1561.  rođen je Francis Bacon, engleski filozof, pravnik i državnik. U znanosti je zastupao
              induktivnu i eksperimentalnu metodu te držao da je spoznaja moguća kroz oslobađanje
              od predrasuda ("idoli plemena, pećine, trga i teatra"). Većina njegovih djela izdana je
              posthumno. O dostojanstvu i napretku znanosti; Novi Organon; Nova Atlantida; Načela
              prava. ( > )

   1729.  rođen je Gotthold Ephraim Lessing, njemački književnik, kazališni kritičar i teoretičar
              umjetnosti. Pokrenuo je časopis Pisma o najnovijoj književnosti,  a iz golemog opusa
              izdvajamo rasprave Hamburška dramaturgija  i Laokoon ili o međama slikarstva i
              pjesništva  te dramu u stihovima Natan Mudri. ( > )
            
    1775.  rođen je Andre Marie Ampere, francuski fizičar, matematičar i filozof. Ampereov zakon
               je matematička formula za magnetsko polje koje stvara električna struja a njezina se jakost
               izražava u amperima. ( > )

    1788.  rođen je George Gordon Byron, engleski pjesnik. Neko je vrijeme kao lord sudjelovao u radu
               Gornjeg doma da bi ubrzo, razočaran društvom u kojem je živio, počeo putovati po Portugalu,
               Španjolskoj, Švicarskoj, Italiji, Albaniji, Turskoj, Bliskom istoku i konačno Grčkoj, gdje se 1823.
               pridružio ustanku protiv turskih vlasti i umro od malarije 19. travnja 1824. Njegov život i knjiže -
               vno djelo snažno su utjecali na razvoj europskog romantizma i iznjedrili bajronizam - ekscentrični
               i melankolični stav prema životu. Childe Harold; Don Juan; Nevjesta iz Abida; Gusar; Opsada
               Korinta; Sardanapalus; Kain; Nebo i zemlja; Trenuci dokolice; Hebrejske melodije. ( > )

    1798.  umro je Matija Antun Rel(j)ković. ( > )

    1830.  rođen je Luka Botić, hrvatski književnik. Njegove pjesničke pripovijesti romantičnih zapleta
               prožete su utjecajima narodne poezije. Pobratimstvo; Dilber - Hasan; Bijedna Mara; Petar
               Bačić. Umro je mlad, od sušice, 22. (ili 20. ?) kolovoza 1863.

    1849.  rođen je (Johan) August Strindberg, švedski književnik, najutjecajniji po svojim dramama
               tzv. novog naturalizma. Njegov burni život je prečesto prežvakavan u napisima koji ne spadaju
               u književne analize pa vrijedi istaknuti i jedan mirniji detalj - neko je vrijeme radio kao knjižničar.
               Otac; Gospođica Julija; Igra snova; Mrtvački ples; Služavkin sin; Crne zastave. ( > )

    1875.  rođen je D.(avid) W.(ark) Griffith, američki filmski redatelj, scenarist i producent. Zbog
               razrađivanja i sustavne primjene specifično filmskih izražajnih sredstava često je nazivan
               "ocem filmske umjetnosti" i 1935. nagrađen specijalnim Oscarom. Judita iz Betulije (prvi
               američki cjelovečernji film; 1914.); Netrpeljivost; Rađanje jedne nacije; Srca svijeta; Put
               prema istoku; Amerika. ( > )
          
    1878.  rođen je Toma Rosandić, hrvatski kipar čiji je opus, naročito u početku, snažno obilježen
               Meštrovićevim utjecajem. Igrali se konji vrani; Mauzolej obitelji Petrinović u Supetru na
               Braču. ( > )

    1879.  rođen je Francis (François Marie Martinez) Picabia. ( > )

    1889.  rođen je Willi Baumeister, njemački slikar i grafičar, član grupe Abstraction - Creation
               i jedan od vodećih apstraktista. Mortaruru s crvenim nadglavljem; Veseli krajolik; teorijsko
               djelo Nepoznato u umjetnosti.

   1900.  rođen je Vinko Grdan, hrvatski slikar, jedan od osnivača grupe Zemlja. Pred vratima;
               Kruh; Put za Hvar.

   1908.  (9. siječnja po julijanskom kalendaru) rođen je Lev Davidovič Landau. ( > )

   1942.  umro je Walter (Richard) Sickert, britanski slikar dansko - njemačkog podrijetla, član
              londonskeThe Camden Town Group i važna figura u prelazu s impresionizma na moder -
              nizam. Onkraj umjetnosti, dosta je prašine digla njegova navodna povezanost s ubojstvom
              Emily (Elizabeth) Dimmock (20. listopada 1884. - 12. rujna 1907.), što je čak dovelo do
              teorije da je upravo on bio zloglasni Jack Trbosjek. ( > )   

 The Camden Town Murder or What Shall We Do For Rent ?, W. Sickert, 1908.

   2005.  umro je Petar Guberina. ( > )

   2010.  umro je Nikola Batušić. ( > )

Zavičajne vijesti

    1794.  rođen je u Varaždinu sveučilišni profesor Antun Ferdinand Albely (Albelly). Na Sveučilištu
               u Zagrebu je bio profesor grčkog jezika i prava, od 1829. - 34. radio je na  Akademiji u Gjöru
               a od 1835. - 47. u Požunu (Bratislavi). Objavio je Studium introductio i Philosophiae juris pra -
               ecognita. ( > )  

    1833.  rođen je Josip Beruta. ( > )

    1890.  rođen je Vinko Žganec. ( > )

    1931.  umro je sudac i slikar Vjekoslav Belčić. Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji i potom upisao
               studij prava u Zagrebu. Bio je vijećnik Sudbenog stola u Varaždinu te vijećnik Banskog stola i
               Stola sedmorice u Zagrebu. Za vrijeme studija je radio kao nastavnik crtanja a crteže objavljivao
               u Vijencu.

    1996.  umro je novinar i publicist Antun Golub. Polazio je varaždinski gimnaziju, studirao pravo
               u Zagrebu i tjelesni odgoj u Rimu. Bio je dopisnik Tanjuga, Vjesnika i RTV Zagreb te jedan
               od utemeljitelja Radio Varaždina. Uređivao je Varaždinske vijesti od 1952. - 63. Pokrenuo
               je i uređivao list Grabancijaš  te objavio knjige Heroj s nasmijanim licem, Heroj crvenog 
              sela, Zaslužni Varaždinci i Novinarski zapisi iz starog i novog Varaždina. ( > )