Tražilica
E-mail
MARIJAN KRAŠ
(do svibnja 2008.
ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice
Metel Ožegović Varaždin)

 

GUSTAV KRKLEC I VARAŽDIN

    Iz vremenske distance od trideset godina, od 1977. kada je Gustav Krklec napustio zemaljsku  tamnicu vremena, naviru uspomene i sjećanja na pjesnika i dragog čovjeka s kojim sam imao zadovoljstvo surađivati, a dosta godina čuvam njegovu književnu ostavštinu.

    Od njegovih školskih dana u varaždinskoj gimnaziji koje je duhovito opisao u Varaždinskom karišiku i mladenačkih pustolovina u demonstracijama protiv zloglasnog bana Cuvaja, Krkleca za Varaždin vezuje predstava Gradskog kazališta koje je 4. veljače 1920. izvelo njegovu "rapsodiju u tri dijela" Grobnica. Radnja se događa u staroj kuriji Brezje, u sjevernom dijelu Hrvatskog zagorja. Redatelj predstave i glavnu ulogu - posjednika Martina Streleca, preuzeo je August Cilić, a ulogu Olge igrala je Ančica Mitrović, oba umjetnika koji su postali legende hrvatskog glumišta.

    Sjećam se ranog proljeća 1973. godine, kada sam ga dočekao na autobusnom kolodvoru, a do početka književne večeri otišli smo na kavu u Hotel "Turist". Te se večeri  prisjećao Varaždina s početka stoljeća kada su polja "kuruze" dopirala blizu glavnih ulica i svojih gimnazijskih nestašluka.

    U Varaždinu je 7. lipnja 1974. svečano proslavljena 75. obljetnica rođenja Gustava Krkleca, uz sudjelovanje slavljenika i brojnih književnika: Jure Kaštelana, Jože Horvata, Branka Ćopića, Desanke Maksimović, Danka Oblaka, Fadila Hadžića i drugih. Bilo je nezaboravno i dirljivo u Varteksovim goricama, na svečanosti u Kazalištu, razgledavanju farme "Koke"...

    Svojedobno sam ga zamolio za dopuštenje da se u prvom godištu Ivanečkog kalendara '74 objavi nekoliko njegovih pjesama - što     je rado odobrio, uz obećanje da će ubrzo napisati i satiričnu pjesmu Kako lumpuju ivanečki fiškali, o čemu mi je ubrzo pokazao i skicu rukopisa. No, dovršenje ove satire koja se temelji na istinitom događanju spriječile su brojne obveze i narušeno zdravlje. Otputovao je za svojom nebeskom srebrnom cestom 30. listopada 1977.

    Od 1980. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici "Metel Ožegović" Varaždin pohranjena je Krklecova cjelokupna ostavština u kojoj se čuva 6.110 knjiga i časopisa, rukopisi, pisma književnika, fotografije, osobni dokumenti, radni stol i pokloni. Sačuvana su brojna pisma književnika, a naročito su zanimljiva pisma A.B. Šimića i Tina Ujevića. Dobriša Cesarić i Dragutin Tadijanović redovito su se dopisivali s Gustavom Krklecom, o čemu svjedoče pisma, razglednice i prijateljske posvete  pjesama, koje su ubrzo postale antologijske vrijednosti. U raritetima zbirke je i dopisnica oblikovana u ateljeu Pabla Picassa sa potpisima književnika Ernesta Hemingwaya, Johna Dos Passosa i Ludwiga Renna, odaslana iz Madrida 1. svibnja 1937. godine.

    U jesen 1981. godine uz sudjelovanje prof. Jože Skoka, kritičara Dalibora Cvitana, Želimira Stublije, Darjana Zadravca i Gorana Babića održan je u našoj Gradskoj knjižnici  okrugli stol o stvaralaštvu Gustava Krkleca uz proglašenje rezultata pjesničkog natječaja "Srebrna cesta".

    Briga za stvaralaštvo i ostavštinu Gustava Krkleca trajna je obveza varaždinske gradske knjižnice. S tom željom oblikovane su i naše nove web stranice na kojima virtualno predstavljamo život i stvaranje nezaboravnog Gustla.
 

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.