Tražilica
E-mail

 

 2. veljače

 Image

 

    1529.  umro je Baldassare Castiglione. ( > )

    1594.  umro je Giovanni Pierluigi da Palestrina, talijanski skladatelj. Obiteljsko prezime
               bilo mu je Pierluigi ali budući da je bio porijeklom iz Palestrine kraj Rima ostao je tako
               zapisan i zapamćen. Povijest glazbe ističe ga kao jednog od najvećih skladatelja svih
               vremena. Skladao je više od 100 misa (najpoznatija je Missa Papae Marcelli), više od
               300 moteta, više od 180 madrigala i kancona, 25 lamentacija, litanije, magnifikate...

    1829.  rođen je Alfred (Edmund) Brehm, njemački zoolog. Bio je ravnatelj zoološkog vrta
               u Hamburgu, skupljao je i preparirao životinje sa svojih putovanja po Španjolskoj, Africi,
               Norveškoj, Sibiru i Turkestanu te opisao životinjski svijet tih zemalja u svojim djelima od
               kojih je najpoznatije Ilustrirani život životinja (6 svezaka). ( > )

    1849.  rođen je Hviezdoslav. ( > )

    1865.  rođen je Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar. Više godina je uređivao
               Glasnik Zemaljskog muzeja BiH. Poglavito se bavio prapovijesnom arheologijom ali
               i spomenicima antike i srednjeg vijeka kao i numizmatikom, paleografijom i etnologijom.
               Naši gradovi; Srednjovjekovni stećci Bosne i Hercegovine; Slavonski banovci;
               Uspomene jednog pionira. ( > )

    1875.  rođen je Fritz Kreisler. ( > )

    1878.  umro je Josip Runjanin. ( > )

    1882.  rođen je James (Augustine Aloysius) Joyce. ( > )

    1885.  rođen je Ljubo Wiesner, hrvatski književnik. Izdavač i urednik časopisa Sutla, Grič,
               Kritika i Savremenik a u Berlinu Suradnje. Jedan od najvjernijih matoševaca, uredio
               je čuvenu antologiju Hrvatska mlada lirika. Bio je i plodan prevoditelj s francuskog.

    1901.  (20. siječnja po julijanskom kalendaru) rođen je Jascha Heifetz. ( > )

    1911.  rođen je (Johan Jonaton) - Jussi Björling, švedski tenor. "Njegov prekrasan, podatan
               i sjajan melodramatski tenor, fascinantna lakoća pjevanja, visoka glazbena kultura i profi -
               njena glazbena interpretacija, kojom je obilato nadoknađivao scensku nezanimljivost, učinili
               su ga..." (Hrvatska enciklopedija; 2. svezak, LZ M. Krleža, Zg. 2000. - ista publikacija na -
               vodi 5. veljaču za datum rođenja, no mi se ovdje priklanjamo švedskoj Wikipediji  i Britan -
               nici online). ( > )

    1929.  rođena je Vera Chytilova, češka filmska redateljica, uz M. Formana i J. Menzela naj -
               značajnija predstavnica češkog autorskog filma 60 - ih. O nečem drugom; Biseri na dnu;
               Ivančice; Plod drveća rajskog jedemo; Vreća buha; Igre s jabukom; Panel story; Kopi -
              
tom amo, kopitom tamo; Prognani iz raja.

    1940.  umro je Vsevolod Emiljevič Mejerholjd, ruski glumac, teatrolog i redatelj. Bio je član
               MHAT - a  i Teatra revolucije. Uveo je scenu bez zastora s mobilnim i konstruktivističkim
               elementima te se zalagao za nove oblike interpretacije (uvlačenje gledatelja u dramsku
               radnju npr.). ( > )

    1942.  umro je Daniil Harms. ( > )
 
    1956.  umro je Frano Alfirević. ( > )

    1963.  umro je Maksimilijan Vanka, hrvatski slikar. Studirao je kod B. Čikoš - Sesije i
               u Bruxellesu. Od 1935. je živio u SAD - u. Posebno su mu vrijedni akvareli a radio je
               i scenografije i kostimografije (Licitarsko srce  K. Baranovića). ( > )

    1969.  umro je Boris Karloff. ( > )

    1970.  umro je Bertrand (Arthur William) Russell, engleski filozof, matematičar i književnik
               - dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. te poznati pacifist i protivnik nuklearnog
               naoružanja. Historija zapadne filozofije; Ljudska spoznaja; Problemi filozofije; Uvod u
               matematičku filozofiju; Prospekti industrijske civilizacije; Zašto nisam kršćanin; Vlast;
               Brak i moral; Sloboda i organizacija...
( > )

    1987.  umro je Alistair MacLean, škotski pisac. Topovi s Navaronea; Krstarica Ulysses;
               Strah je ključ; Put u prašnjavu smrt.
( > )

    1996.  umro je (Eugene Curran) - Gene Kelly, američki filmski i kazališni glumac, plesač
               i koreograf te filmski redatelj i producent. Legendarni Pjevajmo na kiši režirao je sa
               S. Donenom 1952.

    2017.  umro je Predrag Matvejević.

 


 

    Zavičajne vijesti

 

    1789.  umro je u Varaždinu inženjer i geometar Johann (Joannes) Becker. Bio je geometar
               Varaždinske županije i upravitelj plovnih objekata na Savi i Kupi. Projektirao je nikad sa -
               građeni most preko Kupe kod Karlovca. Nadzirao je izgradnju prvog drvenog mosta preko
               Drave kod Varaždina (1784.) i vodio radove oko isušivanja grabišta i gradnje odvodnih
               kanala.   

    1795.  umro je isusovac i nadstojnik nauka Ivan Trnski. Radio je na varaždinskoj gimnaziji
               gdje je uz vjeronauk, djecu podučavao i čitanju. Kasnije je preseljen u Požegu.

    1816.  rođen je Mirko Bogović. (slavni zavičajni knjižničari > )

    1834.  rođen je Franjo Pongračić. ( > )

    1896.  rođen je Božidar Borko. ( > )  

    1936.  umro je Avelin Ćepulić. ( > )

    1937.  rođen je Krešimir Pascuttini. ( > )

    1987.  umro je pravnik i književnik Bruno Županić - Steiner. Školovanje je započeo u rodnom
               Varaždinu a nastavio ga u Beču, Pragu i Zagrebu gdje je diplomirao. Radio je kao sudac a
               od 1921. kao odvjetnik u Ivancu. Pjesme, članke i kritičke osvrte objavljivao je u časopisima
               i novinama : Mlada Hrvatska, Književne novosti, Savremenik, Hrvat, Književni horizonti,
               Šišmiš, Naše pravice, Hrvatsko pravo 
i Varaždinske novosti. ( > )
          
 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.