Tražilica
E-mail

 

22. listopada

 

    1725.  umro je Alessandro Scarlatti, talijanski skladatelj, dirigent, čembalist i pedagog. U golemom
               opusu (oko 120 opera, 660 kantata, 200 misa, tokate, oratorij, triosonate) produbio je steče -
               vine talijanskog baroka, utvrdio oblik talijanske trodijelne uvertire (zvane talijanskom simfoni -
               jom) i pripravio sastav klasičnog orkestra. ( > )
               Pretežiti izvori navode 24. listopad kao datum njegove smrti, mi se ovdje priklanjamo :
               http://w3.rz-berlin.mpg.de/cmp/scarlatti_a.html
               http://www.britannica.com/EBchecked/topic/526698/Alessandro-Scarlatti

    1811.  rođen je Franz Liszt, mađarsko - njemački skladatelj i pijanist. Romantičar, predvodio je
               weimarsku novonjemačku glazbenu školu. Klavirski virtuoz (1846. nastupio je i u Zagrebu),
               izgradio je modernu izvođačku tehniku. Utemeljio je jednostavačnu simfonijsku pjesmu
               (Tasso; Preludij; Prometej; Mazeppa), skladao za klavir (2 koncerta, etide, varijacije,
               19 mađarskih rapsodija) te napisao brojne mise i komorna, orguljska te vokalna djela.
               ( > )

    1818.  rođen je Charles Marie Rene Leconte de Lisle, francuski pjesnik, prevoditelj
               grčkih klasika i vođa pjesničke škole parnasovaca. Pisao je i novele, drame te eseje.
               Antičke poeme. ( > )

    1844.  rođena je Sarah Bernhardt (pravim imenom Henriette Rosine Bernard - ponegdje se među
               imenima nalazi i Marie; neki izvori pomiču datum rođenja u 23. listopad; datum smrti je negdje
               2., a negdje 26. ožujak 1923.), francuska glumica, slavljena kao najveća kazališna glumica
               svog doba. O. Wilde je svoju Salomu napisao za nju na francuskom i tek je kasnije sam
               preveo na engleski a V. Hugo se o njoj izražavao samo u superlativima. S vlastitom druži -
               nom obišla je Ameriku i Europu (1899. i 1909. gostovala je i u Zagrebu), nastupajući kako u
               proslavljenim ulogama Fedre, Zoraye, Fedore i drugih klasicističkih heroina, tako i u suvre -
               menim komadima. Snimila je i nekoliko filmova, nadahnutih njenim kazališnim predstavama.
               ( > )

    1870.  (10. listopada po julijanskom kalendaru) rođen je Ivan Aleksejevič Bunin. ( > )

    1882.  umro je Janos Arany, mađarski pjesnik, epik i prevoditelj. U revolucionarnoj 1848.
               bio je izraženo nacionalno i politički angažiran. Toldi; Budina smrt; Jesenje cvijeće.
               ( > )

    1899.  rođen je Juraj Plančić, hrvatski slikar. Od 1926. živio je u Parizu. Djela mu karakterizira
               osebujan, svijetao kolorit i nervozni grafizam. Povratak s ribolova; Srdjele; U fotelji;
               Pariško predgrađe. ( > )

    1903.  rođen je George Wells Beadle, američki genetičar koji je istraživao upravljane genima
               pomoću kemijskih procesa. Jedan je od dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu
               1958. S njim su je podijelili sunarodnjaci Edward Lawrie Tatum (14. prosinca 1909. - 5.
               studenog 1975.) i Joshua Lederberg (23. svibnja 1925. - 2. veljače 2008.). ( > )

    1905.  rođen je Joseph Kosma. ( > )

    1906.  umro je Paul Cezanne, francuski slikar, autor koji je utjecao na Van Gogha, Gauguina,
               grupu Nabis i foviste te anticipirao kubizam i devijacije ekspresionizma. Suprotstavljao se
               prevlasti boje nad oblikom i bit slikarstva tražio u njihovoj konstruktivnoj sintezi. Svoje motive
               je reducirao na osnovna geometrijska tijela (kugla,stožac i valjak) a dubinu slike postizao
               tonskim modeliranjem. ( > )

