|
20. studeni
1834. rođen je Franjo Ksaver Kuhač. ( > )
1858. rođena je Selma Lagerlöf, švedska spisateljica. Njen prvijenac Gösta Berling prikaz
je vlastelinskog života s početka XIX. stoljeća protkan legendama i pučkim bajkama njene
domovine i drži se najboljim djelom skandinavske neoromantike. 1909. je dobila Nobelovu
nagradu a 1914. postala članicom švedske akademije kao jedina žena između "18 vrlih
švedskih muževa". Čudesa Antikristova; Jeruzalem; Legende o Kristu; Blago gos -
podina Arne; Čudnovato putovanje Nilsa Holgerssona. ( > )
1894. (8. studenog po julijanskom kalendaru) umro je Anton Grigorjevič Rubinštejn, ruski
klavirist, dirigent, skladatelj i pedagog te osnivač prvoga ruskog konzervatorija u Sankt
Peterburgu (1862.). Također valja spomenuti da je skladao prve ruske simfonije. Demon;
Perzijske pjesme.
1910. (7. studenog po julijanskom kalendaru) umro je Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od naj -
većih romansijera svjetske književnosti. Potomak stare plemićke obitelji, bio je duboko raz -
očaran društvom u kojem je živio te se, bespoštedno kritizirajući vlasništvo, Crkvu i državu,
nastojao približiti ruskom patrijarhalnom seljaštvu. Zagovarajući evanđeosku ljubav, moralno
samousavršavanje pojedinca i pasivno protivljenje zlu, došao je u sukob s carskim vlastima
i službenim pravoslavljem te ga je 1901. Sinod isključio iz Crkve. Rat i mir; Uskrsnuće;
Ana Karenjina; Sevastopoljske pripovijesti... ( > ) 1923. rođena je Nadine Gordimer, južnoafrička prozaistica židovskog podrijetla. Duboko je pro -
življavala zbilju apartheida i bila jedan od njegovih najvećih protivnika zbog čega su joj djela
često zabranjivana. Dani ležanja; Pokojni građanski svijet; Počasni gost; Konzervator;
Burgerova kći; Julyjev narod; Priča moga sina; Nitko da me prati; Meki zmijin glas; Bitna
gesta: pisanje, politika i mjesta; Pisanje i bivanje... Sastavila je i antologiju crnih južnoafri -
čkih pisaca Crni tumači. 1991. joj je dodijeljena Nobelova nagrada za književnost. ( > ) 1939. rođen je Igor Mandić. 1945. umro je Francis William Aston, engleski fizičar i kemičar. Konstruirao je prvi spektograf
za određivanje atomske mase izotopa. Nobelovu nagradu za kemiju dobio je 1922. ( > ) 1952. umro je Benedetto Croce, talijanski filozof, povjesničar umjetnosti i književni kritičar.
Protivnik pozitivizma i pristaša Hegelov - "neoidealist" i supokretač časopisa La critica.
Razlikuje dva oblika ljudske spoznaje: intuitivnu (umjetničku, estetsku) i logičku (znanstvenu).
Estetsko može bez znanstvenoga, ali znanstveno bez estetskog ne. Unutar opsežnog djela
Filozofija kao znanost o duhu najznačajnija je Estetika kao znanost o izrazu. ( > ) 1978. umro je Giorgio de Chirico, talijanski slikar i književnik. 1917. je s C. Carraom utemeljio
metafizičko slikarstvo (kao reakciju na futuristički dinamizam). Mnogi su mu radovi bliski
kubizmu a u klasicističkoj fazi je stvarao djela s prevladavajućim motivima antičke umjetnosti.
Veliki metafizičar; Hektor i Andromaha; Sjećanja na Ilijadu; Pjesnik u nedoumici. Izrađivao
je kazališnu scenografiju te pisao likovne kritike. Objavio je Uspomene iz moga života i roman
Heptameros. ( > )
1983. umro je Kristmann Gudmundsson. ( > )
2006. umro je Robert Altman, američki filmski redatelj, scenarist i producent - jedan od prvaka
tzv. novog Hollywooda. Razvio je specifičnu mozaičnu dramaturgiju, osebujno kadriranje i
montažu zvuka a tematski je bio sklon reinterpretaciji klasičnih žanrova i destrukciji američkih
mitova. M.A.S.H.; Kockar i bludnica; Privatni detektiv; Lopovi poput nas; Nashville; Igrač;
Kratki rezovi; Svadba; Pret - a - porter. ( > ) 2012. umro je Ivan Kušan.
Zavičajne vijesti
1699. rođen je Antun Kanižlić. Dosta izvora navodi da je Kanižlić rođen između
5. i 9. studenog te godine. ( > )
1722. rođen je u Varaždinu biskup Josip Galjuf (Galliuf, Gallyuff). U NSK u Zagrebu su se
sačuvale dvije njegove okružnice : Epistola paroenetica ad clerum Zagrabiensem i
Utrique dioecesis nostrae clero salutem.
1854. rođen je u Bednji Franjo Horvat. Gimnaziju je završio u Varaždinu a pravne nauke
u Zagrebu gdje je jedno vrijeme radio kao kraljevski financijski perovođa. Bio je stalni
dopisnik lista Mjesečnik u kojem je objavljivao stručne članke o pravnim propisima. ( > )
|
