Tražilica
E-mail

 

 12. prosinca

 


    1766.  (1. prosinca po julijanskom kalendaru) rođen je Nikolaj Mihajlovič Karamzin, ruski
               književnik i povjesničar. Blizak prosvjetiteljstvu, snažno je utjecao na jačanje europske
               komponente ruske kulture i umjetnosti te modernizaciju ruskog jezika. Kritika mu je prozu
               svrstala u sentimentalizam. Zanimljivo, njegova golema Povijest ruske države (12 sve -
               zaka) uključuje i neke literarne likove i događaje. Pisma ruskog putnika; Jadna Liza.

    1800.  umro je Julije Bajamonti. ( > )

    1821.  rođen je Gustave Flaubert, najistaknutiji francuski književni realist. Stilski raskošno,
               tematski je analizirao konvencije, moral i banalnosti onodobnog društva. 1857. je zbog
               Madame Bovary optužen zbog vrijeđanja javnog morala. Sentimentalni odgoj; Memoari
               jednog luđaka; Iskušenje svetog Antuna; U mjesecu studenom; Po poljima i žalima;
               Zanimljiva je i njegova opsežna korespondencija objavljena u 10 svezaka. ( > )

   1860.  rođen je Jan Kasprowicz, prvi poljski pjesnik slobodnog stiha - simbolist. Pisao je i
              drame te književnopovijesne tekstove a osobito su značajni njegovi prevodi klasične,
              engleske i njemačke književnosti. Knjiga ubogih; poema Krist; Svijet na umoru; Himne.
              ( > )

   1861.  rođen je Janko Leskovar, hrvatski književnik, preteča hrvatske moderne. Poslije
             
nesreće; Misao na vječnost; Katastrofa; Propali dvori; Sjene ljubavi. ( > )

   1863.  rođen je Edward Munch, norveški slikar i grafičar - ekspresionist. Pod teretom osobnih
              problema bio je sklon morbidnim motivima. Glavno mu je djelo ciklus Friz života - poema
              o životu, ljubavi i smrti  (3 verzije; najznačajnije slike: Strah, Poljubac, Djevojka i smrt,
              Krik). Ostala djela : Djevojke na mostu; Stephane Mallarme; Stanislaw Przybyszewski.
              ( > )

   1866.  rođen je Alfred Werner. ( > )  

   1877.  umro je Jose de Alencar. ( > )

   1889.  umro je Robert Browning, engleski književnik, uz A. Tennysona najistaknutiji viktorijanski
              pjesnik, poznat po narativnoj poeziji temeljenoj na tzv. dramskim monolozima i obilježenoj histo -
              ricizmom i erudicijom. Zvona i mogranji; Badnjak i Uskrs; Muškarci i žene. Prsten i knjiga.
              ( > )

   1903.  rođen je Yasujiro Ozu, japanski filmski redatelj i scenarist. Iako je uvijek izbjegavao folklornu
              i nacionalnu egzotiku, nazvan je "najtipičnijim japanskim redateljem". Počevši od 1927., snimio je
              53 filma a taj opus je jedan od najkonzistentnijih koje povijest filma poznaje. Tematska omeđenost
              i izražajna decentnost izraz su autorske dosljednosti i privrženosti opsesivnom motivu - raspadu
              japanske obitelji u suvremenim uvjetima života i privređivanja. Umro je na svoj rođendan 1963.
              Iako usamljen navodi 15. prosinac kao datum njegovog rođenja i smrti, članak u našoj Filmskoj
              enciklopediji (JLZ M. Krleža, Zg. 1990.) je više nego preporučljiv.  

   1913.  rođen je George Whitman. ( > )

   1918.  rođen je Jure Franičević Pločar, hrvatski književnik. Sudjelovanje u NOB - u obilježilo
              je prvi dio njegovog stvaralaštva da bi se kasnije posvetio intimnijim propitivanjima. Od
              1988. je bio redovni član HAZU. Preko rovova; Nagnuta neba; Gluha zvona; Mir; Vir;
              Baština.

