12. veljače 1690. umro je Charles Le Brun (Lebrun), francuski dvorski slikar. (Iako se enciklopedije listom slažu oko ovog datuma valjalo bi to istražiti jer neki nezanemarivi izvori navode 22. veljaču kao datum Le Brunove smrti. U dosadašnjem uređivanju ovih stranica primjetili smo da greške većinom nisu jednostruke - pukim prepisivanjem, bez provjera, često se umnažaju i nažalost, nametnu kao ispravne). Le Brun je, pak, nametnuo Poussinov klasicizam kao dominantni smjer u francuskom slikarstvu (stil Luja XIV.). Bio je jedan od utemeljitelja Academie Royale i upravitelj manufakture tapiserija Gobelins. Slikao je po - vijesne, alegorijske i mitološke kompozicije u patetično - teatralnom stilu (Povijest Aleksan - dra Velikog; Kancelar Seguier na konju) te izveo freske i plastične dekoracije u dvorana - ma Louvrea i Versaillesa. ( > )
1763. umro je Pierre de Carlet de Chamblain de Marivaux. ( > )
1804. umro je Immanuel Kant, njemački filozof. Zaslužan je za "kopernikanski obrat" u filozofiji, njegovo su "maslo" kategorički imperativ i "tri velike kritike" (čistog uma, praktičnog uma i rasudne moći) ali ovdje napominjemo da je od 1766. - 72. radio kao niži knjižničar u Kraljevskoj dvorskoj knjižnici u Königsbergu. ( > )
1809. rođen je Charles (Robert) Darwin. ( > ) Istog dana je rođen Abraham Lincoln. ( > )
1874. rođen je Auguste Perret, francuski arhitekt - jedan od pionira građevinskih kon - strukcija u betonu, zastupnik ideje o arhitektonskoj čistoći i funkcionalnosti objekata te učitelj Le Corbusiera. Glavno djelo mu je Theatre des Champs - Elyses u Parizu.
1881. (31. siječnja po julijanskom kalendaru) rođena je Ana Pavlova, legendarna ruska balerina. Od 1907. je počela nastupati u inozemstvu a u Parizu je osnovala vlastitu trupu s kojom je proputovala cijeli svijet. ( > ) 1884. rođen je Max Beckmann. ( > ) 1892. rođen je Theodor Pliever. ( > )
1904. umro je Antonio Labriola, talijanski filozof i političar. Njegov učenik bio je B. Croce a utjecao je i na A. Gramscija. Zagovarao je znanstveni karakter Marxove misli nasuprot utopijskih ideja. O moralnoj slobodi; O historijskom materijalizmu; Razgovori o socijali - zmu i filozofiji. ( > )
1933. rođen je Costa - Gavras (pravim imenom Konstandinos Gavras), francuski filmski redatelj grčkog podrijetla (ime pod kojim se proslavio je složenica imena i prezimena pa ga u enci - klopedijama treba tražiti pod slovom C). Filmom Z (Oscar 1969.) je postao glavni predstavnik "političkog" filma. Nestali; Kupe za ubojice; Opsadno stanje; Prijeki sud; Ludi grad; Glaz - bena kutija. 1954. umro je Dziga Vertov. ( > ) 1966. umro je Elio Vittorini, talijanski književnik. Samouk, izgradio je osebujni stil pod utjecajem američke književnosti koju je prevodio. Razgovor na Siciliji; Ljudi i neljudi; Garibaldinka; Erika i njezina braća. ( > )
1979. umro je Jean Renoir, francuski filmski redatelj, producent i scenarist - sin impresionističkog slikara Pierre - Auguste Renoira. Djevojka s vode; Kuja; Noć na raskršću; Boudu spašen iz vode; Toni; Zločin gospodina Langea; Velika iluzija; Marseljeza; Čovjek zvijer; Izlet; Dnevnik jedne sobarice... Pravila igre iz 1939. vrhunac su filmskog poetskog realizma i njegovo središnje djelo koje se redovito nalazi u samom vrhu ljestvica najboljih filmova svih vremena. ( > ) 1984. umro je Julio Cortazar (koristio se i pseudonimom Julio Denis), argentinski književnik. Njegove Školice su redovito uvrštene među najutjecajnije knjige prošlog stoljeća a stilski i jezični eksperi - menti su konstanta njegove proze. Bestijarij; Kraj igre; Nagrade; Sve su vatre jedna vatra; Put oko dana za osamdeset svjetova; Autonauti na kozmocesti; Osim sumraka; Priča o priči. ( > ) 2000. umro je Charles M. Schulz. ( > )
Zavičajne vijesti 1917. rođen je u Varaždinu andragog Aleksandar Kovačić. U Čakovcu je završio Učiteljsku, u Zagrebu Višu pedagošku školu, a na Filozofskom fakultetu je 1970. diplomirao pedagogiju. Radio je kao učitelj na više škola, od 1948. - 52. u Varaždinu je povjerenik za prosvjetu i kulturu, predsjednik vijeća za kulturu NO, od 1950. ravnatelj osnovne škole. Od 1952. načelnik je Sekre - tarijata za prosvjetu pulskoga kotara, od 1957. tajnik Saveza narodnih i radničkog sveučilišta NRH, od 1973. ravnatelj Andragoškog centra. Posvetio se izobrazbi odraslih, osnivanju i povezivanju radničkih sveučilišta, uređivao je (1957.-1977.) časopis Narodno sveučilište (preimenovano u Obrazovanje odraslih, Andragogija). Objavljivao je u Varaždinskim vijestima, Glasu Istre, Školskim novinama, Kulturnom radniku, Seljačkoj slozi, raznim zbornicima... Organizacija i rad škola za seosku omladinu; Izvanredna nastava u srednjem obrazovanju; Kadrovi u narodnim sveučilištima; Bibliografija članaka objavljenih u časopisu Andragogija 1955.-1971; suautorstva : Obrazovanje odraslih - priručnik za predavače; Vrednovanje odgojno-obrazovnih rezultata u narodnim i radničkim sveučilištima (istraživanje 1965/66-1972/73). ( > ) 1838. rođen je svećenik i pisac Zdravko Nemčić. Gimnaziju je polazio u Varaždinu i Zagrebu gdje je studirao bogosloviju. Objavljivao je tekstove u Iskri, Slogi, Zori i Smilju a sabrani su pod nazivom Gorušice. Bio je tajnik biskupa Mirka Ožegovića i napisao je njegov životopis.
|