Tražilica
E-mail

 

13. siječnja

 


    1734.  rođen je Luka Sorkočević. ( > )

    1813.  rođen je Ljudevit Vukotinović, hrvatski političar, književnik i prirodoslovac.
               Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru i predstavnik Sabora u bečkom Reichstagu.
               Autor je nekoliko važnijih programatskih tekstova preporodnog pokreta (Ilirizam
               i kroatizam; Njekoja glavna pitanja našeg vremena). U anonimno izdanom tekstu
               Godina 1850. u Hrvatskoj i Slavoniji  kritizirao je uvođenje neoapsolutizma. U
               književnosti se okušao kao rodoljubni pripovjedač, pjesnik i dramatičar te kao
               jedan od začetnika feljtona u nas. Sa S. Vrazom i D. Rakovcem pokrenuo je
               časopis Kolo, sam uređivao almanah Leptir  i, uz J. Ettingera, bio jedan od prvih
               naših dendrologa - najviše se bavio formama rodova hrasta i ruža. ( > )

    1864.  rođen je Wilhelm Wien. ( > )

    1882.  umro je Juraj Dobrila.

    1888.  osnovano je National Geographic Society. Za okruglim stolom u Cosmos Clubu
               u Washingtonu okupili su se geografi, istraživači, časnici, pravnici, meteorolozi,
               kartografi, prirodnjaci, bankari, profesori, biolozi, inžinjeri i izumitelji - njih 33, na
               čelu sa Gardinerom Greeneom Hubbardom (25.kolovoza 1822. - 11. prosinca
               1897.). Društvo je u listopadu objavilo prvi broj znanog časopisa. Po Hubbardovoj
               smrti, položaj novog predsjednika je, u siječnju 1898., prihvatio njegov zet, izumitelj
               Alexander Graham Bell, koji je pak, uposlio Gilberta H.(ovey) Grosvenora
              (28. listopada 1875. - 4. veljače 1966.) tvorca časopisa kakvoga znamo :
               - prvi komercijalni proces fotografije u boji - Lumiereov autokrom, upotrijebljen
                 za autokromni snimak tuniskog seljaka, koji je Franklin Price Knott načinio
                 za broj od rujna 1916.
               - prve fotografije životinja u časopisu snimljene noću;
               - prvi u kojem su objavljene, 1926., podvodne slike u prirodnim bojama
                 (Charles Martin i W. H. Longley)... 

Image

 

    1897.  umro je David Schwarz.

    1924.  rođen je Fedor Vidas, hrvatski književnik, urednik Telegrama i Oka. Afirmirao
               se novelistikom u maniri američke kratke proze u kojoj se bavi temama iz urbane
               svakodnevice (Popodne kad sam sretan; Ponedjeljak ili utorak; Na izmaku ljeta).
               Jezik mu je škrt, neutralan, depatetiziran. Pisao je tv i radio drame te više zapaženih
               filmskih scenarija (Martin u oblacima; Abeceda straha; Ključ). 

    1929.  umro je Wyatt Earp. ( > )

               Istog dana je rođen Joseph Anthony Jacobi Passalaqua, kasnije poznatiji kao Joe
               Pass, američki jazz gitarist sicilijanskih korijena, generalno priznat kao jedan od naj -
               većih u XX. stoljeću. ( > )  

    1941.  umro je James Joyce, irski književnik. Opsesivno vezan uz domovinu, ali i sukobljen
               s opterećenjima vlastite sredine, u "dobrovoljno progonstvo" je otišao od početka veze
               s budućom suprugom Norom Barnacle - fatalni susret s njom, 16. lipnja 1904. već se go -
               dinama obilježava u mnogim svjetskim kulturnim sredinama kao Bloomsday (po Leopoldu
               Bloomu, glavnom protagonistu romana Uliks čija se cjelokupna radnja također događa na
               spomenuti datum) - te živio u Trstu, Parizu (gdje mu je neslužbeni tajnik bio S. Beckett),
               Zürichu, a kratko vrijeme i u Puli. Kao za najutjecajnijeg literarnog modenista, znakovit je
               Joyceov prvi esej iz 1900. posvećen H. Ibsenu, svojevrsni poetski program kojim slavi
                "puštanje svježeg zraka" u ustajale književne konvencije. Količina analitičkog štiva koja
               prati sve meandre njegova pisanja je neiscrpna pa se ovdje zadovoljavamo samo pukim
              
navođenjem njegovih djela : Komorna glazba; Dublinci; Izgnanici; Portret umjetnika u
               mladosti; Finneganovo bdijenje. ( > )

               Luko Paljetak je napomenu svom prevodu Uliksa  potpisao u Dubrovniku 16. lipnja
               1989. Iako navodi 20 - ak bibliografskih jedinica kojima se pomagao pri radu, priznaje
               da se osjećao "kao boksač u ringu - sam i pun klonuća."    

               Sa poleđine korica prepisujemo :

               Uliks je na hrvatskom jeziku prvi puta objavljen 1957. u prijevodu Zlatka Gorjana
               i u izdanju "Otokara Keršovanija".  Međutim, nakon objavljivanja redigirane verzije
               Uliksa ("Ulysses" The Corrected Text, 1986), u kojoj je ispravljeno oko 5000 slovnih
               pogrešaka koje su mijenjale značenje pojedinih riječi i rečenica, ukazala se potreba
               za novim hrvatskim prijevodom. Ne samo zato što je Gorjanov prijevod stare verzije
               bio opterećen mnogim pogreškama i zabludama koje su znatno iskrivile predodžbu
               naših čitalaca o tom djelu, nego i zato što je riječ o kamenu-temeljcu moderne knji -
               ževnosti.           
 
    1943.  umrla je Sophie Täuber - Arp, švicarska slikarica. Žena J. Arpa i pripadnica skupina
               Dada i Abstraction - Creation koje je on osnovao. Izrađivala je geometrijske kolaže, na -
               crte za tapiserije i predmete primijenjene umjetnosti.

 



    Zavičajna vijest

 

    1891.  rođen je u Ludbregu Rudolf Fizir. ( > )

   
 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.