Tražilica
E-mail

 

 10. veljače



    1755.  umro je Charles - Louis de Secondat Montesquieu. ( > )

    1837.  (29. siječnja po julijanskom kalendaru) umro je Aleksandr Sergejevič Puškin, ruski
               pjesnik, pripovjedač i dramatičar - središnja ličnost ruskog književnog romantizma. Evgenij
               Onjegin; Boris Godunov; Belkinove pripovijesti; Kapetanova kći; Kavkaski zarobljenik;
               Kavkaz; Cigani.
( > )

    1842.  na prijedlog Janka Draškovića, u krilu Ilirske čitaonice osnovana je Matica ilirska.

    1890.  (29. siječnja po julijanskom kalendaru) rođen je Boris Leonidovič Pasternak, ruski
               pjesnik, romanopisac i novelist. 1958. mu je dodijeljena Nobelova nagrada ali je zbog
               negativne sovjetske kampanje nije primio. Iznad barijera; Sestra moja - život; Drugo
               rođenje; Doktor Živago. ( > )

    1897.  rođen je John F.  Enders. ( > )

    1898.  rođen je Bertolt Brecht (pravim imenom Eugen Berthold Friedrich Brecht), njemački književnik,
               najutjecajniji dramatičar XX. stoljeća. U kazališnu teoriju uveo je pojam epskog kazališta i glasoviti
               Verfremdungseffekt - efekt očuđenja, bez kojih bi suvremena kazališna teorija bila nezamisliva.
               Njegovo nemilosrdno i gorko ruganje modernom društvu, ljudsku stvarnost reducira na četiri
               osnovne funkcije : jesti, bludničiti, mlatiti i pijančevati. Iako ga sarkastičan stav i stil nisu nikad
               napuštali, u njegovim se scenskim djelima javlja i suosjećanje sa siromašnima i slabima. Bub -
               njevi u noći; Opera za tri groša; Uspon i pad grada Mahagonnyja; Kavkaski krug kredom;
               Majka Courage i njezina djeca; Dobri čovjek iz Sečuana. Pisao je i pjesme, eseje, tekstove
               za film, radio drame, kratku prozu, dnevnike... Stotinu pjesama; Pjesme i popijevke; Spisi o
               književnosti i umjetnosti; Spisi o politici i društvu... ( > )

    1901.  rođena je Stella Adler. ( > )

    1902.  rođen je Walter H.(ouser) Brattain, američki fizičar. Posebno se bavio poluvodičima i
               tranzistorima a sa Williamom Bradfordom Shockleyem (13. veljače 1910. - 12. kolovoz
               1989.) i Johnom Bardeenom (23. svibanj 1908. - 30. siječanj 1991.) je podijelio Nobelovu
               nagradu za 1956. Bardeen je laureat bio i 1972.

    1907.  rođen je Drago Ivanišević, hrvatski književnik. Prvenstveno pjesnik (zbirke Zemlja pod
               nogama; Srž; Vrelo bez prestanka; Igra bogova ili pustinje ljubavi), pisao je i eseje, novele
               i drame te prevodio s portugalskog, španjolskog, talijanskog i francuskog. Uređivao je časopis
               Teatar  a pjesničkom zbirkom Jubav pridonio obnovi čakavske poezije.

    1910.  rođen je Dominique Georges Henri Pire, belgijski dominikanac. U II. svjetskom ratu je
               bio aktivni član pokreta otpora. Kasnije je osnovao organizaciju Pomoć za raseljene osobe te
               niz domova za izbjeglice u Belgiji, Njemačkoj i Austriji. Nobelovu nagradu za mir je dobio 1958.
               i iskoristio je za daljnji humanitarni rad : u Namuru je 1962. osnovao Međunarodni mirovni centar
               Mahatma Gandhi  koji je poslije prerastao u Sveučilište za mir u Huyu. Utemeljio je i Društvo za
               međunarodno prijateljstvo i Svjetsko pokroviteljstvo za pomoć afričkim i azijskim izbjeglicama.
               ( > )

    1918.  umro je Ernesto Teodoro Moneta, talijanski političar i publicist. Bio je dragovoljac u Gari -
               baldijevim postrojbama. Kasnije je u Milanu uređivao časopise Il Secolo i La vita internazionale.
               Gorljivi pacifist, osnovao je 1890. Lombardski savez za mir i arbitražu. 1907. je podijelio Nobelovu
               nagradu za mir s Louisom Renaultom (21.svibnja 1843. - 8. veljače 1918. - ne mijenjajte ga s
               proizvođačem automobila) ali je idućih godina korjenito promijenio politička motrišta i otvoreno
               podržavao talijansku agresiju na Libiju i ulazak svoje zemlje u I. svjetski rat. ( > )

    1919.  umro je Antun Radić. ( > )

    1923.  umro je Wilhelm Conrad Röntgen, njemački fizičar, koji je zbog otkrića X - zraka 1901.
               dobio prvu Nobelovu nagradu za fiziku. ( > )
               
               Istog dana rođen je Matko Peić, hrvatski putopisac, povjesničar umjetnosti i feljtonist. Slava
              
Raškaj; Vanja Radauš; Vladimir Becić; Francuski slikari XVIII. stoljeća; Pristup likovnom
               djelu; Susret s umjetničkim djelom; Skitnje; Ljubav na putu - od Drave do Jadrana; Crno zlato;
               Jesen u Poljskoj; Evropske skitnje; Lirika. ( > )

    1932.  umro je (Richard Horatio) Edgar Wallace, engleski književnik. Pisao je putopise, humoreske,
               i dramatizacije vlastitih djela ali ostaće zapamćen kao utemeljitelj modernog trilera. Grimizni
              
krug; Crveni as; Mrtve oči Londona; Potkazivač; Detektivske priče... ( > )

    1937.  rođena je Roberta (Cleopatra) Flack, američka soul pjevačica, upamćena po već klasičnim
               Killing Me Softly  i The Firs Time Ever I Saw Your Face.

