Tražilica
E-mail

  

8. veljače

 


    1700.   (29. siječnja po julijanskom kalendaru) rođen je Daniel Bernoulli, švicarski matematičar,
                fizičar, botaničar, oceanograf i anatom, jedan od osnivača hidrodinamike. Bernoullijeva
                jednadžba je osnovna jednadžba gibanja fluida. Oprez ! Postoji i Bernoullijeva nejednadžba
                i Bernoullijev teorem - po Danielovom stricu Jakobu (6. siječnja 1655./27. prosinca 1654.
                po julijanskom kalendaru - 16. kolovoza 1705.) koji je dao važne priloge teoriji beskonačnih
                redova, riješio neke od osnovnih problema računa varijacija i značajno unaprijedio račun
                vjerojatnosti u posmrtno objavljenom djelu Umijeće pogađanja u kojem se kao glavni poučak
                pojavljuje zakon velikih brojeva. Prvi je primijenio računanje integrala a sam naziv - integral,
                kasnije je uveo G. W. Leibniz. Priča o matematičarskoj dinastiji tu ne staje : Jakobov brat
                Johann (6. kolovoza/27. srpnja po julijanskom kalendaru 1667. - 1. siječnja 1748.), otac
                Danielov, bio je priznati matematičar koji je, uz brata Jakoba, tvorac Bernoullijeve diferen -
                cijalne jednadžbe. ( > )
               
    1725.  (28. siječnja po julijanskom kalendaru) umro je Petar I. Aleksejevič (Veliki), ruski car;
               reformator ruske politike, gospodarstva, vojnog sustava, kulture i diplomatskih usmjerenja
               Rusije; kao Petar Mihajlov putovao je Europom...
               Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga; Pro leksis d. o. o. i Večernji list d. d. Zg, 2007.
               piše : "... Jedan od najzaslužnijih vojskovođa u voj.-pom. pothvatima i osvajanjima Petra I. bio
               je Matija Zmajević, Hrvat iz Perasta (1681-1725), rus.admiral i tvorac moderne rus. ratne mor -
               narice."

               Iz posljednjeg sveska iste edicije prenosimo : Matija Zmajević, rus. admiral (Perast, 6. I. 1680
               - Tavrov, 13. VIII 1735)... Ne prenosimo to od zlobe, no spomenuta edicija vrvi greškama (Yeats
               je umro 1939. - ne 1949.; Woodstock festival nije održan od 21. do 29. VIII već od 15. - 18. VIII
               1969.; Muhammad Ali se nije zvao Cassius Clay do 1956. već do 1964.; Stjepan Radić je rođen
               11. lipnja a ne 11. srpnja 1871.; uz članak o Victoriji Abril je slika Victorije Beckham; Gogoljeva
               slika se ponavlja i kod Golovkina; Brechtov Verfremdungseffekt nije efekt otuđenja, nego oču -
               đenja usw...). 

               Zaključenje enciklopedije, na kojoj su predano i brižno radili najumniji, oduvijek je bilo
               slavlje u svakoj kulturnoj sredini. Enciklopedije su vrh piramide izdavaštva neke zemlje
               koji se stvara godinama i prolazi sva moguća "sita i rešeta" do konačnog, izbrušenog
               oblika. I objavljivanje spomenutog izdanja je popraćeno slavljem (čak i na TV Dnevniku),
               vječito premali honorari su isplaćeni i život teče dalje...

               p.s.
               Hrbat ovitka svakog toma resi fotografija : iz svekolike fotografske zaklade čovječanstva,
               uredništvo za opću, OP-ĆU (+ NACIONALNU) enciklopediju nije bilo kadro izabrati 20 različitih
               - ima ih 16... 4 se ponavljaju. A da fotografija skladno podupire tekst, očito je bilo prezahtjevno :
               Mick Jagger - tom 4. (Ca - Da) te tom 20. (Tl - Ž).  

               p.p.s.
               Objavili su, i naplatili, i 21. - dopunski svezak (A - Ž) :
               Novi i dopunjeni članci - Kronologija  XXI. stoljeća
               Na hrptu je - tko ? Mick Jagger ! 
                       
