3. veljače

    1468.  umro je Johannes Gutenberg, njemački izumitelj tiska pomičnim, od mekog olova ljevanim
               slovima. Britannica online encyclopedia navodi taj datum kao vjerojatan (probably) a iz istog
               izvora prenosimo i njegovo puno ime : Johann Gensfleisch zur Laden zum Gutenberg. Pre -
               zime Gutenberg preuzeo je prema nazivu rodne kuće (Hof zum Gutenberg) u Mainzu. Oko
               1430. je otišao u Strassburg gdje je proizvodio metalna ogledala i tajno radio na svojem izumu.
               Od 1448. ponovo u Mainzu, dvije godine kasnije otvara tiskaru za koju mu je Johann Fust po -
               zajmio novac. Izradio je 290 različitih slova i znakova po uzoru na rukopise (različiti oblici istih,
               skraćenice, ligature) što mu je omogućilo tiskanje latinske Biblije na 1282 folio stranica u dva
               stupca po 42 retka (1452.- 55.). Zbog duga je izgubio tiskaru i kompletnu nakladu Biblije
               (200, možda 300 primjeraka) i osiromašio. Knez Adolf von Nassau imenovao ga je svojim
               dvorjaninom i uzdržavao do smrti. Značaj Gutenbergovog izuma je nemjerljiv i neusporediv.
               Prije njega, skupa, rukom pisana izdanja nisu mogla prodrijeti među puk. Nakon njegovog izu -
               ma, knjižari i tiskari u Veneciji, Parizu, Antverpenu i Baselu preplavili su svijet brižno oprem -
               ljenim izdanjima klasika. Uskoro se sva mudrost svijeta mogla kupiti za nekoliko novčića a
               za tu malu svotu čovjek je stekao odličnog prijatelja koji će ga uvijek vjerno pratiti i služiti mu.

    1735.  rođen je Ignacy Krasicki, grof i najznačajniji književnik poljskog prosvjetiteljstva. U
               njegovom herojsko - komičnom spjevu Mišijada nalazi se Ljubav prema domovini - tekst
               prve poljske himne. Pustolovno - utopijske Dogodovštine Mikolaja Doswiadczynskog prvi
               su moderni poljski roman a Monahomahija ili rat redovnika  proturedovnički satirični spjev.
               ( > ) 

    1809.  rođen je Felix Mendelssohn - Bartholdy. ( > )

    1854.  (22. siječnja po julijanskom kalendaru; po nekim izvorima 1853.) rođen je Sergej
               Sergejevič Korsakov, ruski psihijatar. 1897. je opisao poseban oblik alkoholne psihoze
               - Korsakovljevu psihozu, kroničnu bolest mozga koja se javlja kod kroničnih alkoholičara.
               Osnovni su joj simptomi poremećaj opažanja i pamćenja, posebno kad je riječ o prihvaćanju
               novih sadržaja te perseveracija i konfabulacija. Tečaj psihijatrije.
       
    1874.  rođena je Gertrude Stein, američka spisateljica. Od 1902. je živjela i djelovala u Parizu
               gdje je u svojem salonu okupljala istaknute umjetnike (npr. "izgubljenu generaciju" američ -
               kih pisaca - ona ih je tako nazvala) te otkrivala i povezivala nove tendencije. Strukturom
               i postupkom raznovrstan opus sadrži djela teško odredive književne vrste. Tri života;
               Zemljopis i drame; Nježni gumbi; Stvaranje Amerikanaca; Predavanja po Americi;
               Iz kuta druge sobe.
               
    1875.  rođen je Gjuro Szabo, hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog - od 1928. do
               smrti (2. svibnja 1943.) ravnatelj Muzeja grada Zagreba. Sredovječni gradovi u Hrvat -
               skoj i Slavoniji; Kroz Hrvatsko zagorje; Stari Zagreb. ( > )

    1887.  rođen je Georg Trakl, austrijski pjesnik, tvorac tjeskobne, gdjegdje i morbidne
               ekspresionističke lirike. Sebastian u snu; Iz zlatnog kaleža; Objava i propast. ( > )
                 
    1889.  rođen je Carl Theodor Dreyer, danski filmski režiser i scenarist; autor iznimno važnog
               i utjecajnog opusa. Stradanja Ivane Orleanske iz 1928. neprijeporno je remek - djelo
               sazdano gotovo isključivo od krupnih i bliskih planova. Dan gnjeva; Riječ; Gertrud. ( > )

