Tražilica
E-mail

 

 4. prosinca

 


    1679.  umro je Thomas Hobbes, engleski filozof. Znamenita mu je izreka homo homini
               lupus est (čovjek je čovjeku vuk). Levijatan; Ljudska narav; O političkom tijelu.
               ( > )

    1713.  rođen je Gaspare Gozzi, talijanski književnik, suradnik časopisa Gazzetta veneta
               i Osservatore  te autor književne studije Obrana Dantea. ( > )

    1795.  rođen je Thomas Carlyle, škotski književnik, povjesničar i filozof te osnivač čuvene
               Londonske knjižnice. Sartor Resartus; Francuska revolucija;  Život i djelo Fridrika
               Velikog; Čartizam.
( > )

    1798.  umro je Luigi Galvani, talijanski liječnik i prirodoslovac. Njegovo pogrešno tumačenje
               kontrakcije žabljih mišića u dodiru s različitim kovinama redefinirao je A. Volta ipak ga
               nazvavši "galvanskim elektricitetom". ( > )

    1835.  rođen je Samuel Butler mlađi, engleski pisac antidarvinističkih tekstova, studija o
               vjeri, popularnih putopisa te satiričko - utopijskog romana Nigdje.   

    1875.  rođen je Rainer Maria Rilke, austrijski pjesnik i prozaik,  paneuropejac senzibilitetom
               i životom. Pjesništvo mu je sinteza impresionizma i simbolizma. Zapisi Maltea Laurdisa
               Briggea; Devinske elegije; Knjiga slika; Časoslov; Soneti Orfeju.
( > )

    1893.  rođen je Herbert Read, engleski književnik i povjesničar umjetnosti. Modernu likovnu
               umjetnost analizirao je sa zamjetnim utjecajem psihoanalize. Umjetnost i društvo; Filo -
              
zofija moderne umjetnosti. ( > )

               Istog dana rođen je i August Cesarec, hrvatski književnik, publicist i politički djelatnik.
              Careva kraljevina; Zlatni mladić; Sin domovine; Krist i Juda; Sudite me. S Krležom je
               1922. osnovao list Plamen. ( > )

    1900.  umro je Wilhelm Leibl, njemački slikar presudnog utjecaja na münchensku slikarsku
               školu. Zvjerokradice; U crkvi; Gospođa u crnom.

    1908. rođen je A. D. Hershey. ( > )

    1912.  umro je Julije Rorauer. ( > )

    1914.  rođen je Claude Renoir, francuski filmski snimatelj. Unuk slikara Augustea , sin
               glumca Pierrea i nećak redatelja Jeana s kojim je često surađivao - u Pravilima igre
               iz 1939. po prvi put je korišten dubinski kadar.

    1922.  rođen je Gerard Philipe (pravim prezimenom Philip), francuski kazališni i filmski glumac.
               Za razmjerno kratke karijere (umro je 1959.) postigao je veliku popularnost "i u zemlji i u
               inozemstvu". Đavo u tijelu; Ljepotice noći; Veliki manevri; Crveno i crno.

    1932.  umro je Gustav Meyrink (pravim prezimenom Meyer), austrijski prozaik. Poznat kao bon -
               vivan i okultist, njegove novele su duhovite društvene satire o iznenadnom prodoru fantas -
               tičnih zbivanja u svijet trijeznih malograđana. Velik uspjeh je postigao i romanima, klasičnim
               primjerima fantastične književnosti pod utjecajem E. T. A. Hoffmanna i E. A. Poea. Čarobni
               rog njemačkog purgera; Golem; Zeleno lice; Bijeli dominikanac; Tisuću najljepših novela;
               Anđeo sa zapadnog prozora.    

    1933.  umro je Stefan George, jedan od vodećih predstavnika njemačkog simbolizma i pokretač
               časopisa Blätter für die Kunst. Umro je u emigraciji u Italiji. Himne; Hodočašća; Sag života;
               Sedmi prsten; Godina duše; Zvijezda saveza; Novo carstvo. ( > )

    1935.  umro je Charles Robert Richet, francuski fiziolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju
               ili medicinu 1913. Bio je višestruko talentiran te je, uz stručne medicinske tekstove, pisao i o
               povijesti, sociologiji, filozofiji te psihologiji. Pisao je i poeziju te dramske tekstove, bio pionir
               letenja, bavio se hipnozom, a zabilježeno je i njegovo zanimanje za okultno.

    1939.  umro je Branko (Branimir) Šenoa, hrvatski slikar, grafičar i povjesničar umjetnosti. Sin
                Augusta, bio je član JAZU te ravnatelj zagrebačke Akademije i obnašao je više dužnosti
                vezanih za spomeničku baštinu i umjetnost.

    1945.  umro je Thomas Hunt Morgan. ( > )

    1963.  rođen je Sergej Bubka, ukrajinski atletičar, svjetski prvak u skoku s motkom (6,14 m.
               na otvorenom; 6,15 m. u dvorani), šestorostruki svjetski prvak i olimpijski pobjednik 1988.

    1975.  umrla je Hannah Arendt, američko - židovska politologinja. Iz Njemačke je emigrirala u
               Ameriku 1933. Proučavala je antisemitizam, imperijalizam i totalitarizam. Izvori  totalitarizma;
               Ljudska sudbina; Između prošlosti i budućnosti; Eichmann u Jeruzalemu.

               Istog dana umro je Vjekoslav Majer, hrvatski književnik. U matoševskoj maniri je
               opjevao Zagreb a svoje prozne impresije izricao je svakidašnjim leksikom i jednostavnom
               sintaksom. Plinska laterna na Griču; Dnevnik Očenašeka. Najpopularnija hrvatska filmska
               komedija Tko pjeva zlo ne misli  K. Golika temelji se na njegovom djelu Iz dnevnika malog
               Perice. ( > )

    2008.  umro je Pero Budak. ( > )




    Zavičajne vijesti

 

    1885.  rođen je u Varaždinu učitelj mačevanja i tjelovježbe Stjepan Kerec. Bio je član
               Hrvatskog sokola te se bavio gimnastikom i biciklizmom. Diplomu učitelja mačevanja
               stekao je 1911. u vojnoj školi u Bečkom Novom Mestu. Mačevanje je podučavao u zemlji
               i svijetu, bio je sudac i uspješni natjecatelj. U Varaždinu je radio kao učitelj tjelovježbe.
               Umro je dan poslije svog 83. rođendana - 5. prosinca 1968. Fechterbuch für Floret und
               Säbel; Mačevanje. 

    1899.  u Varaždinu je umro Franjo Pongračić, učenik, profesor i ravnatelj varaždinske gimnazije.
               Studirao je klasičnu filologiju u Grazu i Beču. Predavao je latinski, grčki te hrvatski jezik i punih
               dvadeset godina obnašao ravnateljsku dužnost. Opaske k Veberovoj latinskoj slovnici;
              
Povijest gimnazije varaždinske. ( > )

    1907.  rođen je u Vinici kod Varaždina glazbeni pedagog, zborovođa i orguljaš Tomislav Adamić.
               Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, radio u Križovljanu, Ivanečkoj Kamenici, Repišću,
               Zagrebu i Šibeniku. Vodio je zagrebačke zborove Vladimir Nazor, Ivan Filipović, Sloga  i šiben -
               sko Kolo a za pedagoški rad dobio 1960. republičku nagradu Ivan Filipović. Surađivao je u ča -
               sopisu Muzika i škola  te napisao Solfeggio za muzičke škole  i Metodske upute.  

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.