19. travnja
1588. umro je Paolo Veronese (pravim imenom Paolo Caliari), talijanski slikar, uz Tiziana i Tintoretta, najistaknutiji predstavnik venecijanskog slikarstva visoke renesanse. Znamenite su njegove biblijske kompozicije s motivima gozbi (Gozba u kući Levijevoj; Gozba u kući Simeonovoj; Svadba u Kani). Venera i Adonis; Apoteoza Venecije; Otmica Europe.
1824. umro je George Gordon Byron. ( > )
1832. rođen je Jose Echegaray. ( > )
1847. rođen je Ferdinand Fellner. ( > )
1857. rođen je Lucien Levy - Bruhl. ( > )
1862. rođen je Janko Ibler (pseudonim Desiderius), hrvatski publicist. Surađivao je u Slobodi, Vijencu, Hrvatskoj vili i Narodnim novinama. Bio je pobornik realizma a protivnik Šenoinog romantizma. Prevodio je s ruskog i sa skandinavskih jezika te objavio publicističko djelo Hrvatska politika od god. 1903. do 1913. i roman Zora. ( > ) 1881. umro je Benjamin Disraeli. ( > )
1882. umro je Charles Darwin. ( > )
1886. rođen je Manuel Bandeira (punim imenom Manuel Carneiro de Sousa Bandeira Filho). ( > ) 1891. rođen je Riccardo Bacchelli, talijanski književnik. Iz velikog proznog, pjesničkog, dramskog i kritičarskog opusa se izdvajaju povijesni romani pod utjecajem Manzonija : Đavo u Pante - lungu; Mlin na rijeci Po; Grad ljubavnika; Rabdomant. ( > )
1903. rođen je Eliot Ness, američki detektiv, vođa deveteročlane grupe "nedodirljivih" detektiva koji su se suprotstavili Al Caponeovoj čikaškoj mreži organiziranog kriminala. ( > )
1906. umro je Pierre Curie. ( > )
1912. rođen je Glenn Theodore Seaborg, američki nuklearni kemičar. Otkrio je i izolirao mnoge transuranske elemente (plutonij, americij, kirij, kalifornij, berkelij...); identificirao je 100 - tinjak izotopa, a uranov U 235 je postao bitna karika u razvoju nuklearnog naoružanja; djelovao je u skupini E. Fermija koja je 1942. pokrenula prvu nuklearnu lančanu reakciju; predsjedao je američkom komisijom za atomsku energiju. 1951. je podijelio Nobelovu nagradu s Edwinom Mattisonom McMillanom (18. rujna 1907. - 7. rujna 1991.). Napisao je niz knjiga o znanosti i politici. Kennedy; Hruščov i zabrana testiranja nuklearnog oružja; Kemičar u Bijeloj kući; Od projekta Manhattan do kraja hladnog rata. ( > ) 1920. rođena je Lelja Dobronić, hrvatska povjesničarka umjetnosti. Bila je dugogodišnja ravnateljica zagrebačkog Povijesnog muzeja i suosnivačica Muzejskog društva Hrvatske. Organizirala je važne izložbe i posebno proučavala povijest našeg glavnog grada. Slobodni i kraljevski grad Zagreb. 1922. rođen je Erich Alfred Hartmann. ( > )
1971. umro je Ljubo Karaman. ( > ) 1983. u noći 19./20. travnja umro je Jerzy Andrzejewski, poljski književnik. Totalitarizam te odnos politike i morala su dominantne teme njegovog opusa. Noć; Pepeo i dijamant; Poziv; Spokojstvo; Veliki tjedan; Rajska vrata. ( > )
1989. umrla je Daphne du Maurier, engleska književnica. Rebecca; Mary Anne; Život Juliusa; Žrtveno janje; Nikad više neću biti mlad; Moja rođakinja; Sokolov let; Paraziti; Kraljev general; Gladno brdo; Krčma Jamaica.
1998. umro je Octavio Paz. ( > ) 2013. umro je François Jacob. ( > )
Zavičajne vijesti 1884. umro je Vatroslav Egersdorfer. ( > )
1916. umro je Đuro Zagoda. ( > )
1957. umro je veterinar i pravnik Fran Gabrek. Varaždinski gimnazijalac, u Beču je završio Visoku veterinarsku školu na kojoj je 1911. i doktorirao. Pravo je diplomirao i doktorirao 1917. u Zagrebu. Radio je u Križevcima, Samoboru, Bjelovaru, usavršavao se u Berlinu, Sankt Peterburgu, Kopenhagenu i Parizu. U Zagrebu je bio među utemeljiteljima Veterinarske visoke škole; 1923. je postavljen za velikog župana osječke oblasti; 1924. je imenovan ins - pektorom Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, a od 1926. do umirovljenja radio je kao redovni profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je članke u Veteri - narskom vjesniku, Samoborskom listu, Jugoslovenskoj njivi i Vjesniku Županije virovi - tičke. ( > ) 1983. umro je Josip Vrhovski. ( > ) 2009. umrla je Nina Kanižaj, osnivačica prvog astronomskog društva u Varaždinu. ( > )
|