    Zavičajna vijest


    1692.  rođen je Luka Bakranin, profesor filozofije koji je u Varaždinu završio Isusovački kolegij
               i potom godinu dana službovao na varaždinskoj gimnaziji. Zastupao je Descartesovu
               (kartezijansku) hipotezu o euharistijskim akcidentima što se tada smatralo heretičnim. ( > )

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.