Tražilica
E-mail

 14. prosinca

 
 
     1503.  rođen je Nostradamus (pravim imenom Michel de Nostre - Dame), francuski astrolog. Svojim
                Proročanstvima do godine 3000. (Centuries) uzbunio je suvremenike (1780. stavljena su na
                Indeks zabranjenih knjiga) a polemike i komentari o njima traju i danas.

     1546.  rođen je Tycho Brahe. ( > )

     1799.  umro je George Washington, američki vojskovođa i državnik. Kao vrhovni zapovjednik
                u bitki kraj Yorktowna odnio je 1781. konačnu pobjedu nad Britancima. 1789.  je jednoglasno
                izabran za prvog predsjednika SAD - a. ( > )

    1824.  rođen je Pierre Cecile Puvis De Chavannes. ( > )

    1885.  rođen je Miroslav Kraljević, hrvatski slikar i grafičar. Završio je Akademiju u Münchenu
               zajedno s J. Račićem, V. Becićem i O. Hermanom s kojima je začetnik novog razdoblja
               u hrvatskom slikarstvu. Prekinuli su s akademizmom i prihvatili impresionizam a zbog određenih
               sličnosti u radu nazivaju ih hrvatskom školom. Kraljević je kratko boravio u Parizu gdje je nje -
               gov rad dosegnuo punu zrelost. S nenavršenih 28 godina umro je u Zagrebu 16. travnja
               1913. od sušice. ( > )
        
    1895.  rođen je Paul Eluard. ( > )

    1922.  rođen je Nikolaj Genadijevič Basov, ruski fizičar koji je 1964. sa Charlesom Hardom
               Townesom (r. 28. srpnja 1915.) i Aleksandrom Mihajlovičem Prohorovim (11. srpnja
               1916. - 8. siječnja 2002.) dobio Nobelovu nagradu za istraživanja u kvantnoj elektronici koja  
               su dovela do razvoja masera i lasera. ( > )

    1984.  umro je Vicente Aleixandre (y Merlo), španjolski pjesnik. Blizak poetici Generacije '27.,
               pisao je pod utjecajem "čiste poezije" i nadrealizma. 1977. je dobio Nobelovu nagradu. Prostor;
               Mačevi poput usana; Sjena raja; Povijest srca; Pjesme iščeznuća. ( > )

    1989.  umro je Andrej (Dmitijevič) Saharov, ruski nuklearni fizičar i borac za ljudska prava. 1975.
               mu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir. Jer nije smio napustiti SSSR, nagradu je preuzela
               njegova supruga Jelena Boner koja je o njihovim nedaćama napisala dojmljivu kroniku Za -
                jedno u samoći. ( > )  

    1990.  umro je Friedrich Dürrenmatt, švicarski književnik. Iako je pisao prozu (Sumnja; Obećanje;
               Pravosuđe), eseje te tekstove za radio i TV, najznačajniji je kao jedan od najboljih modernih
               dramskih pisaca na njemačkom jeziku. Brak gospodina Mississippija; Anđeo dolazi u Babilon;
               Posjet stare gospođe; Romul Veliki; Fizičari; Meteor; Sudionik; Achterloo.
( > )

    2001.  u prometnoj nesreći je poginuo W.(infred) G.(eorg Maximillian) Sebald, njemački pisac
               čiji je opus snažno obilježen temama II. svjetskog rata i holokausta. Austerlitz; Emigranti;
               Saturnovi prsteni. ( > )

    2006.  umro je Đuro Pulitika.

    2011.  umro je George Whitman, od 1951. vlasnik Shakespeare and Company, engleske knjižare
               na lijevoj obali Seine u Parizu (37 Rue de la Bûcherie). Nije to samo knjižara - to je i knjižnica
               i prenoćište i kulturno svetište. U njoj su radili, jeli i spavali, da nabrojimo samo neke, Samuel
               Beckett, Henry Miller i Lawrence Durrell, Berthold Brecht i Arthur Miller, William Burroughs, 
               Lawrence Ferlinghetti, Jack Kerouac i Allen Ginsberg. Anegdote vezane uz knjižaru su legen -
               darne, a Whitmanovu ropotarnicu /buvljak /staretinarnicu srca (“rag-and-bone shop of the heart”), 
               nastavila je voditi njegova kći Sylvia. ( > )

               p. s.

               Toplo Vam preporučujemo da pogledate link sa slikama

 


   

    Zavičajna vijest

 

    2004.  umro je Drago Bišćan, književnik i publicist. Školovao se u Varaždinu i Zagrebu a potom
               kao profesor hrvatskog, latinskog i francuskog jezika radio na mnogim školama - od 1957. do
               umirovljenja 1983. na varaždinskoj gimnaziji. Bio je jedan je od utemeljitelja Francuskog kluba,
               Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, Varaždinskog književnog društva i dugogodišnji tajnik
               Matice hrvatske.  Tekstove je objavljivao u Varaždinskim vijestima, Hrvatskom kajkavskom
               kolendaru, Varaždinskom glasniku HDZ-a  te časopisima Kaj, Stećak, Marulić, Hrvatski
               sjever.  Intenzivno se bavio šahom a prilozi o toj igri objavljeni su mu u brojnim domaćim i
               stranim glasilima. Samostalna izdanja : Naš Varaždin; Kap za varaždinski slap. ( > )

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.