|
4. veljače
1641. rođen je Jerolim Kavanjin. ( > )
1688. rođen je Pierre Carlet de Chamblain de Marivaux, francuski književnik. Prve uspjehe
postigao je "talijanskim" ljubavnim komedijama (Igra ljubavi i slučaja; Lažna povjeravanja).
Romani Marijanin život i Seljak skorojević sadrže autobiografske elemente i približuju se
realizmu. ( > )
1810. rođen je Alexis Soyer. ( > ) 1815. rođen je Josip Juraj Strossmayer.
1881. rođen je Fernand Leger, francuski slikar i filmski autor. Slikao je, radio scenografije,
mozaike, zidne dekoracije, vitraje, keramiku i plakate, ilustrirao vlastite knjige te 1924.
režirao (uz D. Murphyja) reprezentativni dadaistički film Mehanički balet. ( > )
1900. rođen je Jacques (Henri - Marie) Prevert, "pjesnik Pariza". Rabio je svakodnevni
jezik, slobodni stih i nepravilnu rimu. Mnoge pjesme su mu uglazbljene i pjevali su
ih najpoznatiji šansonjeri. Godinama je objavljivao pjesme pojedinačno a tek 1940.
tiskao ih u zbirci Riječi. Kasnije je veći dio svoje aktivnosti posvetio filmu. Prvi uspjeh
na tom planu postigao je scenarijem za Zločin gospodina Langea J. Renoira da bi
zatim najviše surađivao s režiserom M. Carneom (Strašna dama; Obala u magli;
Dan se rađa; Djeca raja). ( > )
1902. rođen je Charles (Augustus) Lindbergh, američki avijatičar koji je 20. i 21. svibnja
1927. u zrakoplovu Spirit of St. Louis prvi preletio Atlantik na relaciji između New Yorka
i Pariza (5836 km) bez slijetanja za 33 sata i 30 minuta. Za knjigu Duh St. Louisa, kojom
opisuje taj let, nagrađen je 1954. Pulitzerovom nagradom. Filmska adaptacija B. Wildera
iz 1957. sa J. Stewartom u glavnoj ulozi također je cijenjena. Sva ta slava i pozornost bile
su u sjeni tragedije : 1932. je Linberghov malodobni sin otet i ubijen. Stravični događaj je
potaknuo donošenje tzv. Lindberghovog zakona kojim se na području SAD - a za otmicu
predviđa smrtna kazna. ( > )
1918. rođena je Ida Lupino, englesko - američka filmska glumica i redateljica. Glumila je u
filmovima R. Walsha (Oni voze noću; Visoka Sierra;), M. Curtiza (Morski vuk), R. Aldricha
(Veliki nož), F. Langa (Dok grad spava)... Potpisala je scenarije i režiju za Ne boj se
i Autostopist. Po nekim izvorima, datum rođenja je točan u danu i mjesecu, ali ne i u
godini : spominje se 1914. ( > ) 1928. umro je Hendrik Antoon Lorentz. ( > )
1941. umro je Ivo Kozarčanin. ( > ) 1943. rođena je Wanda Rutkiewicz. 1949. umro je Janko Leskovar. ( > )
1957. umro je Antun Mayer, hrvatski filolog i indoeuropeist. U ljeto 1945. je iz političkih razloga
smijenjen s dekanskog i profesorskog položaja na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Umirovljen1947., posvetio se proučavanju jezičnih tragova Ilira o kojima mu je bečka
Akademija objavila životno djelo Die Sprachen der alten Illyrier koje je ocjenjeno kao
prava riznica ilirskih jezičnih starina.
1995. umrla je Patricia Highsmith. ( > ) 2004. "organiziran" je Facebook.
Zavičajne vijesti
1915. rođena je povjesničarka umjetnosti Mira Ilijanić. Gimnaziju je završila u Varaždinu
a povijest umjetnosti i arheologiju u Zagrebu. Na varaždinskoj gimnaziji kraće vrijeme
je predavala povijest, zemljopis i francuski. Od 1948. bila je kustos a od 1957. ravnateljica
varaždinskog Muzeja. Bavila se znanstvenim radom i objavljivala u brojnim publikacijama
(Čovjek i prostor; Muzeji; Peristil; Varaždinske vijesti; Vijesti muzealaca i konzervatora
Hrvatske; Straža; Bulletin JAZU; Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena; Zbor -
nik zaštite spomenika kulture; Varaždinski zbornik). Koautorica je vodiča i monografije o
Varaždinu. Radovi su joj objedinjeni u knjizi Urbanizam, graditeljstvo, kultura. ( > ) 1925. rođen je u našem gradu novinar Zdravko Blažina. Školovao se u Zagrebu, studirao na
Ekonomskom fakultetu. Bio je glavni urednik Narodnog lista i Globusa, radio za Večernji
list, pisao za Vjesnik, Radio - Zagreb, Arenu, Studio. Novele je objavljivao u Krugovima i
Zagrebačkoj panorami te uredio knjige Zagreb jučer, danas, sutra i Tvornice radnicima
1 - 2.
1956. umro je Vatroslav Ignjat Vogrin. ( > )
|
