Tražilica
E-mail

 

 21. travnja

 
 

    1142.  umro je Petrus Abelardus (Pierre Abelard/Abailard), francuski filozof i teolog. Po rođenju
               bogati plemić, odrekao se aristokratskog položaja. Zbog svojih djela je bio osuđivan na Saboru
               u Soissonu 1121. te na Saboru u Sensu 1141. a zbog svoje ljubavi spram Heloize kastriran,
               nakon čega su oboje stupili u samostane. Kršćanska teologija; Dijalektika; Povijest mojih
               nevolja...

    1699.  umro je Jean Racine, francuski dramatičar, vodeći predstavnik klasicističke tragedije i jedan
               od "velike trojice" (uz Corneillea i Molierea) u Francuskoj XVII. stoljeća. U skladu s tadašnjom
               poetikom, poštovao je pravilo o jedinstvu mjesta, vremena i radnje, prikazujući kako ljudskim
               životima upravljaju sile na koje čovjek ne može utjecati. Andromaha; Berenika; Bajazit; Fedra;
               Ifigenija; Britanik; Pravdaši. ( > )

    1816.  rođena je Charlotte Brontë, najstarija od triju sestara, engleskih književnica. Profesor;
               Jane Eyre; Shirley; Villette.

    1828.  rođen je Hippolyte Taine. ( > )

    1837.  rođen je Frederik Bajer, danski političar i reformist. Osnovao je Dansko udruženje žena,
               Dansko udruženje za mir i Međunarodni mirovni ured u Bernu. Sa Šveđaninom Klasom
               Pontusom Andersonom (27. listopada 1844. - 20. veljače 1916.) je 1908. podijelio
               Nobelovu nagradu za mir.

    1857.  rođen je Herman Bang, danski književnik. Pod utjecajem Zole, Ibsena i Darwina,
               bio je istaknuti predstavnik književnog impresionizma. Pisao je romane, eseje, feljtone i kritike.
               Realizam i realisti;Beznadni naraštaji; Tihe egzistencije; Slom; Bijela kuća; Siva kuća. ( > )

    1864.  rođen je Max Weber. ( > )

    1882.  rođen je Percy Williams Bridgman, američki fizičar. Za istraživanja izdržljivosti materijala
               na pritiske i visoke temperature nagrađen je 1946. Nobelovom nagradom. ( > )

    1889.  rođen je Paul Karrer, švicarski biokemičar, autor poznatog udžbenika organske kemije.
               Najveći doprinos dao je na polju istraživanja raznih vitamina. S Britancem Walterom
               Normanom Haworthom (19. ožujka 1883. - 19. ožujka 1950.) dobio je 1937. Nobelovu
               nagradu za kemiju. ( > )      
               
    1910.  umro je Mark Twain. ( > )

    1918.  poginuo je Manfred von Richthofen, poznati Crveni barun - s 80 oborenih aviona
               najtrofejniji pilot lovac I. svjetskog rata. Zanimljivo, izvorno je bio konjanički časnik i tek je
               1915. prešao u zrakoplovstvo. Do danas nije rasvijetljeno da li je poginuo u zračnoj borbi
               s kanadskim pilotom Arthurom "Roy" Brownom ili zasluge za njegovo rušenje trebaju pri -
               pasti australskim vojnicima s tla. Pogođen je samo jednim metkom. ( > )

    1920.  rođen je Bruno Maderna. ( > )

    1922.  rođen je Alistair MacLean. ( > )

    1924.  umrla je Eleonora Duse. ( > )

    1946.  umro je John Maynard Keynes, britanski ekonomist, jedan od najutjecajnijih ekonomista
               uopće. Bio je dugogodišnji urednik časopisa Economic Journal  i tajnik Kraljevskog ekonomskog
               društva. Bio je izvrstan matematičar te pokazivao veliku sklonost prema filozofiji, književnosti i
               umjetnosti. U studiji Novčani sistem i financije Indije (1913.) je izrazio uvjerenje da će u bliskoj
               budućnosti zlatni standard trebati zamijeniti nečim boljim. Ekonomskim posljedicama mira (1919.)
               je izazvao polemike zbog napada na težnje Velike Britanije i Francuske da velikim reparacijama
               i drugim mjerama unište njemačku konkurenciju i povećaju svoje monetarne rezerve. U prvoj
               godini velike ekonomske krize je napisao Raspravu o novcu  a njegov najbolji i najutjecajniji
               rad je Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca (1935. - 36.), djelo bitno za suvremenu
               makroekonomska teoriju. ( > )  

    1948.  umro je Aldo Leopold.

