Tražilica
E-mail

 

16. listopad

SVJETSKI DAN HRANE

DAN RJEČNIKA

 

    1553.  umro je Lucas Cranach stariji, njemački slikar i grafičar. Slikao je mitološke i religiozne teme
               te portrete u kojima je spojio gotičku eleganciju i renesansni realizam. Venera; Parisov sud;
               Raspeće.

    1758.  rođen je Noah Webster. ( > )

    1793.  giljotinirana je Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg - Lothringen, poznatija kao
               Marija Antoaneta, francuska kraljica, kći carice Marije Terezije i Franje I. te supruga francuskog
               kralja Luja XVI. Gorljivoj protivnici liberalnih reformi i omraženoj u narodu, pripisuje joj se poznati
               sarkazam - Ako nemaju kruha, nek' jedu kolače

    1801.  rođen je grof Josip Jelačić, ban hrvatsko - dalmatinsko - slavonski od 1848. - 59.  Imeno -
               van banom kao krajiški zapovjednik i narodnjak, Jelačić je u rujnu 1848. poveo rat protiv Mađara.
               Kako je mađarska politika istodobno prijetila i interesima bečkog dvora, to je Jelačićev pohod
               značio i obranu interesa dvora i rat Austrije protiv mađarske revolucije. Kasnije je sudjelovao
               i u ugušivanju bečke listopadske revolucije. Kao ban koji je nakon više stoljeća okupio većinu
               hrvatskih zemalja, postao je simbolom obrane hrvatske državnosti i nacionalnih interesa. ( > )

    1827.  rođen je Arnold Böcklin. ( > )

    1845.  rođen je Vladimir Mažuranić, hrvatski povjesničar prava. Prinosi za hrvatski pravno
               - poviestni rječnik. ( > )

    1854.  rođen je Karl Kautsky, njemački političar i publicist, socijaldemokrat, teoretičar i vođa
               Druge internacionale, osnivač i urednik časopisa Neue Zeit. Kritizirao je boljševički režim.
               Materijalističko shvaćanje povijesti; Put k vlasti; Diktatura proletarijata; Terorizam i
               komunizam.


               Istog dana rođen je Oscar (Fingall O'Flahertie Wills) Wilde, irski pjesnik, prozaik
               i dramatičar. Bio je erudit enciklopedijskog znanja, larpurlartist, kršitelj normi i možda
               prije svega - briljantan govornik. G. B. Shaw je zapisao : "Oscar Wilde neusporedivo
               je najbolji govornik svog vremena, a možda i svih vremena." Sretni kraljević i druge
               priče; Slika Doriana Graya; Lepeza lady Windermere; Balada o tamnici u Readingu;
               De profundis... ( > )

               p.s.
               "u Hrvatskoj se pogrešno interpretira naziv komedije The Importance of Being Earnest 
               flegmatično i miopično inzistirajući na prijevodu Važno je zvati se Ernest, čime se inge -
               niozna filozofska i subverzivna Wildeova intencija driblanja riječju/imenom/značenjem
               Earnest potpuno gubi; s tim u vezi istaknut ću - civilizirane jezične kulture pošto - poto
               htjele su izbjeći svaku nedoumicu glede istog, stoga se djelu počesto i jednostavno pri -
               davao naslov Bunbury, kao što objašnjava marljivi Siegfried Melchinger."
               (R. Bartolec u predgovoru O. Wilde : Aristotel uz popodnevni čaj; Modernist, Vž. 2010.)               

    1884.  rođen je Rembrandt Bugatti, talijanski kipar. Njegov stariji brat Ettore (Arco Isidoro),
               (15. rujna 1881. - 21. kolovoz 1947.) bio je konstruktor i proizvođač čuvenog sportskog
               automobila. Rembrandt je bio značajni talent, njegova animalistička djela su nezaobilazna
               u proučavanju novijeg talijanskog kiparstva i stvorio je pozamašan opus prije tragične
               smrti 8. siječnja 1916.
 
    1888.  rođen je Eugene O'Neill. ( > )  

    1906.  rođen je Dino Buzzati, talijanski književnik. Opus mu je istovremeno osjenčan kafkijan -
               skom tjeskobom i borghesovskom fantastikom. Pisao je i za kazalište te libreta za opere.
               Tatarska pustinja; Jedna ljubav; Tajna stare šume; Teške noći. ( > )

    1927.  rođen je Günter Grass, njemački književnik. Svjetsku čitanost je postigao romanom
               Limeni bubanj, čemu je umnogome pridonijela Oscarom nagrađena ekranizacija V. Schlön - 
              
dorfa. Njegova proza, stilski modernistička, tematski ne bježi od aktualnih društvenih proble -
               ma. Isto tako, zauzeo je nedvosmislen stav spram svoje (maloljetničke) nacističke prošlosti.
               Piše i liriku te kazališne komade u tradiciji teatra apsurda. Nobelovu nagradu je dobio 1999.
               Pasje godine; Lokalna anestezija; Opaki kuhari; Trideset i dva zuba; Čvorište tračnica;
               Plebejci vježbaju ustanak; Iz glave rođeni; Pokazati jezik; Dok ljuštim luk.
( > )

    1946.  pogubljeni su, u Nürnberškom procesu osuđeni, ratni zločinci : Hans Frank, Wilhelm Frick,
               Alfred Jodl, Ernst Kaltenbrunner, Wilhelm Keitel, Joachim von Ribbentrop, Alfred
               Rosenberg, Fritz Sauckel, Arthur Seyss - Inquart i Julius Streicher.

    1956.  umro je Jules Rimet. ( > )

    1959.  umro je George Marshall. ( > )

   1978.  umro je Bruno Bušić, hrvatski ekonomist i politički djelatnik. Analitičar sudbine hrvatskog
              naroda i države u novijoj povijesti, bio je zatvaran zbog svojih gledišta. Od 1975. je živio u
              Parizu gdje ga je jugoslavenska tajna služba dala ubiti. Žrtve rata; Hrvatske ustaše i
              komunisti.

  
    1982.  umro je Jakov Gotovac. ( > )  

    1991.  umro je Boris Papandopulo, hrvatski skladatelj i dirigent. Ritmiku i melodiku hrvatskog
               folklora povezao je s neoklasikom i dodekafonijom. Rona; Marulova pisan - opere;
               Žetva - balet; Muka Gospodina našega Isukrsta - oratorij; Hrvatska misa. ( > )

 




    Zavičajna vijest


    1904.  rođen je u Novom Marofu Ivo Tomašec, veterinar, sveučilišni profesor i akademik.
               Uređivao je Veterinarski arhiv  i objavljivao stručne knjige i udžbenike. Bolesti pčela;
               Bolesti slatkovodnih riba i rakova.
( > )

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.