    1898.  rođen je Alvar Hugo Henrik Aalto, vodeći finski arhitekt i oblikovatelj.  U modernu
               arhitekturu unio je organičke oblike i prirodne materijale te se zalagao za načelo humanih
               dimenzija stanovanja (manje stambene jedinice u zelenilu, povezane logikom prirodnih za - 
               kona). U oblikovanju namještaja i uporabnih predmeta primjenjivao je zaobljene oblike po
               kojima je finski dizajn postao prepoznatljiv u svijetu. ( > )

    1909.  rođen je Andre Cayatte, francuski filmski redatelj. Najpoznatiji je po polemičkim, anga -
               žiranim sudskim dramama (Pravda je izvršena - Zlatni lav 1950.; Svi smo mi ubojice)
               ali snimio je i osuvremenjenog Shakespearea (Ljubavnici iz Verone) te također Zlatnim
               lavom nagrađeni ratni film Most preko Rajne (1961.).

               Istog dana rođena je Simone Weil, francuska filozofkinja i književnica. Za života neob -
               javljeni, njeni se spisi drže briljantnim analizama uvijek konkretnog iskustva i jasne inte -
               lektualne prosudbe. Potreba za korijenima; Jaram i sloboda.  
               
    1924.  umro je Thomas Woodrow Wilson, od 1912. predsjednik SAD -a (28. po redu) i dobitnik
               Nobelove nagrade za mir 1919.. Drži ga se istinskim pokretačem ideje Ujedinjenih naroda.
               ( > )

    1927.  umro je Izidor (Iso) Kršnjavi, hrvatski povjesničar umjetnosti i slikar. 1884. je pristupio
               Khuenovoj Narodnoj stranci ali je to iskoristio za modernizaciju i/li izgradnju mnogobrojnih
               škola. Bio je neumorni organizator likovnog života u nas : utemeljio je Muzej za umjetnost i obrt
               i Obrtnu školu, potaknuo je gradnju HNK i mnogobrojnih likovnih ateliera za umjetnike, napravio
               prvi postav Strossmayerove galerije, reorganizirao Arheološki muzej, organizirao izložbe hrvat -
               skih slikara u inozemstvu... Slikao je u duhu münchenskog akademizma (Mrtva priroda s rakom),
               objavio više knjiga (Dvije radnje o umjetnosti; Pregled na razvoj umjetnosti u moje doba) te
               preveo Božanstvenu komediju. ( > )

    1947.  rođen je Paul Auster, američki književnik. Newyorška trilogija; Leviathan; Mr. Vertigo;
               Timbuktu. Svjetski su poznati njegovi scenariji za filmove W. Wanga Dim i Dim u lice.

    1948.  rođen je Carlos (Felipe Ximenes) Belo, biskup iz Istočnog Timora. 1996. su on i tadašnji
               predsjednik Istočnog Timora Jose (Manuel) Ramos - Horta (r. 26. prosinca 1949.) podijelili
               Nobelovu nagradu za mir zbog uloženih napora za smirivanje sukoba koji su njihovu zemlju
               potresali od osamostaljenja od Indonezije. Biskup Belo je zbog bolesti više puta tražio odrek -
               nuće - papa Ivan Pavao II.  ga je 2002. prihvatio, dok je predsjednik Ramos - Horta ranjen u
               atentatu u veljači 2008. 

    1956.  umro je Petar Skok, hrvatski jezikoslovac, romanist i balkanolog. Njegovo najveće djelo
               - Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika  objavljeno je posthumno (I. - III.
               1971. - 73.; IV, Kazalo; 1974.). ( > )

   1959.  u Americi je znan kao "dan kada je umrla glazba" (The Day the Music Died) jer su tada u
               avionskoj nesreći u Iowi poginula tri slavna rock'n'roll glazbenika - Buddy Holly, Ritchie
               Valens i J.(iles) P.(erry) "The Big Bopper" Richardson. Poginuo je i pilot malog aviona
               Roger Peterson. Frazu je skovao kantautor Don McLean u American Pie, pjesmi iz
               1971., posvećenoj tragediji.

    1989.  umro je John Cassavetes. ( > )

    1997.  umro je Bohumil Hrabal.  ( > ) 

    Zavičajna vijest

     1912.  rođen je Valent Novak. ( > )