8. lipnja
632. umro je Muhamed, utemeljitelj islama. 1768. ubijen je Johann Joachim Winckelmann. ( > )
1810. rođen je Robert (Alexander) Schumann. ( > )
1821. rođen je Samuel White Baker. ( > )
1829. rođen je John Everett Millais, engleski slikar. Jedan od utemeljitelja prerafaelita, slikao je u naglašeno poetično - bolećivoj maniri te ilustrirao književna djela i časopise. Ofelija; Tesarova obitelj. ( > )
1851. rođen je Jacques Arsene d'Arsonval. ( > )
1865. umro je Joseph Paxton, engleski projektant parkova i staklenika. Njegovo glavno djelo, smionu konstrukciju Kristalne palače za svjetsku izložbu u Londonu uništio je požar. ( > )
1867. rođen je Frank Lloyd Wright. ( > )
1874. umro je K'uu-ch'ish, amerikanizirano Cochise, legendarni poglavica Apača.
1876. umrla je George Sand (pravim imenom Amantine Lucile Aurore Dupin), francuska književnica. Nakon nesretnog braka i razvoda, otišla je u Pariz, posvetila se književnosti, živjela sama s malom kćerkom, pušila, nosila muška odijela i bila protagonistica niza sentimen - talnih pustolovina (najpoznatija s F. Chopinom)... Njena su djela transponirane autobiografije u kojima tematizira čežnju i neostvarivost strasti a ljubav sukobljava s konvencijama i društve - nim predrasudama. Đavolja bara; Mala Fadette; Majstori trubači; Povijest mog života... U njezinu opusu s više od 80 svezaka nalazi se i roman Uskok (L'Uscoque) - unatoč naslovu ne govori se o uskocima, a radnja romana Lijepi Laurence započinje u Dubrovniku. ( > ) 1889. umro je Gerard Manley Hopkins, engleski pjesnik - viktorijanski preteča modernizma. 1866., sa 22 godine, prešao je s anglikanizma na katoličanstvo, ušao u isusovački novicijat, spalio svoje mladenačke stihove i odlučio da više neće pisati. Iako se nakon sedam godina vratio poeziji, djela nije objavljivao. To je učinio njegov prijatelj R. Bridges 1918. i odonda su njegovi stihovi uvelike utjecali na moderno englesko i europsko pjesništvo. Tematsko središte njegovog djela je arhetipski sukob osjetilnosti i askeze, no stilsko iznošenje te teme bilo je inovativno i originalno. Miješao je književni izraz s govornim idiomom, služio se poluslobodnim stihom, eliptičnom sintaksom, kovanicama te mnogobrojnim aliteracijama i asonancama. Uveo je, npr., tzv. poskočni ritam (sprung rhythm), zasnovan na naglasku. ( > ) 1903. rođena je Marguerite Yourcenar (pravim imenom Marguerite de Crayencour). ( > ) 1908. rođen je Slavko Šohaj.
1914. umro je Tadija Smičiklas. ( > ) Istog je dana rođen Vlado Capek, poznatiji kao Šojka, jedan od glavnih antijunaka tv-serije Kuda idu divlje svinje. Utjelovio ga je Ivo Serdar (19. prosinca 1933. - 21. studenog 1985.).
