Tražilica
E-mail

 

 12. veljače

 
 

    1690.  umro je Charles Le Brun (Lebrun), francuski dvorski slikar. (Iako se enciklopedije
               listom slažu oko ovog datuma valjalo bi to istražiti jer neki nezanemarivi izvori navode
               22. veljaču kao datum Le Brunove smrti. U dosadašnjem uređivanju ovih stranica primjetili
               smo da greške većinom nisu jednostruke - pukim prepisivanjem, bez provjera, često se
               umnažaju i nažalost, nametnu kao ispravne). Le Brun je, pak, nametnuo Poussinov
               klasicizam kao dominantni smjer u francuskom slikarstvu (stil Luja XIV.). Bio je jedan od
               utemeljitelja Academie Royale i upravitelj manufakture tapiserija Gobelins. Slikao je po -
               vijesne, alegorijske i mitološke kompozicije u patetično - teatralnom stilu (Povijest Aleksan -
               dra Velikog; Kancelar Seguier na konju) te izveo freske i plastične dekoracije u dvorana -
               ma Louvrea i Versaillesa. ( > )

    1763.  umro je Pierre de Carlet de Chamblain de Marivaux. ( > )

    1804.  umro je Immanuel Kant, njemački filozof. Zaslužan je za "kopernikanski obrat" 
               u filozofiji, njegovo su "maslo" kategorički imperativ  i "tri velike kritike" (čistog uma,
               praktičnog uma i rasudne moći) ali ovdje napominjemo da je od 1766. - 72. radio kao
               niži knjižničar u Kraljevskoj dvorskoj knjižnici u Königsbergu. ( > )

    1809.  rođen je Charles (Robert) Darwin ( > )

               Istog dana je rođen Abraham Lincoln. ( > )

    1874.  rođen je Auguste Perret, francuski arhitekt - jedan od pionira građevinskih kon -
               strukcija u betonu, zastupnik ideje o arhitektonskoj čistoći i funkcionalnosti objekata
                te učitelj Le Corbusiera. Glavno djelo mu je Theatre des Champs - Elyses u Parizu.

    1881.  (31. siječnja po julijanskom kalendaru) rođena je Ana Pavlova, legendarna ruska
               balerina. Od 1907. je počela nastupati u inozemstvu a u Parizu je osnovala vlastitu
               trupu s kojom je proputovala cijeli svijet. ( > )

    1884.  rođen je Max Beckmann. ( > )

    1892.  rođen je Theodor Pliever. ( > )

    1904.  umro je Antonio Labriola, talijanski filozof i političar. Njegov učenik bio je B. Croce a
               utjecao je i na A. Gramscija. Zagovarao je znanstveni karakter Marxove misli nasuprot
               utopijskih ideja. O moralnoj slobodi; O historijskom materijalizmu; Razgovori o socijali -
              
zmu i filozofiji. ( > )

    1933.  rođen je Costa - Gavras (pravim imenom Konstandinos Gavras), francuski filmski redatelj
               grčkog podrijetla (ime pod kojim se proslavio je složenica imena i prezimena pa ga u enci -
               klopedijama treba tražiti pod slovom C). Filmom Z (Oscar 1969.) je postao glavni predstavnik
               "političkog" filma. Nestali; Kupe za ubojice; Opsadno stanje; Prijeki sud; Ludi grad; Glaz -
               bena kutija.

    1954.  umro je Dziga Vertov. ( > ) 

    1966.  umro je Elio Vittorini, talijanski književnik. Samouk, izgradio je osebujni stil pod utjecajem
               američke književnosti koju je prevodio. Razgovor na Siciliji; Ljudi i neljudi; Garibaldinka;
               Erika i njezina braća. ( > )

    1979.  umro je Jean Renoir, francuski filmski redatelj, producent i scenarist - sin impresionističkog
               slikara Pierre - Auguste Renoira. Djevojka s vode; Kuja; Noć na raskršću; Boudu spašen iz
               vode; Toni; Zločin gospodina Langea; Velika iluzija; Marseljeza; Čovjek zvijer; Izlet; Dnevnik

               jedne sobarice... Pravila igre  iz 1939. vrhunac su filmskog poetskog realizma i njegovo središnje
               djelo koje se redovito nalazi u samom vrhu ljestvica najboljih filmova svih vremena. ( > )
 
    1984.  umro je Julio Cortazar (koristio se i pseudonimom Julio Denis), argentinski književnik. Njegove
               Školice su redovito uvrštene među najutjecajnije knjige prošlog stoljeća a stilski i jezični eksperi -
               menti su konstanta njegove proze. Bestijarij; Kraj igre; Nagrade; Sve su vatre jedna vatra; Put
               oko dana za osamdeset svjetova; Autonauti na kozmocesti; Osim sumraka; Priča o priči.
( > )

    2000.  umro je Charles M. Schulz. ( > )  

 


    

    Zavičajne vijesti

 

     1917.  rođen je u Varaždinu andragog Aleksandar Kovačić. U Čakovcu je završio Učiteljsku,
                u Zagrebu Višu pedagošku školu, a na Filozofskom fakultetu je 1970. diplomirao pedagogiju.
                Radio je kao učitelj na više škola, od 1948. - 52. u Varaždinu je povjerenik za prosvjetu i kulturu,
                predsjednik vijeća za kulturu NO, od 1950. ravnatelj osnovne škole. Od 1952. načelnik je Sekre -
                tarijata za prosvjetu pulskoga kotara, od 1957. tajnik Saveza narodnih i radničkog sveučilišta NRH,
                od 1973. ravnatelj Andragoškog centra. Posvetio se izobrazbi odraslih, osnivanju i povezivanju
                radničkih sveučilišta, uređivao je (1957.-1977.) časopis Narodno sveučilište (preimenovano u
                Obrazovanje odraslih, Andragogija). Objavljivao je u Varaždinskim vijestima, Glasu Istre,
                Školskim novinama, Kulturnom radniku, Seljačkoj slozi, raznim zbornicima... Organizacija i
                rad škola za seosku omladinu; Izvanredna nastava u srednjem obrazovanju; Kadrovi u narodnim 
                sveučilištima; Bibliografija članaka objavljenih u časopisu Andragogija 1955.-1971; suautorstva :
                Obrazovanje odraslih - priručnik za predavače; Vrednovanje odgojno-obrazovnih rezultata u
               
narodnim i radničkim sveučilištima (istraživanje 1965/66-1972/73). ( > )  

    1838.  rođen je svećenik i pisac Zdravko Nemčić. Gimnaziju je polazio u Varaždinu i Zagrebu
               gdje je studirao bogosloviju. Objavljivao je tekstove u Iskri, Slogi, Zori i Smilju  a sabrani su
               pod nazivom Gorušice. Bio je tajnik biskupa Mirka Ožegovića i napisao je njegov životopis. 

  

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.