Tražilica
E-mail

 

5. svibnja



    1813.  rođen je Soren (Aabye) Kierkegaard. ( > )

    1818.  rođen je Karl (Heinrich) Marx, njemački filozof i najznačajniji kritičar kapitalizma čija su
               djela inspirirala velike socijalne pokrete XX. stoljeća. ( > )

    1833.  rođen je Ferdinand Paul Wilhelm von Richthofen, njemački zemljopisac i geolog. Zaslu -
               žan je za razvoj suvremene zemljopisne metodologije i izdvojio je geomorfologiju kao zasebnu
               znanstvenu disciplinu. Kina, rezultati vlastitih putovanja (5 svezaka; s atlasom). ( > )

    1846.  rođen je Henryk (Adam Alexander Pius) Sienkiewicz. ( > )

    1898.  rođen je Blind Willie McTell.

 


     

         Anton Pavlovič Čehov Tri sestre

         Prvi čin

        U kući Prozorovih. Sala sa stupovima, iza kojih se vidi prostrana dvorana.
        Podne; napolju je sunce, veselo. U dvorani se prostire stol za doručak.* OLGA
        u modroj uniformi učiteljice ženske gimnazije, cijelo vrijeme ispravlja učeničke
        teke, stojeći i hodajući; MAŠA (u crnoj haljini, sa šeširom na koljenima, sjedi
        i čita knjigu); i IRINA (u bjelini, zamišljeno stoji).


        OLGA. Otac je umro upravo prije godinu dana, baš na ovaj dan, petoga svibnja,
                    na tvoj imendan, Irina. Bilo je vrlo hladno tada, padao je snijeg. Meni se
                    činilo da neću preživjeti, a ti si ležala u nesvjesti, kao mrtva. Ali eto prođe
                    godina, i mi se toga sjećamo lako, ti si već u bijeloj haljini, tvoje lice sja.
                    (Izbija dvanaest sati.) I onda je izbijao sat. (Stanka.) Sjećam se, kad su
                    oca nosili, svirala je muzika, na groblju se pucalo. On je bio general, zapo -
                    vjednik brigade, a ipak je bilo malo svijeta. Uostalom, tada je padala kiša.
                    Jaka kiša i snijeg.

        IRINA.  Našto doziva u pamet !

                    (Za stupovima, u dvorani, pokazuju se kod stola barun Tusenbach,
                    
Čebutkin i Soljoni.) 

        OLGA. Danas je toplo, prozore možemo držati širom otvorene, a breze još nisu
                    izlistale. Prije jedanaest godina otac je dobio brigadu i otputovao s nama
                    iz Moskve, i ja se izvrsno sjećam, u početku svibnja, upravo u ovo doba,
                    u Moskvi je sve već bilo rascvjetano, toplo, sve obasjano suncem. Prošlo
                    je jedanaest godina, a ja se svega sjećam tako kao da smo otputovali jučer.
                    Bože moj ! Jutros se probudih, ugledah svu silu svjetlosti, ugledah proljeće,
                    i u duši mi se zatalasala radost, strastveno mi se prohtjelo u zavičaj.

                                                                                . . .


                                                                                A. P. Čehov : Tri sestre i druge drame
                                                                                                       (Sabrana djela, knjiga deveta;
                                                                                                       preveo Milan Bogdanović, priredio
                                                                                                       Božidar Škritek; Zora, Zg. 1960.)

 

     * Treba pročitati cijelu dramu, da sve "sjedne" na svoje mjesto, ali, vis a vis  - Podne;
        U dvorani se prostire stol za doručak... možete li se sjetiti bolje/ točnije/ preciznije/
        konciznije slike dekadencije. I to u drugom retku !

                                            ---------------------------------------------------

 
    Tri sestre su napisane 1900. i prvi put objavljene u časopisu Ruska misao  u veljači 1901.
    Premijera je bila 31. siječnja 1901.

    Iz Ujaka Vanje (štampanog 1897.), također iz prvog čina prenosimo :

                                                                               . . .


    ASTROV.  Neću. Ne pijem ja svaki dan rakije. A osim toga je sparno. (Stanka.) Mamice,
                     koliko je tome, otkako se mi poznajemo ?

