Tražilica
E-mail

 

8. studenog

 
 
    1491.  rođen je Teofilo Folengo (pseudonim Merlinus Coccaius ili Merlino Coccaio), talijanski
               pjesnik, benediktinac i začetnik tzv. makaronske poezije. Majstor parodije, u epopeji
               Baldus  je ismijavao svećenstvo i seljaštvo. ( > )
 
    1632.  umro je Stijepo Đurđević (nadimkom Giman), dubrovački pjesnik. U mladosti je zbog
               tučnjava kažnjavan globama i zatvorom te zbog navodne urote protiv Dubrovačke Republike
               prognan na 4 godine u Napulj. Autor je šaljivog spjeva Derviš, vrlo uspjele parodije petrarki -
               stičke lirike. Preveo je i obradio, u duhu katoličke protureformacije, Sedam psalama pokor -
               nijeh kralja Davida (u njegovoj verziji Sedam salama pokornijeh...).

    1674.  umro je John Milton, engleski pamfletist, esejist, pjesnik i dramatičar - klasik engleske
               književnosti i autor najvećeg epa na engleskom jeziku Izgubljeni raj. ( > )
 
    1847.  rođen je (Abraham) - Bram Stoker, irski književnik, najpoznatiji po fantastičnom
               romanu Dracula  iz 1887. o transilvanijskom grofu vampiru, ishodištem niza nastavljača
               u romanima i filmovima strave. ( > )
 
   1848.  rođen je Gottlob Frege, njemački filozof i matematičar, osnivač suvremene simboličke
              logike. Snažno je utjecao na Husserla, Russella i Wittgensteina. Funkcija i pojam;
              Logička istraživanja; Temeljna načela aritmetike.
( > )
 
   1890.  umro je Cesar - Auguste Franck, francuski skladatelj i orguljaš. Spojio je romantičarske
              harmonije i melodiku s polifonim tkivom i zaslužan je za obnovu francuske instrumentalne i
              crkvene glazbe. Blaženstvo (oratorij). ( > )

   1900.  rođena je Margaret Mitchell, američka književnica čiji je roman Prohujalo s vihorom
              poslužio kao temelj jednoj od najpopularnijih filmskih ekranizacija svih vremena. ( > )

   1909.  rođen je Ivan Dončević, hrvatski književnik. Od 1949. - 73. je uređivao časopis Republika.
              Prozu mu odlikuju realistično i psihološki pronicavi opisi stanja u našoj provinciji. Horvatova
              kći; Propast; Biser i svinje; Bezimeni; Pismo majci u Zagorje; Mirotvorci. ( > )
 
   1921.  umro je Hviezdoslav (pravim imenom Pavol Orszagh), slovački pjesnik, dramatičar
              i prevoditelj. Svojim radom je utemeljio moderno slovačko pjesništvo približivši ga
              europskim gibanjima. Lugarova žena; Krvavi soneti; Herod i Herodijada. ( > )

   1922.  rođen je Christiaan Barnard, južnoafrički kirurg koji je 1967. prvi uspješno presadio
              ljudsko srce.
 
   1923.  rođen je Jack Kilby. ( > )

   1935.  rođen je Alain (Fabien Maurice Marcel) Delon, francuski filmski glumac najpoznatiji
              po "macho" likovima s obje strane zakona. U sunčevu zenitu; Gepard; Bljedoliki 
              ubojica; Crveni krug.

   1953.  umro je Ivan Aleksejevič Bunin, ruski književnik, nastavljač tradicije ruskog realizma.
              Bio je individualist koji je kultivirao ljepotu i oplakivao propadanje plemićkog svijeta. 1917.
              je emigrirao a 1933. primio Nobelovu nagradu. Selo; Gospodin iz San Francisca. ( > )
 
   1954.  rođen je Kazuo Ishiguro, britanski pisac japanskog podrijetla. Rođen u Nagasakiju,
              porodica mu se 1960. preselila u Englesku. 2017. je dobio Nobelovu nagradu, a posebno
              upozoravamo na odličnu ekranizaciju njegovog romana iz 1989. Na kraju dana u režiji
              J. Ivoryja s A. Hopkinsom i E. Thompson u glavnim ulogama (1993.). Bez utjehe; Kad
              smo bili siročad; Nikad me ne ostavljaj; Nokturna : pet priča o glazbi i sutonu...
 
   1999.  umro je Leon Štukelj, legendarni slovenski gimnastičar. Nastupio je na 3 Olimpijade i 4
              svjetska prvenstva. Do smrti je bio najstariji živući olimpijski pobjednik i u domovini je pro -
              glašen za najveću ličnost XX. stoljeća. ( > )
 
 

 

    Zavičajne vijesti

 
 

    1848.  rođen je Davorin Trstenjak, varaždinski gimnazijalac, sakupljač narodnih umotvorina i
               jedan od najplodnijih pedagoških pisaca. Darvinizam u uzgoju; Dobar kućanik; Dobra kućanica;
               Druženje učitelja sa školskom mladeži; Nagrade i kazne; Putne uspomene; Mlad učitelj; Zreo
               učitelj; Rane i melem; Etika; Kulturna povijest...
( > )

    1855.  rođen je klasični filolog Martin Bedjanič (Bedjanić). Gimnaziju je polazio u Varaždinu
               i Mariboru a filologiju studirao u Grazu. Pisao je za Školski vjesnik i Nastavni vjesnik  te
               objavio Rječnik Homerovih pjesama

    1884.  rođen je Ivan Kolander. Školovao se u Varaždinu gdje je i predavao latinski, grčki, njemački
                i hrvatski jezik. Bavio se arhivistikom i s A. Wissertom pripremio Povijesne spomenike Va -
               raždina (sv. 3.)  i Zapisnik grada Varaždina (1587.- 89.). ( > )
 
    1886.  rođen je Oton Gorski, klasični filolog i autor udžbenika. Školovao se na varaždinskoj gimna -
               ziji te na njoj predavao latinski, grčki i njemački jezik. Sa V. Gortanom i P. Paušem je objavio udžbe -
               nike Elementa latina  i Latinska gramatika, a s N. Majnarićem Grčko - hrvatski ili srpski rječnik
              (na osnovi Žepić - Krkljuševa rječnika). ( > )
        
    1928.  rođen je Mario Porobija, stariji, profesionalni novinar koji je odgojio više generacija mladih
               novinara i za svoj rad primio brojna priznanja (Nagrada grada Varaždina.) Bio je dopisnik za -
               grebačkog Večernjeg vjesnika  i Večernjeg lista,  a od 1964. do umirovljenja 1991. bio je do -
               pisnik Vjesnika. ( > )

    1967.  umrla je Olga Höcker. ( > ) 

    1991.  umro je Slavko Šprem. ( > )

    1995.  umro je u Varaždinu Slavko Jagačić - Slavik. ( > )

    2012.  umro je u rodnom Varaždinu pjesnik Vladimir Županić. Zvon; Zvon II; Eho gluhoće; Ponor
               izblijedjele savjesti; Prolaz kroz vrijeme... ( > )  

    

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.