1771.  rođen je Antoine Jean Gros, francuski slikar. Neko je vrijeme bio isključivo slikarski
               historiograf Napoleonove ere. Napoleon kod gubavaca u Jaffi; Bitka kod Abukika...
               Nakon restauracije je alegorijskim freskama oslikao kupolu Pantheona u Parizu. ( > )

    1787.  (po mnogim izvorima 1789.) rođen je Georg Simon Ohm, njemački fizičar. Osim
               poznatog zakona da je u krugu istosmjerne struje jakost razmjerna naponu a obrnuto
               razmjerna otporu vodiča, postoji i Ohm - Helmholzov zakon fiziološke akustike prema
               kojem uho složene zvukove rastavlja u kombinaciju čistih tonova. Objavio je i Galvanski
               lanac, matematički obrađen. ( > )

    1825.  rođen je Camilo Castelo Branco, "portugalski Balzac". Leksikon svjetske književ -
               nosti - pisci, ŠK, Zg. 2005. navodi i izgovor - kamilu kaštelu branjku. Pustolovni život ga
               nije spriječio u stvaranju golemog književnog opusa i do danas je najčitaniji luzitanski autor
               sa značajnim utjecajem na sve kasnije naraštaje portugalskih pripovjedača iako kritičari pri -
               mjećuju da njegovo djelo, u odnosu na europski romantizam, djeluje zakašnjelo. Kobna
               ljubav; Suvremeni prizori; Novele iz Minha; Ološ; Eusebio Macario... ( > )  

    1839.  rođen je (Rene Francois Armand) Sully Prudhomme, francuski pjesnik - pesimist
               pod utjecajem Schopenhauera. 1901. je dobio prvu Nobelovu nagradu za književnost.
               ( > )  

    1892.  rođen je Cesar Vallejo, peruanski pjesnik indijanskog podrijetla. Od 1923. je živio u
               Francuskoj što se zrcali u njegovoj modernističkoj, neobičnoj i strastvenoj poeziji. Crni
               glasnici; Španjolska, otkloni od mene ovaj kalež. ( > )

    1893.  rođen je Zlatko Šulentić, hrvatski slikar. Istančanim koloritom slikao je krajolike Hrvatske,
               Južne Amerike i Afrike te psihološki produbljene portrete. Jesen; Čovjek s crvenom bra -
               dom. Napisao je i knjigu putopisa Ljudi, krajevi, beskraj. ( > )

    1898.  umro je od tuberkuloze Aubrey Vincent Beardsley, engleski crtač i ilustrator. Uz
               O. Wildea, kojemu je ilustrirao Salomu, bio je jedna od najzanimljivijih umjetničkih osob -
               nosti u Engleskoj s kraja XIX. stoljeća. Imao je samo 25 godina. ( > )

    1914.  umro je Charles Albert Gobat. ( > )

    1928.  rođen je Slavko Mihalić. ( > )

    1935.  umro je John James Richard Macleod, škotski fiziolog. Zbog postignuća u izoliranju
               inzulina podijelio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1923. s Kanađaninom Fre -
               dericom Grantom Bantingom (14. studeni 1891. - 21. veljače 1942.). Zanimljivo je da
               je Bantingu u radu ogromnu i nezamjenjivu pomoć pružio "nesuđeni nobelovac" Charles
               Herbert Best (27. veljače 1899. - 31. ožujka 1978.). Nagradu nije primio sa spomenutom
               dvojicom jer u vrijeme dodjeljivanja još nije diplomirao medicinu što ga je prema pravilima  
               diskvalificiralo. Diplome se domogao 1925. ( > )  

               Istog dana je umro Aron Nimcovič. ( > )

    1940.  umrla je Selma (Ottiliana Lovisa) Lagerlöf. ( > )

    1957.  umro je Constantin Brancusi. ( > )

    1972.  umro je Franjo Lučić, hrvatski skladatelj, orguljaš i glazbeni pedagog. Između ostalog,
               napisao je prvi koncert za orgulje u Hrvatskoj, obrađivao narodne napjeve i objavio nekoliko
               priručnika (Elementarna teorija glazbe i pjevanja; Harmonija; Kontrapunkt; Polifona kom -
               pozicija. Poznata je njegova kantata Noć na Uni. ( > )

Zavičajne vijesti

    1906.  umro je u Varaždinu Luka Zima. ( > )

    1912.  umro je učitelj i sportski djelatnik Ljudevit Sorlini. Gimnaziju je završio u Varaždinu
               a učiteljsku školu u Zagrebu te je od 1883. - 91. bio učitelj tjelovježbe u Varaždinu.
               Potom je radio u Vinkovcima, Petrovaradinu i Osijeku. Popularizirao je različite sportove
               - nogomet, rukomet, tenis i naročito mačevanje. Pisao je stručne članke u sportskim i
               pedagoškim listovima (Gimnastika, Sokol, Sport, Učiteljski glas, Škola, Monatschift
               für das Turnwesen). Objavio je knjige Uputa kako se uređuju gimnastičke dvorane i
               kako se izgrađuju gimnastičke sprave te Zbornik časnih pravila za mejdan. ( > )   

    1936.  umro je Josip Bogner. ( > )