1855.  rođen je John Moses Browning, američki konstruktor automatskog oružja. Pištolj
               s njegovim imenom potječe iz 1911. dok je automatska puška njegove konstrukcije u
               naoružanju američke vojske bila od 1918. - 1957.

    1870.  (9. siječnja po julijanskom kalendaru) umro je Aleksandr Ivanovič Hercen. ( > )

    1872.  umro je Franz Grillparzer. ( > )

    1900.  rođen je Luka Perković, hrvatski književnik. Pjesnik i novelist, kritičar i esejist,
               polemičar i publicist, u svojem je književnom radu, u registru od socijalnog buntovništva
               do traženja životne svrhovitosti, pokazivao na čovjeka kao na "sitnu stvar u ruci nekog
               silnog komika". Drugovanje s tišinom; Škrinja. ( > )

    1913.  umro je Aluizio Azevedo, brazilski romanopisac, novelist, pjesnik i teatrolog - glavni
               predstavnik brazilske naturalističke škole. Njegova zrela djela plod su izravnog zapažanja
               i poznavanja života mulata i crnaca, strahota rasnih predrasuda, Rio de Janeira i njegovog
               podzemlja. Mulat; Pansion; Knjiga jedne punice. ( > )

    1918.  rođen je Antonio Janigro, talijanski violončelist i dirigent. 1954. je osnovao i do 1967. 
               vodio Zagrebačke soliste. ( > )

    1924.  umro je Vladimir Iljič Lenjin (pravim imenom V. I. Uljanov), ruski revolucionar, teoretičar
               i vođa boljševičkog krila komunističkog radničkog pokreta. Iz mora materijala koje dokumen -
               tira njegov rad i povijesnu ulogu, vrijedi spomenuti činjenicu da je u svom posljednjem pismu
               (testamentu) upozorio na opasnost od Staljina i njegovih metoda. ( > )

               Istog dana rođen je (Alfred Hawthorn/e) Benny Hill,  jedan od najpopularnijih britanskih
               tv komičara.
           
    1938.  umro je Georges Melies. ( > )

    1950.  umro je George Orwell (pravim imenom Eric Arthur Blair), engleski romanopisac, pripovjedač
               i esejist. Užasavajuće je svjedočiti metamorfozi Životinjske farme i Tisuću devetsto osamdeset
               četvrte iz distopija u prikaze zbilje. ( > )
           
               Književna paralela A. Burgessa Tisuću devetsto osamdeset peta  također je otrežnjavajuće
               štivo.

    1959.  umro je Cecil B.(lount) DeMille, američki filmski redatelj i producent, specijalist za
               superspektakle. Kralj kraljeva; U znaku križa; Križari; Čovjek iz prerije; Union Pacific;
               Samson i Dalila; 10 zapovijedi. ( > )

    1961.  umro je Blaise Cendrars (pravim imenom Frederic Sauser), francuski književnik švicarskog
               podrijetla. Slikovitim i sugestivnim jezikom pri opisu većinom autobiografskih činjenica, snažno
               je utjecao na mnoge nadrealističke pjesnike. Uskrs u New Yorku; Zlato; Gromom ošinut;
               Panama ili pustolovine mojih sedam stričeva. ( > )

   1962.  umro je (Petar) Pjer Križanić, hrvatski slikar i karikaturist. Novinskom se karikaturom
              počeo baviti 1909. u Koprivama. Jedan je od utemeljitelja humorističkog lista Jež (1935.).
              Svoje je karikature objavio u tri knjige a usporedo se bavio i likovnom kritikom. ( > )

   2004.  umro je Anton Marti.

  Zavičajne vijesti

    1842.  rođen je u našem gradu vjerski pisac Kornelije Kopčić (Vincent, Kornelij, Kornelio).
               U Franjevački je red stupio 1861. U Pečuhu je studirao filozofiju, u Zagrebu teologiju.
               1868. zaređen je za svećenika te je službovao u Krapini, Koprivnici, Ivaniću i Varaždinu.
               Priredio je zbirku molitava i meditacija Kratko razmatranje svetoga Križnoga puta, a u
               koprivničkom školskom Godišnjem izvješću (1875.-6.) pisao stručne članke pod pseu -
               donimom Kateheta. ( > ) 

    1852.  rođen je Ivan Broz. ( > )

    1901.  rođen je u Varaždinu književnik, prevoditelj i publicist  Ladislav Žimbrek. Studirao
               je slavistiku u Grazu i Kielu, a diplomirao u Zagrebu. Kao profesor radio je u Karlovcu,
               Mariboru, Varaždinu i Zagrebu gdje je uređivao Književni horizont, Zoru, Školski list  i
               Polet  te bio urednik u Hrvatskom nakladnom zavodu. Radio je u varaždinskom kazalištu
               August Cesarec, pisao pjesme, reportaže,  kritike, studije... Noćna posjeta; Svjetla;
               Razgovori o književnosti. ( > )