Tražilica
E-mail

 

4. siječnja

 


    1643.  (25. prosinca 1642. po julijanskom kalendaru) rođen je Isaac Newton. ( > )

    1710.  rođen je Giovanni Battista Pergolesi, talijanski skladatelj, violinist i orguljaš.
               Njegova se porodica prezivala Draghi i pod tim je prezimenom preselila iz mjesta
               Pergola u Jesi blizu Ancone. Giovanni Battista služio se redovito prezimenom
               Pergolesi (rjeđe Pergolese). Prozvan je "Rafaelom muzike" a intermezzo iz nje -
               gove opere Služavka gospodarica postala je prva komična (buffo) opera u po -
               vijesti. Umro je s tek 26 godina od sušice. I. Stravinski je svoj balet Pulcinella       
               razvio na njegovim temama. ( > )

    1785.  rođen je Jabob Grimm. ( > )

    1809.  rođen je Louis Braille, slijepi francuski orguljaš i učitelj slijepe djece. 1820. je
               objavio Brailleovo pismo (brajicu), sustav taktilnih oblika za slova, brojeve i glaz -
               bene znakove pomoću kojih čitaju i pišu slijepi.

    1812.  rođena je Dragojla Jarnević, hrvatska književnica, istaknuta ilirka. Isprva na
               njemačkom, kasnije sve više stvara na hrvatskom jeziku (pjesme, novele, drame,
               pedagoške članke i roman Dva pira). Posebno je zanimljiv njen opsežni Dnevnik.
               ( > )

    1880.  umro je Anselm Feuerbach. ( > )
           
    1881.  rođen je Wilhelm Lehmbruck, njemački kipar i grafičar. Mladić koji se uspinje;
               Žena koja kleči.
( > )

    1896.  rođen je Andre Masson, francuski slikar, grafičar, kipar i scenograf. Utro je put
               slikarstvu informela i napisao Anatomiju mojega svemira.

    1940.  rođen je Gao Xingjian, francuski pisac, prevoditelj i slikar kineskog porijekla. Za vrijeme
               Kulturne revolucije  je bio prinuđen spaliti većinu svojih rukopisa ali vlasti su ga i dalje
               napadale zbog njegovog pisanja. Nakon što mu je 1986. zabranjena drama Druga obala,
               1987. se, kao politički izbjeglica, odselio u Francusku. Javno se odrekao Komunističke
               partije 1989. nakon masakra na Trgu Tiananmen u Pekingu. Poznat ne samo kao knjiže -
               vnik već i kao slikar, do sada je izlagao na mnogim samostalnim i skupnim izložbama, a
               slika u tradicionalnoj kineskoj tehnici crne tinte na rižinom papiru. Njegove slike su objav -
               ljivane kao ilustracije u zbirkama kineskih pjesnika. 2000. je dobio Nobelovu nagradu za
               književnost. Dušna gora...     

    1941.  umro je Henri Bergson. ( > )

    1960.  umro je Albert Camus. ( > )

    1963.  rođena je May-Britt Moser, norveška neurologinja, koja je sa suprugom Edvardom  
               I.(ngjaldom, r. 27. travnja 1962.) osvojila polovicu Nobelove nagrade za fiziologiju ili
               medicinu za 2014. Druga polovica je dodijeljenja američko- britanskom znanstveniku Johnu
               O’Keefeu (r. 1939.). Troje laureata nagradu su zaslužili jer su pružili odgovor na pitanje kako
               mozak može izraditi kartu okolnog prostora i kako se možemo kretati kroz taj kompleksni okoliš.
               O'Keefe je otkrio prvu komponentu pozicioniranja 1971. Ustanovio je da se tip živčane stanice
               u području mozga koji se naziva hipokampus uvijek aktivirao kada je štakor bio na određenom
               mjestu u prostoriji. Ostale živčane stanice aktivirale su se kada je štakor bio na drugim mjestima.
               O'Keefe je tada zaključio da su te stanice služile za formiranje karte sobe. Više od tri decenije
               kasnije, 2005. godine, May-Britt i Edvard otkrili su još jednu ključnu komponentu sustava pozi -
               cioniranja mozga. Identificirali su drugi tip živčane stanice koju su nazvali "mrežne stanice" a
               koje generiraju koordinatni sustav i omogućavaju precizno pozicioniranje i pronalaženje puta.

    1965.  umro je T. S. Eliot. ( > )

    1985.  umro je Lovro pl. Matačić, hrvatski dirigent i skladatelj. Obrazovanje je stekao
               u Zboru bečkih dječaka i na Bečkom konzervatoriju. Uz većinu europskih središta
               gdje je djelovao i nastupao bio je i počasni dirigent Japanskog simfonijskog orkestra 
               u Tokiju. ( > )

    2016.  umro je László Bulcsú.

 



     

     Zavičajne vijesti

 
     1757.  rođen je Tituš Brezovački. ( > )

     1808.  kršten je u selu Novaki, općina Maruševec, Matija Smodek. Bio je knjižničar
                Akademijine knjižnice - buduće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u razdoblju
                od 1841. do 1874. U tih više od trideset godina djelovanja Smodek je preselio
                knjižnicu u nove prostorije, presignirao fond i izgradio kataloge. Za ono vrijeme
                vrlo napredan u shvaćanju knjižničarstva, sve je podređivao potrebama korisnika,
                čak je predložio da knjižnica radi nedjeljom i praznicima. Postavio je čvrste osnove
                Sveučilišnoj knjižnici i osigurao ugled knjižničarskom zvanju, za koje nije bio obra -
                zovan. Studirao je u Zagrebu i Pešti, stekao doktorate iz filozofije i prava te preda -
                vao pravo i političke znanosti. Oduševljeni ilirac, na zagrebačkom je sveučilištu bio
                prvi profesor hrvatskog jezika i predavao ga na kajkavskom narječju. U njegovoj
                osobi idealno se spojio lik nastavnika, knjižničara i rodoljuba.
                (slavni zavičajni knjižničari > )

    1886.  rođen je profesor i pisac Vatroslav Ignjat Vogrin. Nekadašnji varaždinski gimnazijalac,
               nastavio je studij u Zagrebu gdje je i doktorirao. Radio je u Zoološkom odjelu Narodnog mu -
               zeja s kojim je nastavio surađivati i nakon umirovljenja. Objavljivao je u Nastavnom vjesniku,
               Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva, Gospodarskom listu i Zaštiti bilja. ( > )

   1922.  umro je Svetimir Korporić. ( > )  

  

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.