26. travnja
1564. kršten je William Shakespeare.
1798. rođen je (Ferdinand -) Eugene (- Victor) Delacroix, francuski slikar i grafičar. Za njegovu umjetničku inspiraciju presudno je putovanje po Španjolskoj i Maroku, krajevima egzotične flore i faune i orijentalnih nošnji a pod utjecajem P. P. Rubensa, Th. Gericaulta i engleskih slikara krajolika postao je vodeći predstavnik francuskog romantizma u slikarstvu. Sardanapolova smrt; Alžirske žene u haremu; Borba konja u staji. Ilustrirao je knjige (Shakespeareovog Hamleta ; Goetheovog Fausta), a u vrijeme Srpanjske revolucije 1830. je u domoljubnom zanosu naslikao čuvenu sliku Sloboda predvodi narod. ( > )  Delacroix - Sloboda predvodi narod 1879. rođen je Owen Willans Richardson, engleski fizičar. Za proučavanje termionike (emisije elektrona iz vrućih tijela) i druge značajne radove je 1928. nagrađen Nobelovom nagradom. ( > ) 1889. rođen je Ludwig (Josef Johann) Wittgenstein. ( > )
1898. rođen je Vicente Aleixandre. ( > ) 1910. umro je Bjørnstjerne (Martinus) Bjørnson, norveški prozaik, dramatičar, novinar i voditelj kazališta - jedan od norveške književne "velike četvorice". Afirmirao je realizam u domovinskoj književnosti i za svoj svestrani književni opus 1903. dobio Nobelovu nagradu. ( > ) Istog dana je rođen Mehmed - Meša Selimović. ( > ) 1933. rođen je Arno Allan Penzias. ( > )
1937. bombardirana je Guernica.  Picasso - Guernica 1940. umro je Carl Bosch, njemački kemičar i industrijalac. U kemijsku tehnologiju je uveo primjenu visokih tlakova i industrijski primjenio sintezu amonijaka (Haber - Boschov postupak). Nobelovu nagradu je 1931. podijelio s Friedrichom Bergiusom (11. listopad 1884. - 30. ožujak 1949.) koji je iznašao postupke za dobivanje benzina iz ugljena hidrogenacijom i za dobivanje šećera iz drva. Bergiusova otkrića su uvelike koristila njemačkoj vojnoj mašineriji za vrijeme II. svjetskog rata a on je umro u izbje - glištvu u Argentini. ( > ) 1986. zbila se nuklearna katastrofa u Černobilu. 2004. umro je Hubert ("Cubby") Selby (Jr.), američki spisatelj, najpoznatiji po Posljednjem skretanju za Brooklyn (1964.) te Rekvijemu za san (1978.).
2005. umro je Augusto (Antonio) Roa Bastos, paragvajski književnik. Novinar, od 1947. je živio u progonstvu (u Argentini, potom u Francuskoj) a u najpoznatijim romanima Ja, najveći i Sin čovječji se obračunavao s diktaturom i opisivao sukobe vladajućih i potlačenih.
|