17. siječnja
1600. rođen je Pedro Calderon de la Barca, španjolski dramatičar. Napisao je oko 120 drama i oko 70 jednočinki, tzv. auta (autos sacramentales). Njegovim djelom dominira kršćanski nazor na svijet kojeg doživljava kao kazalište (theatrum mundi) u kojem Bog dijeli uloge. Život je san; Postojani princ; Odanost križu; Čudesni mag; Zalamejski sudac; Veliko kazalište života. ( > )
1624. rođen je Guarino (Camillo) Guarini, uz G. L. Berninija i F. Borrominija, najistaknutiji predstavnik talijanske barokne arhitekture. ( > )
1751. umro je Tomaso (Giovanni) Albinoni, uz B. Marcella i A. Vivaldija, najpoznatiji skladatelj kasnog venecijanskog baroka. Skladao je pedesetak opera, concerte grosse za gudače, oboe i trublje, simfonije a quattro ili a cinque...
1820. rođena je Anne Brontë, jedna od triju sestara, engleskih književnica. Agnes Grey; Stanarka napuštenog zamka. 1861. umrla je Lola Montez (pravim imenom Marie Dolores Eliza Rosanna Gilbert), irska kurtizana. Nominalno je bila plesačica, iako je njen "španjolski" ili "tarantulin" ples bio tek usputno i ne baš dorađeno zanimanje na meteorskom životnom putu koji se križao s nekim od najviđenijih ljudi XIX. stoljeća : ljubovala je s F. Lisztom i A. Dumasom - ocem, viđana je s Balzacom, Hugoom, Lamartineom... praktično, ona je vladala Bavarskom za vrijeme veze s Ludwigom I.; kalifornijski kopači zlata željeli su je proglasiti kraljicom Lolalanda - ne jedan je poginuo u dvoboju zbog nje... u ispadima bijesa i ona je znala potegnuti pištolj na nekog od ljubavnika. Ukratko - današnje, medijski potpomognutije dive, jedva bi, u uspo - redbi s njom, smjele i pomisliti da su femme fatale. 1863. (5. siječnja po julijanskom kalendaru) rođen je Konstantin Sergejevič Stanislavski (pravim prezimenom Aleksejev), ruski glumac, redatelj i teatrolog. 1898. osnovao je sa V. I. Njemirovičem - Dančenkom Moskovski hudožestveni akademski teatar ( MHAT ) kojem je bio umjetnički rukovoditelj i ideolog do kraja života. Režirao je oko 40 djela i kreirao oko 20 uloga. Ostavio je opsežnu korespondenciju i redateljske bilješke. Zapisi umjetnika; Moj život u umjetnosti; Rad glumca na sebi. ( > ) 1865. rođena je Antonija Kassowitz Cvijić. ( > ) 1880. rođen je Mack Sennett. ( > ) 1911. rođen je George J. Stigler. ( > ) 1916. umrla je Marie Bracquemond. ( > )
1928. umro je Vladimir Mažuranić. ( > )
1942. rođen je Muhammad Ali (do 1964. Cassius Marcellus Clay, Jr.), američki boksač. Olimpijski pobjednik 1960. u poluteškoj kategoriji, profesionalnu titulu u teškoj je osvojio 1964. Oduzeta mu je 1967. zbog odbijanja da stupi u vojnu službu u vijetnamskom ratu. Titulu je vratio 1974. u vjerojatno najspektakularnijem meču u povijesti, protiv G. Foremana u Kinshasi. 1999. je proglašen sportašem stoljeća u SAD - u. ( > ) 1982. umro je Varlam (Tihonovič) Šalamov, ruski pisac koji je svojim Pričama sa Kolime predočio najpotresniju istinu o Staljinovim gulazima. Prenosimo uvod nekrologa Danila Kiša :
Sovjetski pisac Varlam Šalamov, autor "Priča sa Kolime" sa temom o koncentracijskim logorima pod Staljinom, umro je u nedelju 17. januara, u Moskvi, u jednom azilu, gde je živeo nekoliko poslednjih godina. Imao je sedamdeset i pet godina. Ima života koje bi bilo bolje da nikad nisu bili življeni. Života koji su bili samo sled nesreća, nepravdi i stradanja; iskustvo pakla na zemlji. Pakla iz kojeg se nikad ne izlazi, čak ni pošto vas oslobode, pošto vas "rehabilituju". Varlam Šalamov je imao jedan od takvih života.
Homo peticus (Globus, Zg.; Prosveta, Bg. 1983. str. 27.)
2002. umro je Camilo Jose Cela (Trulock), španjolski književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1989. Njegov roman Obitelj Pascuala Duartea bio je po izdavanju 1942. zabranjen zbog "surovog realizma". Košnica; Gospođa Caldwell razgovara sa svojim sinom; Mazurka za dva mrtvaca; Sveti Camilo; Panj. ( > ) 2008. umro je Robert (James) - Bobby Fischer. Pokopan je na Islandu, kao, od 2005, tamošnji državljanin. ( > )
Zavičajne vijesti 1678. umro je Baltazar (Boltižar) Milovec, kajkavski i latinski pisac; isusovac. Školovao se u Grazu i Beču - studirao je teologiju i doktorirao filozofiju. Na varaždinskoj gimnaziji je u više navrata predavao retoriku. Bavio se izdavaštvom. Tiskao je Molitvene knjisicze Nikole Krajačevića i autor je molitvenika Dvoi dussni kinch i Dussni vert, duhovnim czvetiem naszagyen. ( > )
1789. umro je u Varaždinu slikar Joseph(us) Amon. Obavljao je slikarske, pozlatarske, poli - kromatske i ličilačke radove u crkvama Sv. Florijana i Sv. Nikole a uređivao je i crkve u Križevcima.
|