9. prosinca 1544. umro je Teofilo Folengo. ( > )
1608. rođen je John Milton. ( > )
1641. umro je Anthonis van Dyck, flamanski slikar i grafičar. 1622. je u bakropisu objavio Ikonografiju, niz od 1000 portreta poznatih suvremenika. Djelovao je u Genovi, Rimu, Marseillesu, Parizu, Antwerpenu i do kraja života u Londonu gdje je bio slavan i narudžbama zatrpan dvorski slikar Karla I. Njegovi portreti engleske aristokracije ističu detalje tekstila, čipke i nakita. ( > )
1717. rođen je Johann Joachim Winckelmann. Nijemac, utemeljitelj klasične arheologije i komparativne povijesti umjetnosti te teorijski suosnivač klasicizma. Od 1763. do smrti 1768. bio je kustos svih rimskih starina. ( > )
1718. umro je Vincenzo Coronelli. ( > )
1868. rođen je Fritz Haber, njemački kemičar. Otkrio je postupak sinteze amonijaka izravnim spajanjem dušika i vodika (industrijsku primjenu razradio je C. Bosch > Haber - Boschov postupak). Nobelovu nagradu je dobio 1918. Njegova žena, Clara Immerwahr bila je nje - mačka kemičarka židovskog podrijetla, također i pacifistica i aktivistica za ženska prava te prva žena koja je doktorirala na sveučilištu Breslau (prva doktorica kemije u Njemačkoj), i to u vrijeme kad djevojke uglavnom nisu išle u školu. Kada je doznala da suprug radi za njemačku vojsku na razvoju kemijskog oružja (otrovnih plinova koji su u Prvom svjetskom ratu ubili sto - tine tisuća ljudi), bila je užasnuta. Sve je to bilo previše za nju i ubila se 2. svibnja 1915.
1901. rođen je Ödön von Horvath, austrijski književnik. Od 1934. u izgnanstvu, pisao je analitičku prozu i drame u kojima je dao sliku društvene krize u razdoblju nakon I. svjet - skog rata. Talijanska noć; Vječiti malograđanin; Mladež bez Boga. ( > )
1915. rođena je Elisabeth Schwarzkopf, njemačka sopranistica, sjajna interpretatorica Mozartovih opera te djela R. Straussa i F. Schuberta. 1917. rođen je James Rainwater. ( > ) Istog je dana rođen Tomislav Neralić. 1919. rođen je William (Nunn) Lipscomb (Jr.), američki kemičar. Pomoću rendgenskih zraka je proučavao spojeve bora i vodika te otkrio način vezanja njihovih molekula. Istraživao je i strukture proteina, enzima i drugih biokemijskih spojeva. 1976. je dobio Nobelovu nagradu za kemiju. 1926. rođen je Henry Way Kendall, američki fizičar. Sa Jeromeom Isaacom Friedmanom (r. 28. ožujka 1930.) i Richardom E.(dwardom) Taylorom (r. 2. studenog 1929.) istražio je strukturu protona pomoću 3 km dugog linearnog akceleratora. Time su značajno pridonijeli razvoju kvarkovskih modela u fizici elementarnih čestica te podijelili Nobelovu nagradu za 1990. ( > )
1929. rođen je John Cassavetes, američki filmski glumac, redatelj i scenarist, autor Sjena - prekretničkog filma američke nezavisne produkcije. ( > ) 1937. umro je Gustaf Dalen. ( > )
1941. umro je Dmitrij Sergejevič Merežkovski, glavni predstavnik kršćansko - konzervativne struje ruske moderne. Nakon Oktobarske revolucije je emigrirao sa suprugom u Francusku. Najpoznatije djelo mu je trilogija Krist i Antikrist (Julijan Apostata; Leonardo da Vinci; Petar i Aleksej). 1971. umro je Ralph Bunche. ( > )
1975. umro je Slavko Pavešić, hrvatski filolog i leksikograf, urednik i koautor Jezičnog savjetnika s gramatikom iz 1971. te koautor Priručne gramatike hrvatskog književnog jezika i Povijesnog pregleda glasova i oblika hrvatskog književnog jezika. ( > ) 2009. umrla je Tea Benčić Rimay.
Zavičajne vijesti 1806. rođen je u Varaždinu trgovac Nikola Koller. Školovao se u Pečuhu, a u Zagrebu je na Harmici (Trg bana J. Jelačića) 1834. otvorio veliku trgovinu. Poslovao je s Bečom, Trstom, Rijekom i sje - vernom Francuskom. U Hrvatskoj je htio pokrenuti svilarsku industriju; zalagao se za školovanje trgovaca... bio je ravnatelj prve Trgovačke zborne učione i Trgovačkoga kazina, član organiza - cijskog odbora Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu 1864. i upravnog odbora Prve hrvatske štedionice. Među osnivačima je Hrvatske eskomptne banke 1868., otpremnik poslova bečkog i tršćanskog osiguravajućeg društva., član zagrebačkog Društva čovječnosti, a inicirao je i gradnju ubožnice u Novoj Vesi. Viktor Vresnik ga spominje u članku "Zagrebački tajkuni 19. stoljeća" (Jutarnji list / 20. prosinca 2007.). ( > ) 1944. umro je u Ivancu umjetnički fotograf Otokar Hrazdira. Češkog podrijetla, u Ivancu je radio kao knjigovođa. Osnovao je foto - sekciju HPD Ivančica, uređivao časopis Galerija, izlagao u zemlji i inozemstvu (Paris, Cannes, Chicago, Luzern, Prag) te dobio zvanje međunarodnog majstora fotografije.
|