1598.  rođen je Francois Mansart.

    1783.  rođen je Stendhal (pravim imenom Marie Henri Beyle), francuski književnik. Po A.Taineu
               "psiholog stoljeća", stvorio je arhetipske književne likove i situacije te postao preteča književnog
                realizma. Šetnje po Rimu; Zapisi jednog turista; Povijest slikarstva u Italiji; Život Rossinija;
                Parmski kartuzijanski samostan; Crveno i crno; Crveno i bijelo; Ispovjed jednog egoista.
                ( > )

    1744.  umro je Giambattista Vico, talijanski filozof. Oslonjen na F. Bacona i renesansne mislioce
               te istražujući Platona, dao je jedan od najznačajnijih pojedinačnih doprinosa razvoju novo -
               vjekovnih humanističkih i društvenih znanosti. Na njegovo značenje su prvi upozorili njemački
               mislioci J. G. Herder, J. W. Goethe i G. W. F. Hegel. Načela nove znanosti o zajedničkoj
               prirodi naroda. ( > )

    1832.  rođen je Edouard Manet, francuski slikar i grafičar, neposredni prethodnik impresionista.
               Doručak na travi; Olympia; Rublje; U čamcu; Flautist; Nana. ( > )

    1857.  rođen je Andrija Mohorovičić. ( > )

    1873.  rođen je Vladimir Lunaček, hrvatski novinar i publicist. Isprva je bio novinar Agramer
               Zeitunga i Dnevnog lista  a potom urednik feljtona i kritičar Obzora  gdje je pisao kultivirane
               i temperamentne, često suviše subjektivne književne, likovne, kazališne i glazbene kritike.
               Pisao je i novele i drame te umjetničke monografije (o Frangeš Mihanoviću i Čikoš Sesiji).
               ( > )

    1876.  rođen je Otto Diels. ( > )

    1883.  umro je Gustave Dore. ( > )

    1891.  rođen je Antonio Gramsci, talijanski političar i teoretičar, osnivač i urednik lista
               L' Ordine Nuovo te osnivač KP Italije. Sva su mu djela objavljena posthumno. Pisma
               iz zatvora; Zatvorske bilježnice; Moderni vladar; Historijski materijalizam i filozofija
               Benedetta Crocea.
 
    1898.  rođen je Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, ruski filmski redatelj i teoretičar. Britannica
               online encyclopedia ne navodi datum Ejzenštejnovog rođenja po julijanskom kalendaru
               jer je rođen u Latviji - zemlji s pretežito luteranskim stanovništvom. Više internetskih
               stranica, uključujući i Russian Archives online, navodi 23. siječanj za datum njegova
               rođenja, dok ga naše enciklopedije pomiču u 22. Bilo kako bilo, smatra se jednim od naj -
               većih eksperimentatora u filmskoj povijesti a članak o njemu iz Filmske enciklopedije
               (JLZ "M. Krleža"; Zg. 1986.) primjereno je informativan i toplo ga preporučujemo. ( > )

    1907.  rođen je Hideki Yukawa. ( > )
                            
    1910.  rođen je (Jean - Baptiste) - Django Reinhardt, francuski jazz gitarist, pravi primjer da
               volja i talent svladavaju sve prepreke. Zbog osakaćene lijeve ruke je razvio tehniku sviranja
               s tri prsta koja ga nije ograničavala - naprotiv, slovio je za najvještijeg instrumentalista svog
               doba, što snimke i danas potvrđuju. 1934. je s violinistom S. Grappellijem osnovao čuveni
               kvintet Hot Club de France. ( > )

    1930.  rođen je Derek (Alton) Walcott, karipski pjesnik, dramatičar i esejist. U dramama, među
               kojima su najvažnije sakupljene u zbirci San na Majmunskoj planini i druge drame, rabi
               mimu, kreolski govor, ples te ritmički i tonski oponaša ugođaj calypsa,  gradeći radnju sim -
               bolističkim i nadrealističkim tehnikama. Najvažnija je ipak, njegova pjesnička djelatnost, pro -
               žeta specifičnim ozračjem Kariba i mora, sjete postojanja, osame i izoliranosti otočana, što
               se može iščitati u zbirkama Brodolomac i druge pjesme, Morsko grožđe ili Šetač i ples
               duhova.  Walcott se postupno razvio u otočkog barda, što je potvrdio epom Omeros  iz
               1990. koji mu je pribavio naziv karipskog Homera. Pisan u danteovskim tercinama, ima
               7471 stih podijeljen u 65 poglavlja a tematski transponira Ilijadu. Za govor, povodom
               uručenja Nobelove nagrade 1992., iskoristio je esej Antili: ulomak epskog sjećanja
               u kojem izražava svoje estetsko - filozofske poglede.                             

    1931.  umrla je Ana Pavlova. ( > )

    1944.  umro je Edward Munch. ( > )

    1947.  umro je Pierre Bonnard, francuski slikar, jedan od utemeljitelja grupe Nabis. Pod utjecajem
               Gauguina i japanskih drvoreza radio je plakate i dekorirao predmete primijenjene umjetnosti.
               Radio je i scenografije (Kralj Ubu A. Jarryja) te ilustrirao knjige (Daphne i Cloe P. Verlainea).
               Obala Seine; Stolnjak s crvenim četvorinama; Pogled u vrt.

    1961.  umro je Josip Kosor, hrvatski književnik. Priznanje mu je donijela ekspresionistička drama
               Požar strasti (1910.) za kojom slijede Pomirenje, Žena, Nepobjediva lađa i Čovječanstvo.
               Naturalistički romani: Rasap, Radnici, Cupalo i Razvrat. Novele: Optužba, Crni glasovi,
               Mime te Miris zemlje i mora. Beli plamenovi (poezija); Atlantikom i Pacifikom (putopisi).

    1981.  umro je Samuel Barber. ( > )

    1989.  umro je Salvador Dali. 

    1991.  umro je Northrop Frye. ( > )
 

    Zavičajne vijesti

    1937.  umro je Koloman Rac. ( > )

    1940.  umro je Andro Mitrović. Studirao je na Glazbenom zavodu u Zagrebu i potom  
               bio dirigent u Ljubljani, Sušaku i Mariboru. Pokrenuo je Glazbeni i kazališni vjesnik
               te stalno gradsko kazalište u Varaždinu. Napisao je operu Priča jedne noći  i više
               kompozicija (Psalam; Hebrejske melodije; Alleluja; Super flumina Babylonis;
               Pjesma nad pjesmama). O svom djelovanju je napisao knjižicu Sedam sezona
               gradskog kazališta u Varaždinu - 1915./16. do 1921./22. ( > )

   2017.  umrla je Vera Kuntner.