    1930.  rođen je Borivoj Dovniković, jedan od vodećih autora Zagrebačke škole crtanog filma.
              Znatiželja; Krek; Ljubitelji cvijeća; Putnik drugog razreda; Škola hodanja. Publicistička
              djela : Škola animacije; Škola crtanog filma.

   1939.  umro je Douglas Fairbanks. ( > )

   1955.  umro je Antun Dobronić, hrvatski skladatelj i glazbeni publicist. Bio je  idejni predvodnik
              skladatelja nacionalnog usmjerenja -  opus mu je intenzivno prožet obilježjima narodne glazbe.
              Karneval; Jelšonski tonci; Udovica Rošlinka; Goran; Pokladna noć. Spisi : Predavanja iz
              povijesti i estetike muzike; Muzički eseji; Doprinos Istre hrvatskoj muzici.
( > )

   1999.  umro je Joseph Heller. ( > )

  



   Zavičajne vijesti



   1869.  rođen je u Varaždinu Oskar pl. Agić, šumarski stručnjak. U rodnom gradu je završio
              osnovnu i srednju školu a šumarstvo studirao u Beču.  Stručne članke je objavljivao u
              Šumarskom listu. Bilinstvo za šumarsko pomoćno osoblje; Kratak pregled uređenja
              šuma; Pabirci iz lovstva; Učbenik Vinkovačke lugarske škole o porabi šuma; Pravo -
              užitničko pravo krajišnika; koautorstvo u 60 godina Brodske imovne općine, njen 
              postanak i rad.

   1898.  rođen je Josip Čabrijan. ( > )  

   1944.  umro je Franjo Getz. ( > )  

   1948.  umro je Franjo Dugan, stariji, skladatelj, orguljaš, glazbeni teoretičar i pisac. Gimnaziju
              je polazio u Varaždinu i Zagrebu. Istovremeno s matematikom i fizikom, studirao je i glazbu.
              Bio je orguljaš u katedrali, profesor, ravnatelj škole Glazbenog zavoda i rektor Muzičke
              akademije. Elementarna teorija muzike; Vježbe za zborno pjevanje (solfeggio); Nauka o
              muzičkim formama; Nauka o instrumentima; Nauk o glazbalima; Sonata za violinu i klavir
              u g - molu; Toccata alla fuga u g - molu; Kromatska fuga u c - molu; Fantazija u d - molu;

              Preludij i fuga u h - duru. Surađivao je u Obzoru i Glazbenom i kazališnom vjesniku te
              uređivao Svetu Ceciliju. ( > )

              p.s.  

              U dodanom linku, datum rođenja (ne i godina) je pomiješan s datumom smrti.

  1976.  umro je Vinko Žganec, hrvatski etnomuzikolog i melograf - varaždinski gimnazijalac a kasnije
             ravnatelj Instituta za narodnu umjetnost, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i član JAZU.
             Zabilježio je i znanstveno obradio više od 15 000 folklornih napjeva te unaprijedio metodu analize
             i sistematizacije narodne glazbe. Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja; Narodne popijevke
             Hrvatskog zagorja; Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okoline; Pučke popijevke Hrvata

             iz Velike Kaniže u Mađarskoj. Autor je i originalnih skladbi temeljenih na narodnom melosu.

   1980.  umro je Božidar Borko, književnik i novinar. Gimnaziju je polazio u Varaždinu. Poeziju je pisao
              na hrvatskom i slovenskom jeziku te se bavio novinarstvom. Uređivao je i pisao za Mursko stražo,
              Tabor, Jutro, Naše doba i Ljubljanski zvon a bio je i urednik u Slovenskom knjižnem zavodu te
              Cankarjevoj založbi. Jedan je od osnivača Društva slovenskih prevoditelja. Prevodio je s češkog,
              njemačkog, poljskog, ruskog, talijanskog, hrvatskog, bugarskog... bavio se književnom teorijom.
              Bibliografija prevodov v slovenščino od maja 1945. do maja 1960.; Na razpotjih časa; Hvala
             
vam, knjige; Srečanje. ( > )

   1987.  umro je Zlatko Janković. ( > )

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.