    1965.  umro je Edward Victor Appleton, britanski fizičar. Otkrio je sloj ionosfere s kojega
               se odbijaju radiovalovi, što omogućuje radiokomunikaciju na velikim udaljenostima
               ( > Appletonov sloj ). 1947. je dobio Nobelovu nagradu. ( > )

    1980.  umro je Aleksandr Ivanovič Oparin, ruski biolog i biokemičar. Postavio je teoriju o
               postanku života na Zemlji (prva su živa bića nastala umnažanjem i evolucijskim odabirom
               koacervata > bjelančevinastih koloidalnih struktura) i stvorio biokemijske osnove za tehnologiju
               prehrambenih proizvoda. Vanjski čimbenici u enzimskim interakcijama unutar biljne stanice;
               Postanak života na zemlji; Život, njegova priroda, porijeklo i evolucija; Povijest teorije
               postanka i evolucije života. ( > )

    2003.  umrla je Nina Simone (pravim imenom Eunice Kathleen Waymon), američka kantautorica.
               Nije voljela da ju se kategorizira - uopćeno je stavljana među jazz glazbenike, dok je sama
               preferirala izraz "crnačka klasična glazba". Isprva je željela postati klasičnom pijanisticom,
               ali njeni radovi uz klasičnu osnovu pokrivaju eklektičan raspon glazbenih stilova, kao što su
               jazz, soul, američka narodna glazba, ritam i blues, gospel i pop. Njen vokalni stil - bogati alt
               sa širokim opsegom, karakterizira intenzivna strast, prozračnost i karakterističan tremolo.
               Njena glazba je ostvarila snažan i dugotrajan učinak na afroameričku kulturu, što potvrđuju
               mnogi suvremeni glazbenici koji ju spominju kao važan uzor. My Baby Just Cares for Me;
               I Put a Spell on You; I Loves You Porgy; Feeling Good; Sinner Man; To Be Young, Gifted 
               and Black; Strange Fruit; I Want a Little Sugar in My Bowl... ( > ) 

    2004.  u noći s 20. na 21. travnja umrla je Sunčana Škrinjarić. ( > )

 


   

Zavičajne vijesti



    1820.  rođen je u Varaždinu glazbenik i glumac Ivan Nepomuk Köck. U glazbenoj školi rodnog
               grada je učio svirati violinu i violončelo. U Beču je upisao konzervatorij a potom nastupao
               u Njemačkoj i Rusiji... kao član njemačkog kazališta u Bratislavi nastupao je kao komičar
               a u rodnom gradu 1853. osnovao svoju kazališnu družinu. Divertimento; Die Waise aus
               Frywalden; Koncert za violončelo; Kriegers Heimkehr; Trauer Quartett; Nach 15 Jahren;
               Drava i hrast; Die Verbannten-Der Forstjunge vom Pas de Calais...

    1901.  rođen je geograf, prirodoslovac i pisac Vladimir Blašković. Varaždinski gimnazijalac,
               za studentskih dana u Zagrebu je bio tajnik Jugoslavenskoga akademskog kluba Jurislav
               Janušić. 1926. je diplomirao geografiju, geologiju, mineralogiju s petrografijom i biologiju.
               Zbog političkog opredjeljenja i revolucionarnog djelovanja često premještan a 1943. i za -
               točen. Poslije rata radi u Zagrebu - voditelj kabineta u Ministarstvu prosvjete, prosvjetni
               inspektor, gimnazijski ravnatelj... Od 1951. je predavao na Ekonomskom fakultetu, doktorirao
               i postao docent, izvanredni i redovni profesor. Članke je objavljivao u brojnim časopisima :
               Glasniku Jugoslovenskog profesorskog društva, Prirodi, Geografskom horizontu, Geo -
               grafskom glasniku, Povijesti sporta… Djela : Lijepa naša, Geografia fisica della Croazia,
              
Zemljopis Kine, Planinarstvo u Hrvatskoj, Nafta, Elementi opće ekonomske geografije, 
              
Ekonomska geografija Jugoslavije, Povijest hrvatskog planinarstva. ( > )

    1923.  rođen je Vladimir Lapter. ( > )

    1946.  umro je Pavao Cesar. ( > )
 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.