Tražilica
E-mail

 

 6. travnja

 

    1199.  umro je Rikard I. Lavljeg Srca, jedan od vođa III. križarskog rata. Sačuvano je nekoliko
               njegovih trubadurskih pokušaja. Doživljavan kao idealni srednjovjekovni vitez, središnji je
               lik jedne od najpopularnijih legendi. ( > )              
               
    1490.  umro je Matija(š) Korvin, hrvatsko - ugarski kralj. Lik gavrana (lat. corvus) je krasio
               njegov grb - stoga je dobio nadimak Corvinus. U narodnim  predajama Hrvata, Slovenaca
               i Mađara je zapamćen kao pravedan i velik vladar. Utemeljitelj je znamenite knjižnice
               Corvine (Bibliotheca Corviniana u Budimu, prva humanistička dvorska knjižnica
               sjeverno od Alpa). ( > )           

                Na Peci (Koderževoj glavi), najzapadnijoj planini u Sloveniji višoj od 2000 m.
               (2126 m.), u blizini planinarskog doma je "Votlina kralja Matjaža" - špilja/ pećina
               u kojoj se nalazi kip ovog vladara, uz koji je vezana zanimljiva predaja :
               njegova zaručnica Lenka se jako sviđala turskom sultanu koji ju je oteo.
               Kralj je krenuo u potragu, pronašao turski tabor, napao Turke, istjerao ih
               iz Koruške i vratio svoju Lenku. Vjenčali su se, ali nisu dugo uživali u sreći
               jer su državu napali Austrijanci. Bitka se odvijala na polju, gdje je kralj bio
               okrunjen. Mnogi vojnici su poginuli u borbi s Austrijancima pa se Matjaž
               sa preostalim vojnicima povukao s bojnog polja. Stigli su pred Pecu u kojoj
               se najednom otvorila pećina, a kad su kralj i vojnici ušli, za njima zatvorila.
               Ušavši u pećinu, kralj i njegova vojska odmah su zaspali i spavaju još i danas.
               "Legenda pravi, da se bo, ko mu brada zraste devetkrat okoli mize,
                kralj Matjaž prebudil in s svojimi vojaki prišel iz votline na Peci,
                premagal in zatrl vse svoje sovražnike, pregnal krivico s sveta in
                spet zavladal Slovencem. Tako bodo na Koroškem spet zlati časi
."

Image 

                                           
    1520.  umro je Rafaelo Santi. ( > )

    1528.  umro je Albrecht Dürer. ( > )

    1667.  Dubrovnik je zadesio katastrofalni potres koji je prepolovio broj stanovnika grada.
               S obnovom je započeo veliki urbanistički procvat u baroknom stilu.

    1812.  (25. ožujka po julijanskom kalendaru) rođen je Aleksandr Ivanovič Hercen. ( > )

    1826.  rođen je Gustave Moreau,  jedan od vodećih francuskih simbolističkih slikara. Hladnim
               koloritom slikao je mitološke i biblijske teme prožete mistikom. Galateja; Saloma s glavom
               Ivana Krstitelja. ( > )

    1829.  umro je Niels Henrik Abel, norveški matematičar. Prvi je dokazao nerješivost opće
               algebarske jednadžbe 5. i viših stupnjeva pomoću radikala. Pridonio je teoriji eliptičnih
               funkcija, teoriji redova i utemeljio opću teoriju Abelovih integrala. ( > )

    1873.  rođen je Svetozar Ritig (Rittig), hrvatski svećenik i povjesničar. Sudjelovao je u
               političkom životu kao pristaša Strossmayerove politike. 1943. je prišao antifašističkom
               pokretu te je izabran za člana ZAVNOH - a i imenovan predsjednikom Komisije za vjerske
               poslove. Njegovim poticajem osnovana je u Zagrebu Staroslavenska akademija koja je
               1952. prerasla u Staroslavenski institut s njegovim imenom. Objavio je niz djela iz hrvatske
               crkvene prošlosti. Neki izvori navode 6. ožujak 1873. kao datum njegovog rođenja. ( > )

    1896.  u Ateni su počele  prve novovjekovne Olimpijske igre.

    1906.  umro je Alexander Lange Kielland. ( > )

    1911.  rođen je Feodor (Felix Konrad) Lynen, njemački biokemičar. Za istraživanja razgra -
               dnje kolesterola i masnih kiselina podijelio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu
               s Konradom Emilom Blochom (21. siječanj 1912. - 15. listopad 2000.). ( > )

    1919.  rođen je Albert Kinert, hrvatski slikar i grafičar. U mijenama i razvijanju stila se
               inspirirao i japanskim grafikama i grčkim arhajskim slikarstvom. Kiša; Ljetni pljusak;
              Goruće jezero; Bezimeni oblik; Prokletnik u svome raju; Pasija po Orfeju; Pasija
               po Sizifu; Potkožno treperenje; ciklusi akvarela Dnevnik iz pakla  i Povratak iz pakla.
               ( > )

    1920.  rođen je Edmond H. Fischer, američki biokemičar. Za otkriće reverzibilne fosforilacije
               proteina podijelio je 1992. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Edwinom G.(er -
               hardom) Krebsom (r. 6. lipnja 1918.).

    1928.  rođen je James (Dewey) Watson, američki genetičar i biofizičar. Za istraživanja mole -
               kularne strukture DNA je s Britancima Francisom (Harryjem Comptonom) Crickom
               (8. lipnja 1916. - 28. srpnja 2004.) i Mauriceom (Hughom Frederickom) Wilkinsom
               (15. prosinca 1916. - 5. listopada 2004.) 1962. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili
               medicinu.

    1929.  rođen je Andre (George) Previn (pravim imenom Andreas Ludwig Priwin), američki
               klavirist, skladatelj, aranžer i dirigent njemačkog podrijetla. Iz ogromnog opusa izdvajamo
               česte suradnje s jazzistima, glazbu za 50 - tak filmova i operu Tramvaj zvan čežnja.

    1949.  rođen je Horst Ludwig Störmer, njemačko - američki fizičar. Za rad na frakcionalnom
               kvantnom Hallovom efektu  je 1998. podijelio Nobelovu nagradu za fiziku sa Danielom 
               C.(heeom) Tsuijem (kineskog podrijetla; r. 28. veljače 1939.) i Robertom B. Laughlinom 
               (r. 1. studenog 1950.). 

    1959.  rođena je Julijana Matanović.

    1961.  umro je Jules (Jean - Baptiste - Vincent) Bordet, belgijski bakteriolog i imunolog.
               Za radove na analizi krvi dodijeljena mu je 1919. Nobelova nagrada za fiziologiju ili medi -
               cinu. ( > )  

    1971.  umro je Igor (Fjodorovič) Stravinski. ( > )

    1992.  umro je Isaac Asimov. ( > )

    2016.  umro je Oto Reisinger. ( > )

 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.