Tražilica
E-mail

 

 1. siječanj

ŽELIMO VAM
SRETNU NOVU 2017 !

 


    1449.  rođen je Lorenzo de Medici, firentinski državnik i mecena. Pridodan mu je nadimak
               Il Magnifico - Veličanstveni i bio je jedna od najutjecajnijh osoba u firentinskoj povijesti.
               U vrtu njegove Akademije stasao je, između ostalih, i Michelangelo.
          
    1618.  kršten je Bartolome Esteban Murillo (pravim prezimenom Perez), španjolski slikar
               - jedan od utemeljitelja Akademije u Sevilli i glavni predstavnik pučkog kasnobaroknog
               slikarstva. Spretno je primjenjivao kompozicijska i koloristička isustva talijanskih i flaman -
               skih slikara. Autoportret; Dva prosjaka. ( > )
   
    1711.  rođen je barun Franjo Trenk. ( > )

    1748.  umro je Johann Bernoulli. ( > )

    1793.  umro je Francesco de Guardi. ( > )

    1823.  rođen je Sandor Petöfi.

    1863.  rođen je Pierre de Coubertin. ( > )

               Istog dana umro je Ivan Zasche (Čaše), hrvatski slikar i litograf. Portretirao je članove
               hrvatskih velikaških i građanskih obitelji te preciznim crtežom i akvarelom izveo realistične
               studije narodnih nošnji. Litografska mapa Park Jurjaves donosi seriju motiva iz današnjeg
               Maksimira.

    1873.  rođen je Mariano Azuela, meksički književnik čije je glavno djelo realistički roman o
               meksičkoj revoluciji Oni s dna.

    1879.  rođen je Edward Morgan Forster, engleski književnik. Roman Put do Indije smatra
               se vrhuncem njegovog stvaralaštva. Pred II. svjetski rat odlučno je istupao kao protivnik
               totalitarizma. Soba s pogledom; Howard's End teorijsko djelo Aspekti romana. ( > )

    1894.  umro je Heinrich Rudolf Hertz, njemački fizičar. Otkrio je radiovalove koje je predvidio
               J. C. Maxwell i utvrdio da, kao i svjetlosni i toplinski, pripadaju elektromagnetskim. Jedinica
               frekvencije nazvana je po njemu (Hz).

    1912.  rođen je (Harold Adrian Russel) - Kim Philby, britanski obavještajac i sovjetski agent.
               Objavio je memoare Moj tihi rat.

    1919.  rođen je J.(erome) D.(avid) Salinger, američki književnik. Devet priča; Lovac u žitu;
               Podignite visoko krovnu gredu, tesari. Od sredine 60 - ih povukao se iz javnosti - i nek'
               se to poštuje. ( > )

    1921.  rođen je Ivan Raos, hrvatski pjesnik, prozaik i dramatičar. Najpoznatije mu je djelo roman
               Prosjaci & sinovi  koji, stilizirajući usmenu književnost, prikazuje život prosjaka i torbara
               ali daje i socijalno - povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske.
               Vječno žalosni smijeh; Vječno nasmijano nebo; Žalosni Gospin vrt; Smijeh izgubljenih
               djevojaka; Dvije kristalne čaše.


    1932.  rođen je Ivan Lacković Croata, hrvatski naivni slikar i grafičar. Temperom i uljem na
               staklu slikao je poetske, često zimske, prizore iz Podravine (Bijeli krovovi moga zavičaja;
               Dječje igre). Radio je plakate i scenografije te ostvario impozantan grafički opus (mape
               Zodijak; Planetarium). ( > )

    1934.  umro je Blagoje Bersa. ( > )

    1940.  umro je Ferdo Šišić. ( > )

    1972.  umro je Maurice (Edouard Saint - Leon) Chevalier, francuski šansonjer i filmski glumac.
               Popularnosti njegovih pamtljivih pjesama s pomno razrađenim scenskim nastupom pridonijeli
               su filmski nastupi u hollywoodskim produkcijama (Vesela udovica E. Lubitscha; Šutnja je
               zlato  R. Claira; Gigi  V. Minnellija). 1958. je nagrađen specijalnim Oscarom.

    1982.  umro je Frano Kršinić, hrvatski kipar i jedan od utemeljitelja grupe Zemlja. Dijana; Sputana;
               Razmišljanje; Majčina ljubav; Pri češljanju; Melodija; Ante Starčević; Ribari. Poprsja mnogih
               kazališnih umjetnika u zagrebačkom HNK njegovo su djelo. ( > )

    2001.  umro je Fabijan Šovagović.

    2003.  umro je Ivan Lovrenčić. ( > )

 


   

    Zavičajne vijesti

 

    1814.  rođen je pjesnik i pedagoški pisac Stjepan Ilijašević. Gimnaziju je završio u Požegi
               1832., studirao je filozofiju u Zagrebu, a bogosloviju u Pešti gdje je doktorirao1836.
               Radio je kao profesor, 1851. bio školski nadzornik, a nakon godinu dana dolazi u
               Varaždin gdje postaje kanonik. Pisao je na latinskom i hrvatskom jeziku. Napisao
               je prvi opsežniji pedagoški udžbenik te školsku čitanku. Prevodio je s njemačkog.
               Objavljivao je u časopisima Slavonac, Bosiljak, Domobran, Sviet, Dragoljub,
               Zagrebački katolički list, Obzor, Vienac, Pozor, Hrvaska omladina, Agramer
               Tagblatt. J. Gotovac je uglazbio njegove stihove Majka uz kolijevku. Kao zas -
                lužni ilirac sahrenjen je u arkadama na Mirogoju. Pjesme prigodnice; Pismovnik;
               Izabrane pjesme; Šala i satira; Zimzelenke; Obuka malenih ili katehetika na
               porabu učiteljem i svećenikom; polemički spis Obrana obuke malenih; Čitanka
               za II. razred nižih pučkih škola. ( > ) 

    1841.  rođen je knjigotiskar Josip Platzer, mlađi. Školovanje je započeo u Varaždinu
               a knjigotiskarstvo učio u Zagrebu, Beču, Stuttgartu i Hannoveru. 1865. se vratio u
               Varaždin i s ocem Josipom vodio tiskaru koja je bila jedna od najboljih u Hrvatskoj.
               Tiskao je časopis Pučki prijatelj  i varaždinske kalendare.

    1871.  rođen je u Beletincu kraj Varaždina agronom Pavao Cesar. Nakon stručnog
               usavršavanja u Njemačkoj i Francuskoj bio je u državnoj službi kao upravitelj
               loznih rasadnika, učitelj i županijski kotarski izvjestitelj. Sa S. Ožanićem je izdavao
               Vinogradarski i voćarski vjesnik te objavio Uputu u vinogradarstvu ili Kako ćemo
               obnoviti naše propale vinograde pomoću amerikanske loze. ( > ) 

    1990.  umro je Vladimir Blašković. ( > )  

    1994.  umro je Rudolf Klepač. ( > )

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.