Tražilica
E-mail

 

 5. veljače

 


    1525.  rođen je Juraj II. Drašković, hrvatski ban, kardinal i zagrebački biskup. Veliku je
               pozornost poklanjao utvrđivanju granice i njezinoj obrani od Turaka a u doba njegova
               banovanja zbila se glasovita buna hrvatskih i slovenskih seljaka 1573.

    1715.  rođen je Adam Baltazar Krčelić, hrvatski povjesničar, teolog i pravnik - pristaša pro -
               svijećenog apsolutizma. 1770. je objavio Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis
               (koja je kao Povijest zagrebačke stolne crkve u nas prevedena tek 1994.) te još neka poli -
               tičko - povijesna djela. ( > )

    1788.  rođen je Robert Peel, britanski političar, torijevac i ministar unutarnjih poslova. Radio je
               na ustroju londonske policije i prema skraćenom obliku njegova imena londonski su policajci
               dobili nadimak - Bobby.

    1808.  rođen je Carl Spitzweg. ( > )

    1836.  rođen je Nikolaj Aleksandrovič Dobroljubov, ruski književni kritičar. Pod utjecajem
               materijalističkih i utopijsko - socijalističkih ideja smatrao je da književnost mora odražavati
               društvene ideje. Pisao je o Ostrovskom (Carstvo mraka; Zraka svjetla u carstvu mraka),
               Gončarovu (Što je oblomovština ?), Turgenjevu (Kada će svanuti pravi dan ?)...

    1840.  rođen je John Boyd Dunlop, škotski veterinar. 1887. je od gumene cijevi za polijevanje
               konstruirao zračnice za bicikl kojim je obilazio seoska gospodarstva, ne znajući za sličan
               izum sunarodnjaka Roberta Williama Thomsona (krštenog 26. srpnja 1822. - 8. ožujka
               1873.)  iz 1845. (patentiranog u Francuskoj 1846. te u SAD - u 1847.)

    1848.  rođen je Joris - Karl Huysmans (pravim imenom Georges Charles H.), francuski knji -
               ževnik flamanskog pdrijetla. Prva prozna djela snažno mu obilježava naturalizam, u najpo -
               znatijem U suprotnom smjeru približio se simbolizmu i dekadenciji a roman Tamo donosi
               zanimanje za okultno i mistično. 1892. je prešao na katoličanstvo i od tada mu djela zrcale
               tu tematiku (Na putu; Katedrala; Oblat ). U djelu Moderna umjetnost među prvima je 
               upozorio na vrijednost impresionizma. ( > )       
                   
    1864.  rođena je Jagoda Truhelka. ( > )

    1881.  umro je Thomas Carlyle. ( > )

    1913.  rođen je Antun Nizeteo, hrvatski pjesnik, pripovjedač i prevoditelj. Velik dio života
               proveo je u emigraciji u koju je otišao potkraj II. svjetskog rata i gdje je surađivao u
               hrvatskoj periodici (Hrvatska revija). Talijanski humor (antologija); Zelena harfa;
               Uspavanka vremena (pjesme); Nevjesta na otoku (pripovjetka).
               
    1914.  rođen je William (Seward) Burroughs, američki književnik, uzor bitničke generacije.
               Radikalnim jezičnim i strukturnim eksperimentima ironizirao je američu stvarnost. Goli
               ručak; Nježna mašina; Narkić; Mjesto mrtvih riječi; Karta koja je eksplodirala; Divlji
               momci.

               Istog dana rođen je Alan Lloyd Hodgkin, engleski fiziolog i biofizičar. Za II. svjetskog rata
               radio je na usavršavanju radara. U fiziologiji je postavio tzv. ionsku teoriju. S Andrewom
               Fieldingom Huxleyjem (r. 22. studenog 1917.) i Johnom Carewom Ecclesom (27.
               siječnja 1903. - 2. svibnja 1997.) dobio je 1963. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu
               za otkriće kemijskih procesa važnih za prenos impulsa kroz živce. ( > )

    1915.  rođen je Robert Hofstadter, američki fizičar. Istraživao je strukturu jezgre i nukleona za
               što je 1961. sa Nijemcem Rudolfom Ludwigom Mössbauerom (r. 31. siječnja 1929.)
               dobio Nobelovu nagradu. ( > )

    1922.  umro je (Eduard) Slavoljub Penkala.

    1947.  umro je Hans Fallada. ( > )

    1962.  umro je Jacques Ibert. ( > )
 
    1996.  umro je Roberto Raviola, talijanski crtač stripova - legendarni Magnus (po Magnus
               pictor fecit  > napravio veliki umjetnik). On i scenarist Luciano Secchi (Max Bunker)
               (r. 24. kolovoza 1939.) bili su tvorci Alana Forda, kultnog strip serijala o špijunskoj
               grupi TNT  kojeg su pokrenuli u svibnju 1969. i kojem status obavezne lektire nije bio
               potreban. Raviola je zadnju epizodu nacrtao 1975. (br. 75 .- Odlazak Superhika) da
               bi se serijalu vratio tek jednom - 1985., za epizodu br. 200 - Hik, hik, hura !  ( > )

Image 

 

    1999.  umro je Wassily Leontief. ( > )

    2000.  umro je Claude Autant - Lara. ( > )

    2007.  umro je Slavko Mihalić. ( > )

 


 

    Zavičajne vijesti



    1924.  rođen je u Varaždinu (gdje je i umro 1. rujna 1993.) povjesničar i profesor Josip Runjak.
               Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji a potom diplomirao na Prirodoslovno - matematičkom
               fakultetu u Zagrebu. Kao profesor radio je u Petrinji, na II. osnovnoj školi u Varaždinu te na
               gimnaziji gdje je jedno vrijeme bio i ravnatelj te kraće vrijeme kustos u Gradskom muzeju
               i direktor Hrvatskog arhiva u Varaždinu. Sloboda - Vis : 1905-1985; Žene u radničkom
               pokretu i oružanoj socijalističkoj revoluciji. 

    1957.  umro je u Varaždinu ginekolog i opstetičar Filip Dražančić. Gimnaziju je polazio u Splitu
               a medicinu studirao u Innsbrücku i Pragu. Radio je u Trogiru, Šibeniku, Zagrebu, a u Varaždin
               je premješten 1946. te je u Općoj bolnici osnovao Odjel za ginekologiju i porodništvo. Bio je
               potpredsjednik Hrvatskog ginekološkog društva. Sudjelovao je na međunarodnim kongresima
               u Sofiji i Brnu. Stručne tekstove objavljivao je u raznim zbornicima i periodici : Liječnički vjesnik,
               Glas, Zentralblatt für Gynäkologie. ( > )  

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.