Tražilica
E-mail

 

 25. prosinac

ŽELIMO VAM BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ !



     1306.  umro je Jacopone da Todi (pravim imenom Jacopo de Benedetti), talijanski pjesnik i franjevac.
                Na strani asketske struje borio se protiv tzv. spiritualaca. Papa Bonifacije VIII. ga je zatvorio
                i izopćio. Predstavnik je srednjovjekovne vjerske pučke poezije a pripisuje mu se i tužaljka
                Stabat Mater.

    1876.  rođen je Adolf Windaus. ( > )

    1878.  rođen je Louis Chevrolet. ( > )

    1883.  rođen je Fran Lhotka, hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog češkog podrijetla.
               U svoja je djela unosio elemente hrvatske narodne glazbe. Dvije hrvatske rapsodije za
               violinu i komorni orkestar; Sherzo za duhački kvintet;  balet Đavo u selu; zborovi; opere;
               popijevke; instruktivni spisi (Dirigiranje; Harmonija). ( > )

   1899.  rođen je Humphrey (DeForest) Bogart, američki filmski i kazališni glumac. Suzdržanim
              stilom, superiorno izričući ironične replike, utjelovio je značajke cinizma, rezignacije i skepse
              spram vlastite okoline kojima je zatomljivao moralne ideale i romantične impulse likova. Zna -
              čajno je utjecao na generacije glumaca te je, s nadimkom Bogie, postao kultna figura popu -
              larne kulture. Visoka Sierra; Malteški sokol; Casablanca; Afrička kraljica (Oscar);
              Imati i nemati; Mračni prolaz; Blago Sierra Madre; Duboki san; Anđeli garava lica;
              Preko Pacifika; Bosonoga kontesa; Sati očaja. ( > )
            
  1902.   umro je Dragutin Antun Parčić, hrvatski franjevac - jezikoslovac i erudit. Priredio je izdanje
              glagoljskog Misala  i Obrednika  te oživljavao hrvatsku glagoljašku baštinu. Sastavio je hrvatsku
              (slavensko - ilirsku) gramatiku i Rječnik hrvatsko - talijanski. Bavio se tiskarstvom, astronomijom
              i botanikom. Snimao je kroz mikroskop i teleskop te bio među pionirima naše fotografije - premalo
              je poznato da je autor jedne od najstarijih fotografija Sunca na svijetu. Riječ je o triptihu pomrčine
              Sunca snimljenom u dagerotipskoj tehnici na staru godinu 1861. u Zadru. ( > )   

  1904.  rođen je Gerhard Herzberg. ( > )

  1906.  rođen je Ernst (August Friedrich) Ruska, njemački inženjer koji je 1931. konstruirao prvi
             elektronski mikroskop (tzv. transmisijski elektronski mikroskop). Tek 1986. je dobio Nobelovu
             nagradu za fiziku. Švicarci Heinrich Rohrer (r. 6. lipnja 1933.) i Gerd Binnig (r. 20. srpnja
             1947.) te su je godine podijelili s njim zbog razvoja rasterskog tunelskog mikroskopa. 

   1918.  rođen je (Muhammad) Anwar el - Sadat. ( > ) 

   1921.  umro je Vladimir Galaktionovič Korolenko, ruski književnik ukrajinskog podrijetla. Zbog
              revolucionarnih stajališta i odbijanja zakletve Aleksandru III. prognan je u Sibir. Istaknuo se
              humanističkim i demokratskim stavom te odlučnošću u obrani potlačenih i obespravljenih.
              Slijepi glazbenik; Makarov san; Šuma šumi; Povijest mojega suvremenika.

   1926.  rođen je Nikola Tanhofer, hrvatski filmski snimatelj, režiser i scenarist. Sklon inovacijama,
              prvi je kod nas upotrijebio tzv. stražnju projekciju. Autor je knjiga o filmskom snimanju i ute -
              meljitelj nastave filmskog i tv snimanja na Akademiji za dramske umjetnosti u Zagrebu. Re -
              žije: Sreća dolazi u devet; Dvostruki obruč; H - 8.

   1938.  umro je Karel Čapek, češki književnik. Pisao je romane, drame, putopise, novele i eseje.
              Iz njegove drame R. U. R. (Rossum's Universal Robots; 1920.) pojam robot prešao je u
              široku upotrebu a njegova Poštarska bajka omiljena je, iako obavezna, školska lektira.
              Tvornica apsolutnoga; Krakatit; Bijela bolest; Slučaj Makropulos; Razbojnik; Majka;
              Pisma iz Italije; Pisma iz Engleske; Izlet u Španjolsku; Put na sjever; Hordubal; Meteor;
              Običan život; Razgovori s T. G. Masarykom.
( > )

   1943.  rođena je Hanna Schygulla, njemačka kazališna, filmska i tv glumica poznata po suradnji
              sa R. W.  Fassbinderom u čijim je filmovima dosegla najviše glumačke domete. Gorke
              suze Petre von Kant; Brak Marije Braun; Lili Marleen.

   1949.  rođena je (Mary Elizabeth) Sissy Spacek, američka filmska glumica, dobitnica Oscara
              za glavnu ulogu u Rudarevoj kćeri  M. Apteda 1980. Pustara; Carrie; Tri žene; Nestali.

   1961.  umro je Otto Loewi. ( > )

   1963.  umro je Tristan Tzara. ( > )

   1977.  umro je Charles (Spencer) Chaplin. ( > )

   1983.  umro je Joan Miro, španjolski kipar i keramičar. Isprva pod utjecajen fovista i kubista,
              potom jedan od utemeljitelja nadrealizma i koautor prvog  Manifesta nadrealizma  iz
              1924. Žene i ptice; Konstelacije (ciklusi); scenografija za Djagiljevljev balet; freske
              na sveučilištu Harvard. ( > ) 

   1989.  pogubljeni su Nicolae i Elena Ceausescu, rumunjski diktator i njegova supruga. 