    1819.  rođen je John Ruskin. ( > )

    1828.  rođen je Jules Verne, francuski pisac. Maštovito je pisao o smionim pothvatima i najavio
               mnoga znanstvena otkrića. Pet tjedana u balonu; 20 000 milja pod morem; Put oko svijeta
               za 80 dana; Put u središte zemlje; Put na Mjesec... O Verneovim vezama s Hrvatskom više
               ste mogli pročitati na ugašenoj  http://www.ice.hr/davors/jvclub.htm

    1849.  umro je je France Prešeren, najznačajniji slovenski pjesnik XIX. stoljeća. Sonetni vijenac;
               Gazele; Krštenje na Savici. O važnosti njegovog romantičarskog opusa dovoljno govori činje -
               nica da je Slovenija jedina europska država koja obilježava dan spomena na smrt svog naj -
               značajnijeg pjesnika kao državni praznik - 8. veljača - Prešernov dan, slovenski kulturni praz -
               nik (Danteova obljetnica u Italiji, Shakespeareova u Britaniji, Cervantesova u Španjolskoj ili 
               Goetheova u Njemačkoj nisu državni praznici). ( > )

    1870.  rođen je Ivan Tišov, hrvatski slikar. Slikao je u akademskoj maniri, kao štićenik I. Kršnjavog,
               a pod utjecajem V. Bukovca. Ilustrirao je i knjige.

    1878.  rođen je Martin Buber, židovski filozof. Preveo je Bibliju s hebrejskog na njemački, a u
               politici se zalagao za zajedničku državu Židova i Arapa. Ja i Ti; Čovjek i njegova prilika;
               Logos.

    1879.  rođen je Milan Prelog. ( > )

    1880.  rođen je Franz Marc, njemački slikar i grafičar, jedan od utemeljitelja grupe Der Blaue
               Reiter
. Bik; Ružičasti i plavi konj; Oblici u sukobu. Poginuo je u I. svjetskom ratu kraj
               Verduna 4. ožujka 1916. ( > )

    1885.  rođen je Ivan Kozarac. ( > )

    1895.  rođen je Dragan Plamenac (pravim imenom Karl Siebenschein), hrvatski muzikolog i
               skladatelj. Tri poeme za glas i klavir (na stihove Ch. Baudelairea) prvi su primjer glazbenog
               impresionizma u nas. Otkrio je, obradio i spremio za tisak Odabrane motete I. Lukačića.
               ( > )

   1908.  umro je Marijan Derenčin. Rođen je 24. rujna 1836., ali u Općoj i nacionalnoj enciklopediji
               u 20 knjiga; Pro leksis d. o. o. i Večernji list d. d. Zg, 2007.  i Hrvatskoj enciklopediji; 3. sv.
               LZ "M. Krleža", Zg. 2001. stoji 24. XI.  ( > )

    1911.  umro je Gustaf Fröding (u Općoj i nacionalnoj enciklopediji u 20 knjiga; Pro leksis d. o. o.
               i Večernji list d. d. Zg, 2007. stoji Gustav), švedski pjesnik. Za boravka u bolnici za duševno
               oboljele u Uppsali stvorio je jedan od najutjecajnijih opusa švedske književnosti, stilski
               skladan i elegantan. Bavio se i prevođenjem te književnom kritikom. Gitara i harmonika;
               Novo i staro; Reconvalescentia; Sabrani spisi. ( > )

    1921.  umro je Max Dvorak, austrijski povjesničar umjetnosti i konzervator češkog podrijetla.
              
Povijest umjetnosti kao povijest duha; Povijest talijanske umjetnosti u doba renesanse;
               Katekizam zaštite spomenika. Surađivao je kod restauriranja Dioklecijanove palače.

               Istog dana rođena je (Julia Jean Mildred Frances) - Lana Turner, američka filmska,
               kazališna i tv glumica. Poštar uvijek zvoni dvaput (G. Cukor); Grad iluzija (V. Minnelli);
               Imitacija života (D. Sirk).

    1925.  rođen je Jack Lemmon (pravim imenom John Uhler Lemmon III.), američki filmski,
               kazališni i tv glumac. Oscara za sporednu ulogu dobio je u filmu Gospodin Roberts 
               M. LeRoya i J. Forda 1955. a za glavnu u Spasite tigra J. G. Avildsena 1973. Glumio
               je u Apartmanu, Neki to vole vruće  i Slatkoj Irmi  B. Wildera. Često je dijelio kadar
               s W. Matthauom.

    1931.  rođen je James (Byron) Dean. ( > )

    1935.  umro je Max Liebermann, njemački slikar i grafičar, utemeljitelj berlinske secesije
               i predsjednik Pruske akademije umjetnosti. Pisao je i članke o likovnoj problematici.
               Nacisti su ga proganjali. ( > )

    1957.  umro je Walter (Wilhelm Georg Franz) Bothe. ( > )

    1960.  umro je J. L. Austin. ( > )

    1975.  umro je Robert Robinson. ( > )  

    1979.  umro je Dennis Gabor. ( > )

    1998.  umro je Halldor Kiljan Laxness. ( > )

    1999.  umrla je Iris Murdoch. ( > )

    2005.  umro je (James Oscar) Jimmy Smith. ( > )

 




     Zavičajna vijest

     1882.  rođen je Franjo Košćec. ( > )
 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.