    1942.  rođen je Veselko Tenžera. ( > )

    1944.  rođen je Vernon (Steffen) Vinge, američki matematičar, informatičar i pisac znanstvene
               fantastike. Vatra nad dubinom; Jazbina na nebu; Rat Miru. 

               Istog dana je umro Eugene (Michel) Antoniadi (Eugenios Antoniadis), grčki astronom.
               Većinu života proveo je u Francuskoj a značajna su njegova promatranja i otkrića s Marsa,
               Mjeseca, Merkura i Venere.

   1950.  rođen je Mark (Andrew) Spitz, američki plivač. Na Panameričkim igrama 1967. osvojio je 5
              zlatnih medalja; na OI 1968. - 2 zlatne, 1 srebrnu i 1 brončanu da bi "eksplodirao" na sljedećim,
              OI u Münchenu 1972 : sa 7 zlatnih medalja, u svim disciplinama u kojima je nastupio, bio je apso -
              lutni rekorder OI u bilo kojem sportu do 2008. kada ga je na Olimpijadi u Pekingu detronizirao su -
              narodnjak Michael (Fred) Phelps II (r. 30. lipnja 1985.) osvojivši 8 zlatnih medalja u plivanju
              kojima treba dodati i medalje s Olimpijada u Ateni 2004. (6 zlata i 2 bronce), Londonu 2012.
              (4 zlata i 2 srebra), te Rio de Janeiru 2016. (5 zlata i 1 srebro) !

              Ipak, sa web stranice
              http://www.javno.com/hr-sport/phelps-u-pekingu-ukrao-srbinu-cavicu-zlato_273574
              od 6. kolovoza 2009. prenosimo :

              Svjetska plivačka federacija (FINA) morala bi dodijeliti srpskom plivaču Miloradu Čaviću zlatnu
              medalju iz utrke na 100 metara delfin s Olimpijskih igara u Pekingu, javlja Press online. Naime,
              službeni mjeritelj vremena iz tvrtke Omega godinu dana nakon utrke priznao je da je Čavić pobijedio
              Michaela Phelpsa, ali zbog tehničke pogreške zlato je dodijeljeno Amerikancu. U Omegi su priznali
              da je Čavić prvi dotaknuo cilj, ali senzori to jednostavno nisu registrirali jer to nije učinio dovoljno
               jako. Ipak, FINA bi, na osnovu ovog priznanja, morala poništiti rezultat te utrke i zlatnu medalju
              dodijeliti Čaviću, piše Press. Menadžer srpskog plivača Petar Popović ne vjeruje da će Phelpsu
              biti oduzeta zlatna medalja iz Pekinga. - Da vam iskreno kažem, zatečen sam tom izjavom ! Nisam
              očekivao da će to Omega napraviti, ali za nas to nije ništa novo jer smo znali još u Pekingu da je
              Milorad prvi dotakao zid. Ali, eto, oni su se nakon godinu dana setili i priznali ono što je celi
              svet video - rekao je Popović.             


    1960.  umro je Alojzije Stepinac. ( > )

    1974.  umro je Blaž Jurišić. ( > )

    1992.  umro je (Alexander Palmer) - Alex Haley, afroamerički književnik kojem su svjetsku
               slavu donijeli Korijeni, epopeja o prošlosti crne rase i njena uspjela ekranizacija.

    2005.  umro je Arthur Miller. ( > )

    2014.  umro je Tomaž Pengov.

 


   

Zavičajne vijesti


    1675.  umro je Ivan Belostenec, pisac i leksikograf. Osnovnu je školu završio u Varaždinu,
               pavlinsku gimnaziju u Lepoglavi a studirao je u Beču i Rimu. Bio je pavlinski prior u Lepoglavi,
               Sveticama, Crikvenici i Svetoj Jeleni (kod Čakovca). Bogomila; Deset propovijedi o euharistiji.
               Rječnik Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium najvažnije je njegovo djelo.
               Sastavljeno je od dva dijela: prvi, latinsko - hrvatski sadrži oko 40 000 latinskih riječi s mnogo
               većim brojem hrvatskih značenja; drugi, hrvatsko - latinski broji oko 25 000 riječi. Rad na golemom
               jezičnom blagu Belostenec je držao zadatkom svog života pa je na njemu s velikim marom radio
               do poznih godina. Djelo je 65 godina u rukopisu ležalo u pavlinskom samostanu u Lepoglavi da bi
               ga 1740. u Zagrebu objavio pavlin Jeronim Orlović. Gazophylacium je prvi rječnik koji obuhvaća
               sva tri hrvatska narječja (u prvom je redu kajkavski ali ima štokavizama i čakavizama) i u takvoj
               je tzv. trodijalektalnoj koncepciji odredio jedinstveni grafijski sustav. Hrvatsko - latinski dio ima
               enciklopedijska obilježja (gospodarske pouke, liječnički napuci, poslovice, sentencije, epigrami)
               a osnovica tog dijela rječnika pripisivana je Habdeliću i njegovu Dictionaru. Pojavom Belostenčeva
               rječnika počinju se brisati granice književnih regionalizama pa ga valja smatrati i važnom pretečom
               ilirizma.

    1882.  umro je Andrija Palmović. ( > )

    1921.  umro je Davorin Trstenjak. ( > )

    2009.  umro je Zvonimir Bartolić.

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.