1916. rođen je Francis H. C. Crick. ( > ) 1930. rođen je Robert J. Aumann. ( > )
1934. umro je Julije Kempf. ( > )
1936. rođen je Kenneth Geddes Wilson, američki fizičar. 1982. je dobio Nobelovu nagradu za teoriju faznih prelaza drugog reda u tvarima, koja objašnjava efekte na susjednim mole - kulama. 1945. umro je Robert Desnos, francuski pjesnik. S početka je bio blizak Bretonu i nadrealizmu da bi se kasnije udaljio od poetike te vrste i sudbonosno okrenuo stvarnosti : kao aktivni sudionik pokreta otpora stradao je u konc. logoru Terezin. ( > ) 1947. rođen je Eric F.(rank) Wieschaus, američki biolog. Za rad na genetičkoj kontroli embrio - nalnog razvoja (fokusirao se na embriogenezu vinske mušice) dobio je 1995. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Suradnici - sunarodnjak Edward B.(ok) Lewis (20. svibnja 1918. - 21. srpanj 2004.) i Njemica Christiane Nüsslein - Volhard (r. 20. listopada 1942.) podijelili su je s njim. 1955. rođen je (Timothy John) - Tim Berners - Lee, poznat i kao "TimBL", britanski inženjer i kompjutorski znanstvenik - "izumitelj" World Wi(l)de Web - a. 1962. umro je Eugene Freyssinet. ( > )
Zavičajne vijesti 1839. rođen je Varaždinu gospodarski pisac Vjekoslav Köröskényi (Kereškenji - Vjekoslav Stjepan de Köröskényi de Felsö de Toth de Prona). Studirao je u Grazu i Beču, a doktorirao 1867. u Rostocku. Nakon Zagreba, zaposlio se u Križevcima na Gospodarsko-šumarskom učilištu. Predavao je aritmetiku, algebru, geometriju, geodeziju, fiziku, graditeljstvo te graditeljsko risanje, a radio je i na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Mirovinu je dočekao na Odjelu za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade. Članke je objavljivao u Obzoru, Narodnim novinama, Školskom vrtu, Težaku, Vinogradarskom i voćarskom viestniku, Gospodaru, Gospodarskom listu. Autor je prvog udžbenika iz geodezije na hrvatskom jeziku. Među utemeljiteljima je Hrvatsko-slavonskoga šumar - skoga društva te dopisni član Društva čeških fizičara i matematičara u Pragu. Osnovao je zakladu za stipendiranje na visokim tehničkim školama u inozemstvu. Geodäsija; Uporaba diferencijalnoga računa kod teorije krivih crta u ravnini; Pivničarstvo; Crtice o vinogradarstvu; Dva neprijatelja u našim vinogradima; Domaća šljiva i njeno gojenje; Suva šljiva i dobra sušnica; suautorstvo - Voćarstvo. ( > )
1922. rođen je kirurg Đuro Antauer. Po završetku varaždinske gimnazije, studirao je medicinu u Zagrebu, Szegedu i Budimpešti. Radio je u Varaždinu, Prelogu i Karlovcu. Specijalizirao je traumatologiju i objavio niz radova u stručnoj periodici - Hefte zur Unfallheilkunde, Acta chirurgica Iugoslavica, Liječnički vjesnik, Farmaceutski glasnik... ( > )
1939. rođen je pjesnik, pripovjedač i putopisac Ivica Jembrih Cobovički. Višu grafičku školu završio je u Zagrebu, a radio je u Zagrebu, Varaždinu, Ivancu i Čakovcu. Oči posajene vu zutra; Žerafke i vihri; Koreni nosečega zernja; Svetkujem rieč; Izlet u zavičaj; Put koji nije otputovao; Mujceki se hinčejo; Popievke tice kajkavčice; Strahi i valitva; Zeleni krič; Vu perivoju Zrinskih; U dosluhu s košutama; Daljina na prozoru; Dječakovi psalmi; Garestin - Feniks varoš Varaždin; Gospodin Aleksis; Hodočašče rieči; Kries rieči z Ivanščice; Mehanj na kamenu; Moje popievke zlatar; Na potu vu narkozu; Na ramenu križa; Potok; Spoved zemlje; Stonogi strahovi; Šume se vraćaju u me; Vse - i dihanje; Zagovor rieči; Zavičajna čitančica; Zemlja - dvorišče neba; Zlato u pijesku nade; Življenje rieči i zemlje; Vse kak si ostavil...
1982. umro je u rodnom Varaždinu povjesničar i arhivist Mirko Androić. U Zagrebu je pohađao klasičnu gimnaziju i diplomirao na Filozofskom fakultetu. Od 1950. je bio upravitelj Historijskog arhiva u Varaždinu. Radove je objavljivao u Varaždinskim vijestima te u časopisima : Arhivist, Arhivski pregled, Međimurje, Arhivski vjesnik, Kaj te u raznim zbornicima. Djela (samostalna i u suautorstvu) : Koraci u život; Rječnik arhivske terminologije Jugoslavije; Varaždin u XVIII stoljeću i političko-kameralni studij; Dvadeset godina Ekonomskog i organizacijsko - infor - matičkog studija u Varaždinu; Prilozi za povijest varaždinskog bankarstva; Povijest vatro - gastva u Varaždinu; Ekonomika srednjovjekovnog grada Varaždina; Spomenici starogradske varaždinske općine; Starogradska varaždinska općina…( > )
|