|
1. studeniBLAGDAN SVIH SVETIH 
Wisława Szymborska O smrti bez pretjerivanja Ne razumije se u šale,
u zvijezde, u mostove,
u tkalaštvo, u rudarstvo, u obradu zemlje,
u brodogradnju i pravljenje kolača.
U naše razgovore o planovima za sutra
ubacuje svoju posljednju riječ
mimo teme.
Ne umije čak ni ono
što je neposredno u vezi s njezinom strukom :
niti grob iskopati,
niti lijes sklepati,
niti pospremiti za sobom.
Zauzeta ubijanjem,
čini to bilo kako,
bez sustava i vještine.
Kao da na svakome od nas tek uči.
Trijumfi na jednu stranu,
ali koliko poraza,
promašenih udaraca
i ponovo započetih pokušaja !
Ponekad nema snage
da muhu iz zraka obori.
Ne s jednom gusjenicom
gubi trku u puzanju.
| Svi ti gomolji, mahune,
ticala, peraje, traheje,
svadbeno perje i zimsko krzno
govore o zaostacima
u njezinu traljavu poslu.
Zlovolja nije dovoljna
pa ni naša pomoć u ratovima i prevratima,
čak je i to, bar dosad, premalo.
Srca udaraju u jajima.
Rastu kosturi dojenčadi.
Sjemenje stiže do prva dva listića,
a često i do visokog drveća na obzoru.
Tko tvrdi da je svemoguća,
sam je živ dokaz
da svemoguća nije.
Nema takva života
koji makar jedan tren
ne bi bio besmrtan.
Smrt
uvijek za taj tren dohodi prekasno.
Uzalud trese kvakom
nevidljivih vrata.
Tko je koliko stigao,
to mu oduzeti ne može.
| | | |
preveo Zlatko Malić
1596. rođen je Pietro da Cortona, talijanski barokni graditelj i slikar freski. ( > )
1636. rođen je Nicolas Boileau - Despreaux, francuski pjesnik i kritičar - glavni teoretičar
francuskog klasicizma. Satire; Poslanice; Pjesničko umijeće. ( > )
1724. rođen je Mihael Šilobod, autor Arithmetike Horvatzke iz 1758., prvog hrvatskog matematičkog
udžbenika - i to na kajkavskom dijalektu. ( > )
1757. rođen je Antonio Canova. ( > )
1870. rođen je Viktor Car Emin, hrvatski književnik. Oženivši se 1897. Emom Jurković, dodao
je prezimenu pridjevak Emin. Pisao je romane i drame uglavnom s društvenom i političkom
problematikom u Istri i Hrvatskom primorju u prvoj polovici XX. stoljeća. Pusto ognjište;
Usahlo vrelo; Pod sumnjom; Iza plime; Presječeni puti; Danuncijada; Na straži. ( > ) 1878. rođen je Carlos Saavedra Lamas. ( > )
1886. rođen je Hermann Broch, austrijski pripovjedač, esejist i pjesnik, predstavnik "metafizičkog
realizma" i jedan od tvoraca modernog romana. Mjesečari; Smrt Vergilijeva; Zavodnik. ( > ) 1889. rođen je Philip Noel - Baker. ( > ) 1892. (31. listopada na 1. studenog / 19. listopada po julijanskom kalendaru) rođen je Aleksandar
(Aleksandrovič) Aljehin. ( > )
1903. umro je Theodor Mommsen, njemački pravnik, povjesničar i političar. Za svoje monumentalno
djelo Rimska povijest , 1902. je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Povijest kovanja rimskog
novca; Rimska istraživanja; Rimsko državno pravo; Rimsko kazneno pravo. ( > )
1907. umro je Alfred Jarry. ( > )
1909. rođen je Bruno Bjelinski. ( > )
1955. umro je Antun Barac, hrvatski književni povjesničar. Hrvatska književna kritika;
Mažuranić; Vidrić; Veličina malenih. ( > ) Istog je dana umro Dale Carnegie. ( > ) 1972. umro je Ezra (Weston Loomis) Pound. ( > ) 2007. umro je Paul Tibbets, pilot američkog bombardera B - 29 Enola Gay - avion je dobio
ime po Tibbetsovoj majci (!). U posadi su još bili Thomas Ferebee i Theodore Van Kirk.
6. kolovoza 1945. u 8 sati i 15 minuta izbacili su prvu ikad bačenu atomsku bombu (nazvanu
Little Boy - dječačić !) koja je sravnila Hiroshimu sa zemljom, odmah ubila 78 000 ljudi da bi
do kraja 1945. broj poginulih dosegnuo 140 000.
Zavičajne vijesti 1923. rođena je u našem gradu fiziologinja Dora Gabrić. Gimnaziju je završila u Zagrebu gdje je
upisala studij medicine i nakon diplomskog 1950. počela raditi na Medicinskom, a od 1963.
do umirovljenja 1989. i na Stomatološkom fakultetu. Doktorat znanosti dostigla je 1977. U
nastavi fiziologije sudjelovala je i na Medicinskom fakultetu u Rijeci te na Višoj školi za me -
dicinske sestre u Zagrebu. Usavršavala se u Londonu, Parizu, Ženevi i Münchenu. Bila je
voditeljica i suradnica brojnih znanstvenih projekata, prevodila je te objavljivala stručne ra -
dove u periodici : Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Acta stomatologica Croatica...
surađivala je pri pisanju Priručnika za sportske trenere i objavila skripte Anatomija i fizio -
logija čovjeka te Odabrana poglavlja fiziologije čovjeka. 1957. umro je u rodnom Varaždinu Adolf Wissert, ravnatelj Gradskog muzeja i gimnazijski profe -
sor (predavao je zemljopis, povijest, te njemački i francuski jezik). Bio je aktivan u Muzealnom
društvu, Matici hrvatskoj i gimnazijskoj ekstenzi. Napisao je Bilješke o nekim varaždinskim ku -
ćama, surađivao u pripremi Povijesnih spomenika slobodnog i kraljevskog grada Varaždina,
a članke objavljivao u Zagorskom kalendaru, Starinama i Zborniku za pučku prosvjetu. ( > )
|
