1725.   rođen je Giovanni Giacomo Casanova, talijanski pustolov. Njegovi Memoari obuhvaćaju
                12 svezaka a napisao je i Povijest mojeg bijega iz mletačke tamnice... te utopistički roman
                Icosameron. Osim reputacije velikog zavodnika, valja spomenuti da je osnovao lutriju u Parizu
                 te da je potkraj života bio knjižničar u Češkoj.

    1805.  rođen je Hans Christian Andersen. ( > )

    1827.  rođen je William Holman Hunt, engleski slikar. U duhu prerafaelitskog slikarstva radio
               je simboličko - moralističke i povijesne kompozicije a akvarelom je slikao krajolike Italije,
               Sirije i Palestine. Trijumf nedužnih; Claudio i Isabella.
               
    1834.  rođen je Frederic (Auguste) Bartholdi, francuski kipar. Najpoznatije djelo mu je golemi
               kip - svjetionik Sloboda prosvjetljuje svijet  (poznatiji kao Kip slobode) na ulazu u new -
               yoršku luku. Neki izvori navode 2. kolovoz te godine kao datum njegova rođenja. ( > )

    1840.  rođen je Emile Zola. ( > )
               Germinal  iz 1885. je 13. roman iz Zolinog dvadesetoknjižnog ciklusa Rougon - Macquar -
               tovi ili Prirodna i društvena povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom. Glavni lik romana,
               Etienne Lantier, ranije je "viđen" u Zolinoj Jazbini. U dodanom linku se potkrala greška - tu
               je datum rođenja 12. travnja, dok svi ostali pregledani izvori navode 2.
  

               Ne ulazeći u detalje revolucionarnog kalendara, prenosimo značenje i poredak mjeseci.
                   
                 Jesen :
                 Vendemiaire (lat. vindemia > berba grožđa) - poč. 22., 23. ili 24. rujna
                 Brumaire (franc. brume > izmaglica) - poč. 22., 23. ili 24. listopada
                 Frimaire (franc. frimas > mraz) - poč. 21., 22. ili 23. studenog

                 Zima :
                 Nivose (lat. nivosus > snježni) - poč. 21., 22. ili 23. prosinca
                 Pluviose (lat. pluviosus > kišoviti) - poč. 20, 21. ili 22. siječnja
                 Ventose (lat. ventosus > vjetroviti) - poč. 19., 20. ili 21. veljače

                 Proljeće :
                 Germinal (lat. germen > sjeme) - poč. 20. ili 21. ožujka
                 Floreal (lat. flos, floris > cvijet) - poč. 20. ili 21. travnja
                 Prairial (fran. prairie > livada) - poč. 20. ili 21. svibnja

                 Ljeto :
                 Messidor (lat. messis > žetva) - poč. 19. ili 20. lipnja
                 Thermidor (grč. thermos > vrući) - poč. 19. ili 20. srpnja
                 Fructidor (lat. fructus > plod) - poč. 18. ili 19. kolovoza
 
    1862.  rođen je Nicholas Murray Butler, američki učitelj, publicist i političar. 1931. je podijelio
               Nobelovu nagradu za mir sa sunarodnjakinjom Jane Addams (6. rujna 1860. - 21. svibnja
               1935.), pacifisticom i socijalnom reformatorkom. ( > )

    1872.  umro je Samuel (Finley Breese) Morse, američki izumitelj. Do 1839. je bio slikar portreta
               i romantičnih krajolika. Svojim kodiranim sustavom kratkih i dugih signala koji u telegrafiji za -
               mjenjuju slova a prikazuju se točkicama i crticama, prvi se put oglasio 1844. na telegrafskoj
               liniji između Washingtona i Baltimorea. Zlu ne trebalo, poznati poziv u pomoć S.O.S. kojem
               je značenje save our souls (spasite naše duše) tipka se na Morseovoj abecedi ovako :
               ... _ _ _ ... ! ( > )

               Usputna digresija :
               famozni američki o. k.  je skraćenica od all correct (izgovor je ol  korekt). Kada bi dosljedno
               puristički i mehanički ukalupljivali jezik, tada bi skraćenica trebala biti  a. c.  jer oni ne pišu
               "po Vuku".  By the way, u današnjem izražavanju, o. k.  je potisnut sveprisutnim "cool".

    1875.  rođen je Walter P. Chrysler. ( > )

    1878.  rođen je Antun Dobronić. ( > )

    1888.  rođen je Grga Novak. ( > )

    1891.  rođen je Max Ernst. ( > )
   
    1914.  umro je Paul (Johann Ludwig) von Heyse, njemački književnik. Član berlinskog a kasnije
               središnja ličnost münchenskog pjesničkog kruga, 1910. je dobio Nobelovu nagradu.
               Izgubljeni sin; Djeca svijeta; U raju; Merlin; Nad svim vrhuncima; Rođenje Venere; Protiv
               struje.

    1919.  umro je Herman Helmer.

    1926.  rođen je (John Arthur) Jack Brabham, australski vozač Formule 1, trostruki osvajač
               naslova svjetskog prvaka (1959., 1960. i najznačajnije, 1966., u bolidu vlastite konstrukcije).

    1927.  rođen je Ferenc Puškaš. ( > )
   
    1928.  umro je Theodore William Richards, američki kemičar, dobitnik Nobelove nagrade 1914.
               Usavršio je tehniku određivanja atomskih težina kemijskih elemenata (danas relativne
               atomske mase) i dokazao postojanje izotopa.

    1946.  rođena je (Susan Lillian) - Sue Townsend, engleska spisateljica, autorica popularne
               serije "dnevnika" Adriana Molea. 

    1947.  rođena je Camille (Anna) Paglia, američka feministica i estetičarka. Veliku pozornost
               su izazvale njene studije Seksualna lica: umjetnost i dekadencija od Nefertiti do Emily
               Dickinson;  Seks, umjetnost i američka kultura  te Slomi, sruši, sprži  u kojoj tumači
               "43 najljepše pjesme svijeta".

    1953.  umro je Jean Epstein. ( > )

    1966.  umro je C.(ecil) S.(cott) Forester, engleski književnik, autor popularnih ratnih, pomorskih
               i pustolovnih romana. Po njegovom romanu Afrička kraljica snimljen je film J. Hustona sa 
               H. Bogartom i K. Hepburn u glavnim ulogama. ( > )

    1995.  umro je Hannes Alfven. ( > )

    2005.  umro je papa Ivan Pavao II.

    2016.  umro je Gallieno Ferri, talijanski crtač stripova, uz scenarista Sergia Bonellija
               (pseudonim Guido Nolitta), tvorac Zagora. 

    Zavičajna vijest

    1962.  umro je Milan Stahuljak, hrvatski skladatelj i dirigent. Školovanje je započeo u Zagrebu,
               gdje je diplomirao na Glazbenom zavodu. Radio je kao gimnazijski profesor latinskog i grčkog
               jezika a osnivao je i vodio đačke tamburaške sastave i zborove te u tamburaški sastav prvi
               uveo čelović (glazbalo altovske položine u F). Napisao je više od 300 skladbi za tambure. U 
               Varaždinu je radio kao orguljaš, voditelj Orkestralnog društva i dirigent. Dravski zvuci; Cita -
               raški album; Teoretska i praktična uputa u citarenje za samouke. ( > )