   1919.   rođena je Doris Lessing, engleska spisateljica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost
               za 2007. Više od 20 godina živjela je u Africi koja je, sa svim svojim proturječjima, nadahnula
               velik dio njene često autobiografske proze. Svjetsku slavu donijela joj je Zlatna bilježnica.
               Ostala djela : I ponovo, ljubav;  Djeca nasilja; Dobra teroristica (romani);Grad sa četvorim
               vratima; Upute za silazak u pakao (drame); Pod mojom kožom; Hod u sjeni (autobiografije).
               Koristila se i pseudonimom Jane Somers. ( > )
 
    1925.  rođen je Robert Rauschenberg, američki slikar, avangardist - istaknuti predstavnik pop
               - arta i autor karakterističnih velikih obojenih ploha s apliciranim izrescima iz časopisa, pla -
               kata, fotografija i sl. (patchwork).

    1936.  rođen je Jure Labaš, hrvatski slikar. Bio je suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića.
               Crta i slika cikluse ekspresivnog, nadrealnog i erotičnog karaktera u kojima dominiraju dina -
               mične kompozicije i agresivni kolorit. Klaunovi; Maske; Minotaurus; Mašinska erotika.
 
    1964.  rođen je Dražen Petrović, hrvatski košarkaški reprezentativac. U domovini je igrao za
               Šibenku i Cibonu, potom za madridski Real, da bi u američkoj NBA ligi svoj raskošni talent
               pokazao kao član Portland Trail Blazersa i New Jersey Netsa. Na klupskoj i reprezentativnoj
               razini ovjenčan je mnogobrojnim medaljama. Najboljim košarkašem Europe je proglašen 1986.,
               1989., 1992. i 1993. kada je smrtno stradao u prometnoj nesreći. 2002. je uvršten među
               legendarne igrače u košarkaškoj Kući slavnih u Springfieldu. ( > )

    1973.  umro je Pablo Casals, katalonski violončelist. Istaknuo se kao pedagog, dirigent i skladatelj
               (skladbe za violončelo; simfonijska poema Vizija Fraya Martina). Poslije Španjolskog građan -
               skog rata je emigrirao u Francusku a potom se skrasio u Portoriku gdje je osnovao simfonij -
               ski orkestar i konzervatorij. ( > )

    1986.  umro je Albert Szent - Györgyi. ( > ) 

    1987.  umro je Lino Ventura (pravim imenom Angelo Borrini), francuski filmski glumac talijanskog
               podrijetla. Snažna fizička konstitucija i markantne crte lica predodredile su ga da na početku
               karijere glumi policajce i/ li kriminalce. S godinama, uloge su mu postajale sve slojevitije.Vreli
               asfalt; Drugi dah; Posljednja adresa; Djevojka u izlogu; Taksi za Tobruk; Prava napast;
              Tvrdi ljudi; Kavez... Potaknut mladenačkim iskustvima - izbačen je iz više škola i promijenio
               mnoga zanimanja, osnovao je zakladu za odgoj nezbrinute djece.

    1992.  umro je Ante Ciliga. ( > )

    1995.  umro je Kingsley Amis. ( > )

 



Zavičajne vijesti

 

    1732.  rođen je u Varaždinu Alban Jambreković. ( > )

    1769.  rođen je u Varaždinu skladatelj, orguljaš, pijanist i dirigent Leopold Ignacije Ebner. 1786.
               je izabran za gradskog orguljaša varaždinske župne crkve sv. Nikole. Poučavao je glazbu
               u internatu uršulinskog samostana, u gradskoj Normalnoj školi te davao privatne satove.
               Utemeljio je gradski diletantski orkestar njime dirigirao. Skladao je crkvena djela - dvadesetak
               misa za glasove, orgulje i manji orkestar, litanije, vespere, ofertorije, himne… sačuvano je
               50 - tak njegovih skladbi. Pojedina njegova djela obradili su L. Županović i J. Murai. ( > )  

    1847.  rođen je Mirko Horvatin. ( > )

    1963.  umro je u Varaždinu Artur Kaderžavek. ( > )

    2004.  umro je u Varaždinu Zvonko Juras. ( > )

 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.