Tražilica
E-mail

 

 16. siječnja



    1719.  umro je Petar Kanavelić. ( > )

    1749.  rođen je Vittorio Alfieri, talijanski književnik. Najutjecajniji dio njegovog opusa su
               tragedije (Filippo; Agamemnone; Bruto I; Bruto II; Saul; Mirra) koje su reformirale
               talijansko kazalište. Pisao je i komedije, liriku, polemike te objavio autobigrafiju.

    1858.  rođen je Marcel Kušar. ( > )

    1890.  rođen je Karl Freund, njemačko - američki snimatelj i filmski redatelj - majstor pokreta
               kamere, neuobičajenih kutova snimanja i svjetlosnih efekata. Za fotografiju filma Dobra
               zemlja S. Franklina nagrađen je 1937. Oscarom. Surađivao je s C. T. Dreyerom, F. W.
               Murnauom
i F. Langom  a filmovi koje je sam režirao uglavnom su u žanru horrora. ( > )

    1891.  umro je Leo (Clement - Philibert) Delibes, francuski skladatelj, crkveni orguljaš i
               operni korepetitor. Izraziti melodičar i jedan od najomiljenijih opernih i baletnih stvaralaca
               svojeg vremena. Od 1884. je bio član Francuske akademije. ( > )

    1894.  umro je Pasko(je) Antun Kazali, hrvatski književnik, župnik u dubrovačkom kraju te urednik i
               suradnik Glasnika dalmatinskog i Slovinca. Izvanredno naobražen poliglot, prevodio je Homera,
               Shakespearea, Byrona, Schillera, Hugoa i Tennysona te sročio zanimljiv pjesnički opus
               (Zlatka; Trista Vica udovica ; Glas iz pustinje; Grobnik) uokviren spjevom Ćoso (u rukopisu)
               - svojim memoarima u više od 20 000 redaka. ( > )

    1901.  umro je Arnold Böcklin, švicarski slikar. Nakon početnih, epigonskih faza, razvio
               je utjecajnu böcklinovsku simboliku. Tamnim koloritom slikajući morbidne i mistične scene
               smrti i žalosti, bremenite sjevernjačkom nostalgijom, utjecao je na njemačke ekspresioniste
               i francuske simboliste. Dolazak smrti; Otok mrtvih. ( > )

Image
A. Böcklin : Autoportret s kosturom


    1911.  rođen je Zvonimir Kulundžić, hrvatski publicist i povjesničar. Proučavao je razvoj pisma i
               hrvatskog tiskarstva, objavio opsežne studije o poznatim hrvatskim književnicima i političarima
               te potaknuo mnogobrojne polemike. Kniga o knjizi; Atentat na Stjepana Radića; Živi Radić.
              
( > )

    1918.  rođen je Josip Barković, hrvatski književnik. Pisao je pjesme, prozu, knjige za djecu i kritike.
               U romanima i novelama je uglavnom obrađivao teme iz II. svjetskog rata. Sinovi slobode; Dolina
               djetinjstva; Pođimo časak umrijeti; Zeleni dječak; Sante; Vinograd.

    1936.  rođen je Jozo Laušić . ( > )
 
    1948.  rođen je John (Howard) Carpenter, američki filmski redatelj i scenarist. Proslavio se trilerom
               Napad na policijsku stanicu, a filmovima Noć vještica, Magla, Stvor, Christine, U raljama ludila,
               Princ tame, Vampiri ...  postaje jedan od najistaknutijih i najintrigantnijih autora (posebno u žanru
               horrora). Izuzetnoj atmosferi njegovih filmova svakako doprinosi i glazba koju uglavnom sam
               potpisuje.

    1957.  umro je Arturo Toscanini, talijanski dirigent. Debitirao je u Rio de Janeiru, djelovao u
               milanskoj Scali i Metropolitanu u New Yorku te postao jedan od najvećih opernih i koncer -
               tnih dirigenata u povijesti glazbe. ( > )

    1962.  umro je Ivan Meštrović. ( > )

    1982.  umro je Josip Andreis, hrvatski muzikolog. Objavio je brojne studije i članke te desetak
               glazbeno - povijesnih knjiga. Povijest glazbe; Uvod u glazbenu estetiku; Vječni Orfej;
               Music in Croatia. ( > )

    1986.  umro je Stjepan Šulek. ( > )
 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.