   2005.  umro je Drago Britvić.

 

 FALIŠ MI

Bi te našel, da otideš
v belu meglu, v črni lug,
da na zadnjoj zvezdi zideš,
da te tam otpela cug...
Vse živlenje bi te iskal.
Stoput preputuval svet.
Bi te našel, da se skriješ
i za lasi sedih let...

Bi te našel lepu, mladu,
kak si navek bila ti.
Pitala bi : "Kak je v gradu ?"
Bi ti rekel : "Fališ mi !"

V pesek reke bi zaronil,
spuzal bi na vsaki breg,
iskal bi pod križnim drevom,
gdi je vse zametal sneg...
Z črne zemle bi te zvlekel,
bi oživel vse kaj spi.
I čez nebo i čez pekel,
da te najdem, prešel bi...

Bi te našel lepu, mladu,
kak si navek bila ti.
Pitala bi : "Kak je v gradu ?"
Bi ti rekel : "Fališ mi !"

 

    2009.  umro je Radovan Ivšić, pjesnik, dramatičar, prevoditelj, esejist i nadrealist. Poglavnik
               Pavelić osobno je zabranio objavljivanje njegove poeme Narcis  a čuvena drama o poludjelu
               vladaru Kralj Gordogan  napisana 1943. na hrvatsku je premijeru čekala do 1979. Djela su mu
               zabranjivana i nadalje pa 1954., na poziv A. Bretona, odlazi u Pariz, gdje sudjeluje u svim mani -
               festacijama nadrealističkog pokreta. Prevodeći mnoga klasična i suvremena djela francuske lite -
               rature na hrvatski jezik, postao je jednom od najvažnijih spona hrvatske i francuske kulture. Od
               samog dolaska u Pariz, ravnopravno je sudjelovao u nadrealističkom pokretu, privatno i profe -
               sionalno surađujući s Peretom, Bretonom, Miroom, Benoitom... Posebno su vrijedne, danas
               raritetne umjetničke publikacije i knjige u kojima likovna djela Miroa i Toyena prate Ivšićevu
               poeziju. Dahe; Kralj Gordogan; Kapetan Oliver; Vodnik pobjednik; Akvarij; Aiaxaia ili
               Moći reći; Crno; Teatar; U nepovrat (zbirka članaka i intervjua).  

               Kroz konkretni primjer, upozoravamo na problem svekolikog interneta : ova je vijest u cjelosti
               kompilirana sa http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/... i http://www.vecernji.hr/...
               ali nismo je "linkali" jer je na tim adresama garnirana s "novo u vašoj videoteci"..."složite svoje
               police"... "iznenadi ekipu i postani koktel - majstor" (!!!)
               Kada bi netko kraj mrtvačnice postavio robu na klupe i pola metra od mjesta ispraćaja
               pokojnika megafonom pozivao kupce, bila bi to velika sablazan... u čemu je razlika i zar
               se našim marketinškim stručnjacima tako drastičnim primjerima treba crtati potreba za
               nužnim ljudskim pijetetom ? Nek' si u svojim "zakonski reguliranim" i zakupljenim medijskim
               prostorima osiguraju mjesto za dostojni, ljudski nekrolog i nek' najoprečnije sadržaje ne
               prenose jednog kraj drugog - takvim načinom samo vrijeđaju uspomenu na nekog !
               Primjera, blago rečeno, krajnjeg neukusa, ima napretek -  index.hr/vijesti/ , jutarnji.hr/...
               uz crnu kroniku, nekrologe ili izvještaje s ratišta o genocidima, sakaćenjima, silovanjima
               - paralelno nas pozivlju na 34 257 % uštede, 73,99 hektolitara, tona ili čega već ne "gratis"
               po shopping centrima, latino fitness, "beskamatne" kredite usw...        

                      




    Zavičajne vijesti



    1833.  rođen je Ante Schwarz, županijski liječnik u Križevcima i Varaždinu. Njegovom je zaslugom
               u Zagrebu osnovano Primaljsko učilište i Zavod za umobolne u Stenjevcu. Sastavio je visoko -
               školski udžbenik Opisna anatomija ili razudbarstvo čovječjeg tiela  te osnovao i prvi uređivao
               Liječnički vjesnik. ( > )

    1877.  rođena je u Varaždinu Gabrijela Horvat. U Zagrebu je učila svirati glasovir i usavršavala
               pjevanje. Debitirala je ulogom Siebela u Faustu  C. Gounoda, okušala se u Carmen  G. Bizeta.
               Nastavila je školovanje na bečkom Konzervatoriju, a 1900. postala solisticom njemačke Opere
               te nastupala u Grazu, Kölnu, Düsseldorfu, Beču, Zagrebu, Varaždinu... repertoar joj broji 220
               uloga - mezzosopranskih i sopranskih. Snimala je za gramofonske tvrtke Supraphon i Ultraphon. 
               Od 1903. primadona i pedagoginja u Pragu, odgojila je mnoge češke pjevače. ( > )

    1893.  umro je Ivan Broz, hrvatski filolog. Osnovnu školu polazio je u Klanjcu i Varaždinu. 1892.
               je po nalogu Zemaljske vlade izradio Hrvatski pravopis (daljnja izdanja pod njegovim i Bora -
               nićevim
imenom). Crtice iz hrvatske književnosti; Filologijske sitnice u Hrvatskom učitelju,
               Viencu  i Pobratimu. ( > )

    1937.  umro je Žiga Ključec. ( > )

    2017.  umrla je Matilda Mance.

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.