Tražilica
E-mail

 

 11. siječnja

 


    1494.  umro je Domenico Ghirlandaio (pravim imenom Domenico di Tommaso Bigordi), talijanski
               slikar. Na monumentalnim freskama bogatog kolorita i uravnoteženih kompozicija, njegove
               su religiozne scene ujedno oslikavale firentinski način života i običaje tog grada u doba
               renesanse (zabilježio je humanističku atmosferu za vladavine Lorenza de Medicija).
               Čuven je i po iznimnim portretima (Francesco Sasseti sa sinom; Djed i unuk) te po tome
               što je bio učitelj mladom Michelangelu.

    1503.  rođen je Il (IL) Parmigianino ("mali iz Parme", pravim imenom Girolamo Francesco Maria
               Mazzola), talijanski slikar i bakrorezac, istaknuti predstavnik manirizma. Madona s dugim
               vratom; Autoportret u konveksnom zrcalu.

    1679.  umro je Ivan Lučić (Lucius, Lucić), hrvatski povjesničar. S ciljem da dokaže kako
               Venecija zadržava naslov kraljevine time što u svojoj državi posjeduje "regnum" Dalmaciju,
               započeo je sustavno prikupljati izvornu građu o prošlosti Dalmacije. Najznačajnije djelo
               De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex (Amsterdam 1666.) smatra se prvim u hrvatskoj
               historiografiji. U njemu je prikazana povijest Hrvatske između Gvozda i Neretve od rimskog
               doba do 1480. Njegovom zaslugom je 1670. u Amsterdamu tiskano i djelo Petronija Arbitra
               Satirikon s jedinim sačuvanim fragmentom opisa Trimalhionove gozbe, prema rukopisu koji
               je pronašao Marin Statilić u knjižnici obitelji Cipiko u Trogiru. Uz druga povijesna djela, koja
               su svoju historiografsku vrijednost zadržala do danas, Lučić se bavio i arheologijom, geo -
               grafijom, matematikom, fizikom, astronomijom i graditeljstvom te proučavanjem starokršćan -
               skih spomenika, rimskih mozaika i napisa.

    1755.  rođen je Džono Rastić, dubrovački pjesnik. Potomak stare vlastelinske obitelji, poliglot
               i svestrano naobražen, slovio je u Dubrovniku svojeg doba za najboljeg pravnika; 1797.
               biran je za kneza. Bio je izvrsno upućen u antičku tradiciju i smatra ga se najizrazitijim i
               najpotpunijim horacijevcem u hrvatskoj latinističkoj književnosti. Carmina (25 satira, 9
               elegija, 5 poslanica i 14 raznorodnih pjesama). ( > )

    1842.  rođen je William James, američki filozof i psiholog, stariji brat književnika Henryja,
               utemeljitelj pragmatizma i osnivač prvog američkog psihologijskog laboratorija. Načela
               psihologije; O raznolikostima vjerskog iskustva; Pragmatizam; Pluralistički svijet;
               Neki filozofski problemi; Eseji o radikalnom empirizmu.

    1850.  rođen je Eugen Kumičić (pseudonim Jenio Sisolski), hrvatski književnik i političar.
               Kao pravaš, dva puta je izabran u Hrvatski sabor. Pokrenuo je časopis Primorac i ure -
               đivao Hrvatsku vilu  i Hrvatsku. Jelkin bosiljak; Začuđeni svatovi; Sirota; Olga i Lina;
               Gospođa Sabina; Urota zrinsko - frankopanska; Kraljica Lepa; Pod puškom. Pisao je
                i drame (Sestre; Obiteljska tajna; Poslovi; Petar Zrinski ) a poznat je i kritički tekst
               O romanu. ( > )  

    1928.  umro je Thomas Hardy, engleski književnik. Svojim romanima i lirikom afirmirao se kao
               najznačajniji pisac poznog viktorijanskog doba a zbog iznesenih slobodoumnih stavova
               bio je često kritiziran. Neznani Jude; Tess iz porodice d'Uberville; Bijeg od bjesomučne
              
gomile; Par modrih očiju; Povratak na rodnu grudu; Ruglo vremena; Trenuci vizije; Priče
              
iz Wessexa; Pjesme iz Wessexa. ( > )

   1941.  umro je Emanuel Lasker, njemački šahovski velemajstor, drugi po redu prvak svijeta.
              Naslov je osvojio protiv W. Steinitza - 1894., a izgubio od J. R. Capablance - 1921.
              Napisao je nekoliko knjiga o šahu. 
 
   1966.  umro je Alberto Giacometti. ( > )

   1988.  umro je Isidor Isaac Rabi. ( > )

   1991.  umro je Carl David Anderson. ( > )

   2008.  umro je Edmund (Percival) Hillary. ( > )

 




    Zavičajna vijest

 

     1845.  rođen je u Varaždinu novinar i književnik Higin Dragošić (pravim imenom Hueginus Antonius
                Abbas Ludovicus Reiherczer). U rodnom gradu je polazio osnovnu školu i gimnaziju. Odustao je
                od studija prava i posvetio se novinarstvu i politici. Pisao je drame i romane (Posljednji Zrinski;
                Siget; Crna kraljica; Kroz more jada; Posljednji dani Katarine Zrinjske) a pod pseudonimom
                Vilko Vilenjak izdao je knjigu gatalica i bajalica Sibila. ( > )

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.