    MARINA.  (razmišljajući ). Koliko ? Čekaj da se sjetim... Ti si došao ovamo, u ovaj kraj...
                    kada ?...  još je bila živa Vera Petrovna, Sonječkina mati. Ti si nas za njena
                    života posjećivao dvije zime. No, bit će dakle tome kojih jedanaest godina
                    (promislivši ). A možda i više...

    ASTROV. Jesam li se mnogo promijenio za to vrijeme ?

    MARINA.  Vrlo mnogo. Tada si bio još mlad i lijep, a sada si se postarao. I ljepota
                     tvoja nije više ljepota onih dana. Valja spomenuti i to - piješ rakiju.

                                                                              . . .

                                                                              A. P. Čehov : Tri sestre i druge drame
                                                                                                     (Sabrana djela, knjiga deveta;
                                                                                                     preveo Milan Bogdanović, priredio
                                                                                                     Božidar Škritek; Zora, Zg. 1960.) 

                                                                                          



   

    1902.  umro je (Francis) Bret Harte, američki književnik. Neformalnog obrazovanja i uglavnom
               samouk, život je upoznao u kalifornijskim rudarskim logorima u vrijeme zlatne groznice te je
               dojmljivim pripovjetkama, punim opisa tradicijskih običaja i pripadnog izričaja oblikovao novu
               vrstu američke proze - local colour stories. Sreća Roaring Campa; Prognanici iz Poker
               Flata; Tennesseejev ortak; Brown iz pokrajine Cavaleras; Jednostavni jezik Istinoljubivog
               Jamesa...


    1904.  umro je Mor Jokai. ( > )

    1921.  umro je Alfred (Hermann) Fried, austrijski pacifist, osnivač časopisa Die Waffen nieder!
               (Položite oružje!). Glavni su mu publicistički radovi Priručnik pokreta za mir, Osnova revo -
               lucionarnog pacifizma  i Kratka objašnjenja o naravi i cilju pacifizma. Nobelovu nagradu
               za mir je 1911. podijelio sa Nizozemcem Tobiasom (Michaelom Carelom) Asserom
               (28. travnja 1838. - 29. srpnja 1913.). ( > )

    1944.  rođen je Jean - Pierre Leaud, francuski filmski glumac. Surađivao je s mnogim režiserima
               ali najzapamćenije je utjelovio Antoinea Doinela, alter - ega F. Truffauta u ciklusu svojevrsnih
               filmskih autobiografija velikog redatelja - 400 udaraca (1959.), epizoda Antoine i Colette u
               omnibusu Ljubav u dvadesetoj (1962.), Ukradeni poljupci (1968.), Zajednički stol i postelja
               (1970.) i Ljubav u bijegu (1979.). Izvan ciklusa, snimili su 1973. i Američke noći, a Truffaut
               mu je posvetio jedan od svojih najznačajnijih filmova - Divljeg dječaka  iz 1970. (u njemu
               Leaud nije glumio).   

    1954.  umro je Henri Laurens. ( > )

    1959.  umro je Carlos Saavedra Lamas, argentinski pravnik. Bio je predsjednik Lige naroda
               i mirovni posrednik u ratu između Paragvaja i Bolivije (1932. - 35.) za što je 1936. dobio
               Nobelovu nagradu za mir. ( > )

    1969.  umro je Slavko Ježić. ( > )

    1995.  umro je Mihail Botvinik. ( > )

 



Zavičajna vijest

 

   1985.  umro je u Novom Marofu pjesnik i esejist Juraj Jurjević. Učiteljsku školu završio je u Šibeniku,
              a filozofiju i pedagogiju diplomirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Radio je u Sarajevu,
              Metkoviću i Zagrebu. Eseje, prikaze, osvrte, članke i pjesme objavljivao je u periodici - Jadranska
              vila, Jugoslavenski list, Hrvatska straža, Luč, Hrvatska smotra, Hrvatski dnevnik, Jadranski
              dnevnik, Katolička riječPjesme; Čovjek; Duhopisi; Vihor tišine; Dubine dobra i pličine zla;
              Zimzelen starine - misli, izreke i pouke; Svakodnevno o (ne)svakidašnjem. ( > )  

 

  

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.