Tražilica
E-mail

 

 23. siječnja

 

 

    1598.  rođen je Francois Mansart.

    1783.  rođen je Stendhal (pravim imenom Marie Henri Beyle), francuski književnik. Po A.Taineu
               "psiholog stoljeća", stvorio je arhetipske književne likove i situacije te postao preteča književnog
                realizma. Šetnje po Rimu; Zapisi jednog turista; Povijest slikarstva u Italiji; Život Rossinija;
               
Parmski kartuzijanski samostan; Crveno i crno; Crveno i bijelo; Ispovjed jednog egoista.
                ( > )

    1744.  umro je Giambattista Vico, talijanski filozof. Oslonjen na F. Bacona i renesansne mislioce
               te istražujući Platona, dao je jedan od najznačajnijih pojedinačnih doprinosa razvoju novo -
               vjekovnih humanističkih i društvenih znanosti. Na njegovo značenje su prvi upozorili njemački
               mislioci J. G. Herder, J. W. Goethe i G. W. F. Hegel. Načela nove znanosti o zajedničkoj
               prirodi naroda.
( > )

    1832.  rođen je Edouard Manet, francuski slikar i grafičar, neposredni prethodnik impresionista.
               Doručak na travi; Olympia; Rublje; U čamcu; Flautist; Nana. ( > )

    1857.  rođen je Andrija Mohorovičić. ( > )

    1873.  rođen je Vladimir Lunaček, hrvatski novinar i publicist. Isprva je bio novinar Agramer
               Zeitunga i Dnevnog lista  a potom urednik feljtona i kritičar Obzora  gdje je pisao kultivirane
               i temperamentne, često suviše subjektivne književne, likovne, kazališne i glazbene kritike.
               Pisao je i novele i drame te umjetničke monografije (o Frangeš Mihanoviću i Čikoš Sesiji).
               ( > )

    1876.  rođen je Otto Diels. ( > )

    1883.  umro je Gustave Dore. ( > )

    1891.  rođen je Antonio Gramsci, talijanski političar i teoretičar, osnivač i urednik lista
               L' Ordine Nuovo te osnivač KP Italije. Sva su mu djela objavljena posthumno. Pisma
               iz zatvora; Zatvorske bilježnice; Moderni vladar; Historijski materijalizam i filozofija
               Benedetta Crocea.

 
    1898.  rođen je Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, ruski filmski redatelj i teoretičar. Britannica
               online encyclopedia ne navodi datum Ejzenštejnovog rođenja po julijanskom kalendaru
               jer je rođen u Latviji - zemlji s pretežito luteranskim stanovništvom. Više internetskih
               stranica, uključujući i Russian Archives online, navodi 23. siječanj za datum njegova
               rođenja, dok ga naše enciklopedije pomiču u 22. Bilo kako bilo, smatra se jednim od naj -
               većih eksperimentatora u filmskoj povijesti a članak o njemu iz Filmske enciklopedije
               (JLZ "M. Krleža"; Zg. 1986.) primjereno je informativan i toplo ga preporučujemo. ( > )

    1907.  rođen je Hideki Yukawa. ( > )
                            
    1910.  rođen je (Jean - Baptiste) - Django Reinhardt, francuski jazz gitarist, pravi primjer da
               volja i talent svladavaju sve prepreke. Zbog osakaćene lijeve ruke je razvio tehniku sviranja
               s tri prsta koja ga nije ograničavala - naprotiv, slovio je za najvještijeg instrumentalista svog
               doba, što snimke i danas potvrđuju. 1934. je s violinistom S. Grappellijem osnovao čuveni
               kvintet Hot Club de France. ( > )

    1930.  rođen je Derek (Alton) Walcott, karipski pjesnik, dramatičar i esejist. U dramama, među
               kojima su najvažnije sakupljene u zbirci San na Majmunskoj planini i druge drame, rabi
               mimu, kreolski govor, ples te ritmički i tonski oponaša ugođaj calypsa,  gradeći radnju sim -
               bolističkim i nadrealističkim tehnikama. Najvažnija je ipak, njegova pjesnička djelatnost, pro -
               žeta specifičnim ozračjem Kariba i mora, sjete postojanja, osame i izoliranosti otočana, što
               se može iščitati u zbirkama Brodolomac i druge pjesme, Morsko grožđe ili Šetač i ples
               duhova.  Walcott se postupno razvio u otočkog barda, što je potvrdio epom Omeros  iz
               1990. koji mu je pribavio naziv karipskog Homera. Pisan u danteovskim tercinama, ima
               7471 stih podijeljen u 65 poglavlja a tematski transponira Ilijadu. Za govor, povodom
               uručenja Nobelove nagrade 1992., iskoristio je esej Antili: ulomak epskog sjećanja
               u kojem izražava svoje estetsko - filozofske poglede.                             

    1931.  umrla je Ana Pavlova. ( > )

    1944.  umro je Edward Munch. ( > )

    1947.  umro je Pierre Bonnard, francuski slikar, jedan od utemeljitelja grupe Nabis. Pod utjecajem
               Gauguina i japanskih drvoreza radio je plakate i dekorirao predmete primijenjene umjetnosti.
               Radio je i scenografije (Kralj Ubu A. Jarryja) te ilustrirao knjige (Daphne i Cloe P. Verlainea).
               Obala Seine; Stolnjak s crvenim četvorinama; Pogled u vrt.

    1961.  umro je Josip Kosor, hrvatski književnik. Priznanje mu je donijela ekspresionistička drama
               Požar strasti (1910.) za kojom slijede Pomirenje, Žena, Nepobjediva lađa i Čovječanstvo.
               Naturalistički romani: Rasap, Radnici, Cupalo i Razvrat. Novele: Optužba, Crni glasovi,
               Mime te Miris zemlje i mora. Beli plamenovi (poezija); Atlantikom i Pacifikom (putopisi).

    1981.  umro je Samuel Barber. ( > )

    1989.  umro je Salvador Dali

    1991.  umro je Northrop Frye. ( > )
 

 




    Zavičajne vijesti

 

    1937.  umro je Koloman Rac. ( > )

    1940.  umro je Andro Mitrović. Studirao je na Glazbenom zavodu u Zagrebu i potom  
               bio dirigent u Ljubljani, Sušaku i Mariboru. Pokrenuo je Glazbeni i kazališni vjesnik
               te stalno gradsko kazalište u Varaždinu. Napisao je operu Priča jedne noći  i više
               kompozicija (Psalam; Hebrejske melodije; Alleluja; Super flumina Babylonis;
               Pjesma nad pjesmama). O svom djelovanju je napisao knjižicu Sedam sezona
               gradskog kazališta u Varaždinu - 1915./16. do 1921./22. ( > )

   2017.  umrla je Vera Kuntner

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2019 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.