1588.  umro je Paolo Veronese (pravim imenom Paolo Caliari), talijanski slikar, uz Tiziana
               i Tintoretta, najistaknutiji predstavnik venecijanskog slikarstva visoke renesanse.
               Znamenite su njegove biblijske kompozicije s motivima gozbi (Gozba u kući Levijevoj;
               Gozba u kući Simeonovoj; Svadba u Kani). Venera i Adonis; Apoteoza Venecije;
               Otmica Europe.

    1824.  umro je George Gordon Byron. ( > )

    1832.  rođen je Jose Echegaray. ( > )

    1847.  rođen je Ferdinand Fellner. ( > )

    1857.  rođen je Lucien Levy - Bruhl. ( > )

    1862.  rođen je Janko Ibler (pseudonim Desiderius), hrvatski publicist. Surađivao je u Slobodi,
               Vijencu, Hrvatskoj vili  i Narodnim novinama. Bio je pobornik realizma a protivnik Šenoinog
               romantizma. Prevodio je s ruskog i sa skandinavskih jezika te objavio publicističko djelo
               Hrvatska politika od god. 1903. do 1913. i roman Zora. ( > )

    1881.  umro je Benjamin Disraeli. ( > )

    1882.  umro je Charles Darwin. ( > )

    1886.  rođen je Manuel Bandeira (punim imenom Manuel Carneiro de Sousa Bandeira Filho).
               ( > )  

    1891.  rođen je Riccardo Bacchelli, talijanski književnik. Iz velikog proznog, pjesničkog, dramskog
               i kritičarskog opusa se izdvajaju povijesni romani pod utjecajem Manzonija : Đavo u Pante -
               lungu; Mlin na rijeci Po; Grad ljubavnika; Rabdomant. ( > )

    1903.  rođen je Eliot Ness, američki detektiv, vođa deveteročlane grupe "nedodirljivih" detektiva
               koji su se suprotstavili Al Caponeovoj čikaškoj mreži organiziranog kriminala. ( > )

    1906.  umro je Pierre Curie. ( > )

    1912.  rođen je Glenn Theodore Seaborg, američki nuklearni kemičar. Otkrio je i izolirao mnoge
               transuranske elemente (plutonij, americij, kirij, kalifornij, berkelij...); identificirao je 100 - tinjak
               izotopa, a uranov U 235 je postao bitna karika u razvoju nuklearnog naoružanja; djelovao je
               u skupini E. Fermija koja je 1942. pokrenula prvu nuklearnu lančanu reakciju; predsjedao je
               američkom komisijom za atomsku energiju. 1951. je podijelio Nobelovu nagradu s Edwinom
               Mattisonom McMillanom (18. rujna 1907. - 7. rujna 1991.). Napisao je niz knjiga o znanosti
               i politici. Kennedy; Hruščov i zabrana testiranja nuklearnog oružja; Kemičar u Bijeloj kući;
               Od projekta Manhattan do kraja hladnog rata. ( > )
               
    1920.  rođena je Lelja Dobronić, hrvatska povjesničarka umjetnosti. Bila je dugogodišnja ravnateljica
               zagrebačkog Povijesnog muzeja i suosnivačica Muzejskog društva Hrvatske. Organizirala je
               važne izložbe i posebno proučavala povijest našeg glavnog grada. Slobodni i kraljevski grad
               Zagreb.

    1922.  rođen je Erich Alfred Hartmann. ( > )

    1971.  umro je Ljubo Karaman. ( > )

    1983.  u noći 19./20. travnja umro je Jerzy Andrzejewski, poljski književnik. Totalitarizam te odnos
               politike i morala su dominantne teme njegovog opusa. Noć; Pepeo i dijamant; Poziv; Spokojstvo;
               Veliki tjedan; Rajska vrata. ( > )

    1989.  umrla je Daphne du Maurier, engleska književnica. Rebecca; Mary Anne; Život Juliusa;
               Žrtveno janje; Nikad više neću biti mlad; Moja rođakinja; Sokolov let; Paraziti; Kraljev
               general; Gladno brdo; Krčma Jamaica.

    1998.  umro je Octavio Paz. ( > )

  Zavičajne vijesti

    1884.  umro je Vatroslav Egersdorfer. ( > )

    1916.  umro je Đuro Zagoda. ( > )

    1957.  umro je veterinar i pravnik Fran Gabrek. Varaždinski gimnazijalac, u Beču je završio
               Visoku veterinarsku školu na kojoj je 1911. i doktorirao. Pravo je diplomirao i doktorirao
               1917. u Zagrebu. Radio je u Križevcima, Samoboru, Bjelovaru, usavršavao se u Berlinu,
               Sankt Peterburgu, Kopenhagenu i Parizu. U Zagrebu je bio među utemeljiteljima Veterinarske
               visoke škole; 1923. je postavljen za velikog župana osječke oblasti; 1924. je imenovan ins -
               pektorom Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, a od 1926. do umirovljenja radio je
               kao redovni profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je članke u Veteri -
               narskom vjesniku, Samoborskom listu, Jugoslovenskoj njivi  i Vjesniku Županije virovi -
               tičke. ( > )

    1983.  umro je Josip Vrhovski. ( > )

    2009.  umrla je Nina Kanižaj, osnivačica prvog astronomskog društva u Varaždinu. ( > )