1737.  umro je Giacomo Antonio Stradivari, najpoznatiji u obitelji graditelja violina (i drugih
               gudačkih instrumenata). Samostalno je proizvodio violine od 1667. a one izrađene iz -
               među 1700. i 1720. pribavile su mu glas najvećeg majstora.
       
    1803.  umro je Johann Gottfried von Herder, njemački filozof i književnik. Objavio je
               važnu zbirku narodnih pjesama (uključujući i slavenske) i Goetheov prevod Hasa -
               naginice. Smatra se osnivačem filozofije povijesti a budući da je u povijesnom pro -
               cesu Slavene držao jednom od najpozitivnijih silnica, uvelike je utjecao na kasniji,
               panslavenski pokret. Pučke pjesme; Ideje za filozofiju povijesti čovječanstva;
               Kritičke šume; Rasprava o podrijetlu jezika; Pisma o promicanju humanosti.

    1829.  umro je Jean - Baptiste Lamarck, francuski prirodoslovac. 1802. prvi je upotrijebio
               izraz biologija i suutemeljio je kao zasebnu znanost. Prema lamarkizmu (ili teoriji o
               organskoj evoluciji) organizmi podliježu neprekidnom procesu preobrazbe prilagođujući
               se uvjetima okoliša a tako stečena svojstva prenose na potomstvo. Sustav životinja
               bez kralježnice; Prirodopis životinja bez kralježnice; Filozofija zoologije; Francuska
               flora. ( > )

    1855.  rođen je Jovan Hranilović, hrvatski književnik i grkokatolički svećenik. Službovao
               je po Hrvatskoj i Vojvodini, uređivao Obzor  i Vijenac. Pisao je pjesme, novele i kritike
               te, spram modernista, polemički branio tradicionalne poglede na ulogu književnosti.
               Pjesme svakidanke; Žumberačke elegije. ( > )

   1856.  rođen je J. J. Thomson. ( > )

   1863.  rođen je Franz Ferdinand Habsburg, austrijski prijestolonasljednik i nadvojvoda kojeg
              je, zajedno sa suprugom Sofijom u Sarajevskom atentatu 28. lipnja 1914. ubio Gavrilo
              Princip, pripadnik pokreta Mlada Bosna. Bio je to povod I. svjetskom ratu koji je odnio
              10 milijuna života.
 
   1871.  rođen je Jan Kotera, utemeljitelj moderne češke arhitekture. Bavio se i uređivanjem
              interijera. O novoj umjetnosti. ( > )

   1879.  rođen je Paul Klee, švicarski slikar i grafičar, po mnogima najpoetičniji i najmisaoniji
              slikar moderne umjetnosti. Prijateljevao je i izlagao sa članovima grupe Der Blaue Reiter
              (Plavi jahač) F. Marcom i A. Mackeom s kojima je bio na, za njihov odnos prema boji
              presudnom, putovanju po Tunisu. Kasnije je radio i u Bauhausu. Zlatna ribica; Riba među
              predmetima; Maska straha. Objavio je i značajno teorijsko djelo O modernoj umjetnosti.           
              ( > )  

   1888.  umro je Antun Mažuranić, hrvatski književnik i jezikoslovac. Priredio je izdanja starih
              hrvatskih pisaca H. Lucića, M. Vetranovića i I. Đurđevića te Vinodolski zakonik. Kratak
              pregled stare literature hrvatske; Temelji ilirskoga i latinskoga jezika; Slovnica hervatska.
              ( > )

   1907.  rođen je Christopher Fry (pravim prezimenom Harris, po nekim izvorima Hammond),
              engleski dramatičar. Učitelj, glumac, dramaturg i redatelj, ponajprije je poznat kao komediograf
              i, uz T. S. Eliota, obnovitelj drame u stihovima. Pisao je i filmske te tv scenarije. Dječak s koli -
              cima; Toranj; Prvorođeni; Jedan feniks odviše; Gospođa nije za lomaču (proljeće); Sunčev
              prostor (ljeto); Promatrana Venera (jesen); Tama je dovoljno svijetla (zima). ( > )

   1913.  rođen je Willy Brandt (pravim imenom Herbert Ernst Karl Frahm), njemački političar, dobitnik
              Nobelove nagrade za mir 1971. ( > )

   1919.  rođen je Jure Kaštelan, jedan od najznačajnijih hrvatskih pjesnika XX. stoljeća. Afirmirao
              se već prvom (zabranjenom i zaplijenjenom) zbirkom Crveni konj  iz 1940.  Pisao je i eseje, lirske
              proze te dramske tekstove. Bio je voditelj katedre za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu
              u Zagrebu, urednik izdanja Biblije te prevoditelj s ruskog i talijanskog. Pijetao na krovu; Biti ili ne;
              Malo kamena i puno snova; Divlje oko; Čudo i smrt; Pijesak i pjena; Prazor; Lirika A. G. Matoša.
              ( > )

   1921.  rođen je Stevo Binički. ( > )

   1936.  umrla je Antonija Kassowitz - Cvijić, hrvatska književnica. Pisala je  knjige za djecu, drame
              (Krasuljica; Demetru u pohode), kulturno - povijesno djelo Stari Osijek i Zagreb i niz romanti -
              ziranih biografija (o V. Lisinskom, I. Zajcu, F. Kuhaču, V. Karasu, T. Brezovačkom
              i drugima). Bavila se i prevođenjem, među inim i opernih libreta a pisala je i glazbene kritike.
              U Zagrebu je radila kao učiteljica da bi kasnije otvorila knjižaru i papirnicu. ( > )
      
              Istog dana umro je Andrija Mohorovičić. ( > )

   1946.  rođen je Steven (Stephen) Biko. ( > )

              Istog dana je rođen Steven Spielberg.

   1980.  umro je Dobriša Cesarić, hrvatski pjesnik i prevoditelj - autor iznimno popularnog lirskog
              opusa vjernog vezanom stihu. Pisao je i memoarsku prozu te eseje a istaknuo se i prevodima
              s ruskog, njemačkog, talijanskog, mađarskog, bugarskog i slovenskog jezika. Spasena svjetla;
              Osvijetljeni put; Goli časovi; Slap. ( > )

                                                                   Balada iz predgrađa

    2001.  umro je Gilbert Becaud. ( > )  

    2006.  umro je Joseph Barbera. ( > )

    2011.  umro je Vaclav Havel. ( > )

   Zavičajne vijesti

   1970.  umro je Mladen Iveković, diplomat i publicist. Varaždinski gimnazijalac, pravo je studirao
              u Zagrebu. Kao sudionik u revolucionarnom radničkom pokretu bio je hapšen i zatvaran
              a nakon okupacije je ilegalno djelovao. Poslije rata obnaša razne funkcije - ministar u vladi
              NR Hrvatske, ambasador u SR Njemačkoj... Surađivao je u časopisima Književnik, Literatura,
              Kultura i Stožer. Bio je u redakcijama Odjeka, Novog lista i Naših novina a samostalno je 
              objavio Ratni dnevnik, Nepokorenu zemlju  i Hrvatsku lijevu inteligenciju. 

   2010.  umro je Petar Veček. ( > )