Tražilica
E-mail

 

 17. siječnja

 
 

    1600.  rođen je Pedro Calderon de la Barca, španjolski dramatičar. Napisao je oko 120 drama
               i oko 70 jednočinki, tzv. auta (autos sacramentales). Njegovim djelom dominira kršćanski
               nazor na svijet kojeg doživljava kao kazalište (theatrum mundi) u kojem Bog dijeli uloge.
               Život je san; Postojani princ; Odanost križu; Čudesni mag; Zalamejski sudac; Veliko
               kazalište života. ( > )

    1624.  rođen je Guarino (Camillo) Guarini, uz G. L. Berninija i F. Borrominija, najistaknutiji
               predstavnik talijanske barokne arhitekture. ( > )

    1751.  umro je Tomaso (Giovanni) Albinoni, uz B. Marcella i A. Vivaldija, najpoznatiji skladatelj
               kasnog venecijanskog baroka. Skladao je pedesetak opera, concerte grosse za gudače,
               oboe i trublje, simfonije a quattro ili a cinque...

    1820.  rođena je Anne Brontë, jedna od triju sestara, engleskih  književnica. Agnes Grey;
               Stanarka napuštenog zamka.

    1861.  umrla je Lola Montez (pravim imenom Marie Dolores Eliza Rosanna Gilbert), irska
               kurtizana. Nominalno je bila plesačica, iako je njen "španjolski" ili "tarantulin" ples bio tek
               usputno i ne baš dorađeno zanimanje na meteorskom životnom putu koji se križao s nekim
               od najviđenijih ljudi XIX. stoljeća : ljubovala je s F. Lisztom i A. Dumasom - ocem, viđana
               je s Balzacom, Hugoom, Lamartineom... praktično, ona je vladala Bavarskom za vrijeme 
               veze s Ludwigom I.; kalifornijski kopači zlata željeli su je proglasiti kraljicom Lolalanda - ne
               jedan je poginuo u dvoboju zbog nje... u ispadima bijesa i ona je znala potegnuti pištolj na
               nekog od ljubavnika. Ukratko - današnje, medijski potpomognutije dive,  jedva bi, u uspo -
               redbi s njom, smjele i pomisliti da su femme fatale.

    1863.  (5. siječnja po julijanskom kalendaru) rođen je Konstantin Sergejevič Stanislavski
               (pravim prezimenom Aleksejev), ruski glumac, redatelj i teatrolog. 1898. osnovao je sa
               V. I. Njemirovičem -  Dančenkom Moskovski hudožestveni akademski teatar  (MHAT )
               kojem je bio umjetnički rukovoditelj i ideolog do kraja života. Režirao je oko 40 djela i kreirao
               oko 20 uloga. Ostavio je opsežnu korespondenciju i redateljske bilješke. Zapisi umjetnika;
               Moj život u umjetnosti; Rad glumca na sebi. ( > )       

    1865.  rođena je Antonija Kassowitz Cvijić. ( > )

    1880.  rođen je Mack Sennett. ( > ) 

    1911.  rođen je George J. Stigler. ( > )  

    1916.  umrla je Marie Bracquemond. ( > )

    1928.  umro je Vladimir Mažuranić. ( > )

    1942.  rođen je Muhammad Ali (do 1964. Cassius Marcellus Clay, Jr.), američki boksač. Olimpijski
               pobjednik 1960. u poluteškoj kategoriji, profesionalnu titulu u teškoj je osvojio 1964. Oduzeta
               mu je 1967. zbog odbijanja da stupi u vojnu službu u vijetnamskom ratu. Titulu je vratio 1974.
               u vjerojatno najspektakularnijem meču u povijesti, protiv G. Foremana u Kinshasi. 1999. je
               proglašen sportašem stoljeća u SAD - u. ( > )

    1982.  umro je Varlam (Tihonovič) Šalamov, ruski pisac koji je svojim Pričama sa Kolime
               predočio najpotresniju istinu o Staljinovim gulazima. Prenosimo uvod nekrologa Danila Kiša :

               Sovjetski pisac Varlam Šalamov, autor "Priča sa Kolime" sa temom o koncentracijskim
               logorima pod Staljinom, umro je u nedelju 17. januara, u Moskvi, u jednom azilu, gde je
               živeo nekoliko poslednjih godina. Imao je sedamdeset i pet godina. Ima života koje bi
               bilo bolje da nikad nisu bili življeni. Života koji su bili samo sled nesreća, nepravdi i
               stradanja; iskustvo pakla na zemlji. Pakla iz kojeg se nikad ne izlazi, čak ni pošto vas
               oslobode, pošto vas "rehabilituju". Varlam Šalamov je imao jedan od takvih života. 
   

               Homo peticus (Globus, Zg.; Prosveta, Bg. 1983. str. 27.)

    2002.  umro je Camilo Jose Cela (Trulock), španjolski književnik, dobitnik Nobelove nagrade
               1989. Njegov roman Obitelj Pascuala Duartea bio je po izdavanju 1942. zabranjen zbog
               "surovog realizma". Košnica; Gospođa Caldwell razgovara sa svojim sinom; Mazurka
               za dva mrtvaca; Sveti Camilo; Panj. ( > )

    2008.  umro je Robert (James) - Bobby Fischer. Pokopan je na Islandu, kao, od 2005,
               tamošnji državljanin. ( > )

 



   

    Zavičajne vijesti


    1678.  umro je Baltazar (Boltižar) Milovec, kajkavski i latinski pisac; isusovac. Školovao se
               u Grazu  i Beču - studirao je teologiju i doktorirao filozofiju. Na varaždinskoj gimnaziji je
               u više navrata predavao retoriku. Bavio se izdavaštvom. Tiskao je Molitvene knjisicze
               Nikole Krajačevića i autor je molitvenika Dvoi dussni kinch  i Dussni vert, duhovnim
               czvetiem naszagyen. ( > )

    1789.  umro je u Varaždinu slikar Joseph(us) Amon. Obavljao je slikarske, pozlatarske, poli -
               kromatske i ličilačke radove u crkvama Sv. Florijana i Sv. Nikole a uređivao je i crkve u
               Križevcima. 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.