632.  umro je Muhamed, utemeljitelj islama.
 
    1768.  umro je Johann (Joachim) Winckelmann. ( > )

    1810.  rođen je Robert (Alexander) Schumann. ( > )

    1821.  rođen je Samuel White Baker. ( > )

    1829.  rođen je John Everett Millais, engleski slikar. Jedan od utemeljitelja prerafaelita, slikao
               je u naglašeno poetično -  bolećivoj maniri te ilustrirao književna djela i časopise. Ofelija;
              Tesarova obitelj. ( > )

    1851.  rođen je Jacques Arsene d'Arsonval. ( > )

    1865.  umro je Joseph Paxton, engleski projektant parkova i staklenika. Njegovo glavno djelo,
               smionu konstrukciju Kristalne palače za svjetsku izložbu u Londonu uništio je požar. ( > )

    1867.  rođen je Frank Lloyd Wright. ( > )

    1874.  umro je K'uu-ch'ish, amerikanizirano Cochise, legendarni poglavica Apača.

    1876.  umrla je George Sand (pravim imenom Amandine Aurore Lucile Dupin), francuska
               književnica. Nakon nesretnog braka i razvoda, otišla je u Pariz, posvetila se književnosti,
               živjela sama s malom kćerkom, pušila, nosila muška odijela i bila protagonistica niza senti -
               mentalnih pustolovina... i mnogo manje bilo bi dovoljno da sablazni društvo. Njena su djela
               transponirane autobiografije u kojima tematizira čežnju i neostvarivost strasti a ljubav sukob -
               ljava s konvencijama i društvenim predrasudama. Đavolja bara; Mala Fadette; Majstori  tru -
               bači; Povijest mog života... U njezinu opusu s više od 80 svezaka nalazi se i roman Uskok 
               (L'Uscoque) - unatoč naslovu ne govori se o uskocima a radnja romana Lijepi Laurence
               započinje u Dubrovniku. ( > )

    1889.  umro je Gerard Manley Hopkins, engleski pjesnik - viktorijanski preteča modernizma.
               1866., sa 22 godine, prešao je s anglikanizma na katoličanstvo, ušao u isusovački novicijat,
               spalio svoje mladenačke stihove i odlučio da više neće pisati. Iako se nakon sedam godina
               vratio poeziji, djela nije objavljivao. To je učinio njegov prijatelj R. Bridges 1918. i odonda su
               njegovi stihovi uvelike utjecali na moderno englesko i europsko pjesništvo. Tematsko središte
               njegovog djela je arhetipski sukob osjetilnosti i askeze, no stilsko iznošenje te teme bilo je
               inovativno i originalno. Miješao je književni izraz s govornim idiomom, služio se poluslobodnim
               stihom, eliptičnom sintaksom, kovanicama te mnogobrojnim aliteracijama i asonancama.
               Uveo je, npr., tzv. poskočni ritam (sprung rhythm), zasnovan na naglasku. ( > )
                     
    1903.  rođena je Marguerite Yourcenar (pravim imenom Marguerite de Crayencour). ( > )
 
    1908.  rođen je Slavko Šohaj.

    1914.  umro je Tadija Smičiklas. ( > )

                Istog je dana rođen Vlado Capek, poznatiji kao Šojka, jedan od glavnih antijunaka
                tv-serije Kuda idu divlje svinje. Utjelovio ga je Ivo Serdar (19. prosinca 1933.
                - 21. studenog 1985.).

    1916.  rođen je Francis H. C. Crick. ( > )
 
    1930.  rođen je Robert J. Aumann. ( > )

    1934.  umro je Julije Kempf. ( > )

    1936.  rođen je Kenneth Geddes Wilson, američki fizičar. 1982. je dobio Nobelovu nagradu za
               teoriju faznih prelaza drugog reda u tvarima, koja objašnjava efekte na susjednim mole -
               kulama.

    1945.  umro je Robert Desnos, francuski pjesnik. S početka je bio blizak Bretonu i nadrealizmu
               da bi se kasnije udaljio od poetike te vrste i sudbonosno okrenuo stvarnosti : kao aktivni
               sudionik pokreta otpora stradao je u konc. logoru Terezin. ( > )
              
    1947.  rođen je Eric F.(rank) Wieschaus, američki biolog. Za rad na genetičkoj kontroli embrio -
               nalnog razvoja (fokusirao se na embriogenezu vinske mušice) dobio je 1995. Nobelovu
               nagradu za fiziologiju ili medicinu. Suradnici - sunarodnjak  Edward B.(ok) Lewis (20. svibnja
               1918. - 21. srpanj 2004.) i Njemica Christiane Nüsslein - Volhard (r. 20. listopada 1942.)
               podijelili su je s njim.

    1955.  rođen je (Timothy John) - Tim Berners - Lee, poznat i kao "TimBL", britanski inženjer
               i kompjutorski znanstvenik - "izumitelj"  World Wi(l)de Web - a.  

    1962.  umro je Eugene Freyssinet. ( > )

  Zavičajne vijesti

    1839.  rođen je Varaždinu gospodarski pisac Vjekoslav Köröskényi (Kereškenji - Vjekoslav Stjepan
               de Köröskényi de Felsö de Toth de Prona). Studirao je u Grazu i Beču, a doktorirao 1867. u Ros -
               tocku. Nakon Zagreba, zaposlio se u Križevcima na Gospodarsko-šumarskom učilištu. Predavao
               je aritmetiku, algebru, geometriju, geodeziju, fiziku, graditeljstvo te graditeljsko risanje, a radio je i
               na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Mirovinu je dočekao na Odjelu za bogoštovlje i nastavu Ze -
               maljske vlade. Članke je objavljivao u Obzoru, Narodnim novinama, Školskom vrtu, Težaku, Vi -
               nogradarskom i voćarskom viestniku, Gospodaru, Gospodarskom listu. Autor je prvog udžbe -
               nika iz geodezije na hrvatskom jeziku. Među utemeljiteljima je Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga
               društva te dopisni član Društva čeških fizičara i matematičara u Pragu. Osnovao je zakladu za
               stipendiranje na visokim tehničkim školama u inozemstvu. Geodäsija; Uporaba diferencijalnoga
               računa kod teorije krivih crta u ravnini; Pivničarstvo; Crtice o vinogradarstvu; Dva neprijatelja
               u našim vinogradima; Domaća šljiva i njeno gojenje; Suva šljiva i dobra sušnica; suautorstvo
               - Voćarstvo. ( > )  

    1922.  rođen je kirurg Đuro Antauer. Po završetku varaždinske gimnazije, studirao je medicinu u Zag -
               rebu, Szegedu i Budimpešti. Radio je u Varaždinu, Prelogu i Karlovcu. Specijalizirao je trauma -
               tologiju i objavio niz radova u stručnoj periodici - Hefte zur Unfallheilkunde, Acta chirurgica
               Iugoslavica, Liječnički vjesnik, Farmaceutski glasnik... ( > )

    1939.  rođen je pjesnik, pripovjedač i putopisac Ivica Jembrih Cobovički. Višu grafičku školu završio je
               u Zagrebu a radio je u Zagrebu, Varaždinu, Ivancu i Čakovcu. Oči posajene vu zutra; Žerafke i vihri;
               Koreni nosečega zernja; Svetkujem rieč; Izlet u zavičaj; Put koji nije otputovao; Mujceki se hinčejo;
               Popievke tice kajkavčice; Strahi i valitva; Zeleni krič; Vu perivoju Zrinskih; U dosluhu s košutama;
               Daljina na prozoru; Dječakovi psalmi; Garestin - Feniks varoš Varaždin; Gospodin Aleksis; Hodo -
               čašče rieči; Kries rieči z Ivanščice; Mehanj na kamenu; Moje popievke zlatar; Na potu vu narkozu;
               Na ramenu križa; Potok; Spoved zemlje; Stonogi strahovi; Šume se vraćaju u me; Vse - i dihanje;
               Zagovor rieči; Zavičajna čitančica; Zemlja - dvorišče neba; Zlato u pijesku nade; Življenje rieči
               i zemlje; Vse kak si ostavil...

    1982.  umro je u rodnom Varaždinu povjesničar i arhivist Mirko Androić. U Zagrebu je pohađao
               klasičnu gimnaziju i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Od 1950. je bio upravitelj Historijskog
               arhiva u Varaždinu. Radove je objavljivao u Varaždinskim vijestima  te u časopisima : Arhivist,
               Arhivski pregled, Međimurje, Arhivski vjesnik, Kaj  te u raznim zbornicima. Djela (samostalna i
               u suautorstvu) : Koraci u život; Rječnik arhivske terminologije Jugoslavije; Varaždin u XVIII
               stoljeću i političko-kameralni studij; Dvadeset godina Ekonomskog i organizacijsko - infor -
               matičkog studija u Varaždinu; Prilozi za povijest varaždinskog bankarstva; Povijest vatro -
               gastva u Varaždinu; Ekonomika srednjovjekovnog grada Varaždina; Spomenici starogradske
               varaždinske općine; Starogradska varaždinska općina…( > )