Tražilica
E-mail

 

26. lipnja



    1541.  umro je Francisco Pizarro, španjolski konkvistador (španj. conquista - osvojenje). Pokorio
               je Inke, osvojio njihovu prijestolnicu Cuzco, osnovao glavni peruanski grad Limu... ali nije znao
               ni čitati ni pisati.

    1810.  umro je Joseph Michel Montgolfier, francuski izumitelj, uz brata Jacquesa Etiennea
               (6. siječnja 1745. - 2. kolovoza 1799.), pionir balonstva. Konstruirali su prvi aerostat koji se
               1783. uzdigao pomoću ugrijanog zraka (zapravo, dima).

    1835.  umro je Antoine Jean Gros. ( > )

    1836.  umro je Claude Joseph Rouget de Lisle, francuski glazbenik - amater. U povijest je ušao u
               noći između 24. i 25. travnja 1792. (neki izvori spominju samo 25. travanj, neki 25. na 26.) kada je
               napisao teks i uglazbio Marseljezu koja je prvotno bila borbena koračnica Rajnske revolucionarne
               armije. Rajnski marš  je nastao povodom objave rata Austriji a u vrijeme Francuske revolucije, kad
               je 500 dragovoljaca iz Marseillea umarširalo u Pariz pjevajući de Lisleovu koračnicu, dobila je naziv
               Marseljeza. Njezine zanosne riječi prihvatili su svi Francuzi pa je 1795. proglašena nacionalnom
               himnom. ( > )

Image



    1861.  umro je Pavel Josef Šafarik. ( > )

    1865.  rođen je Bernard (Bernhard) Berenson. ( > )

    1892.  rođena je Pearl Buck. ( > )

    1896.  rođen je Pablo Rojas Paz. ( > )  

    1913.  rođen je Aime (Fernand David) Cesaire, književnik s Martiniquea i aktivni borac za emancipaciju
               crne rase, o čijoj stvarnosti, problemima rasizma i posljedicama kolonijalizma progovara u svojim
               djelima. Tvorac je pojma negritude (crnaštvo) koji zaziva vraćanje afričkoj kulturnoj tradiciji. Zapis
               o povratku u zavičaj; Sunce prerezana grla; I psi su utihnuli; Tragedija kralja Kristofora; Jedno
               godišnje doba u Kongu; Rasprava o kolonijalizmu.

    1916.  rođen je Zlatko Prica.

    1918.  umro je Peter Rosegger, austrijski pjesnik i prozaik. Priznanje je stekao zbirkom stihova Citara
               i cimbal  na štajerskom dijalektu. U nizu pripovijesti je prikazao ljude i prilike svog kraja. Zbog li -
               beralizma se sukobio s Crkvom. Zavičajna šuma; Spisi učitelja šumske škole; Bogotražitelj;
               Dok još bijah mlad.
   
    1937.  rođen je Robert C.(oleman) Richardson, američki fizičar. Za proučavanja superfluidnosti
               kod izotopa heliuma 3  je 1996. nagrađen Nobelovom nagradom. Laureati su te godine bili i
               njegovi suradnici David M.(orris) Lee (r. 20. siječnja 1931.) i Douglas D.(ean) Osheroff
               (r. 1. kolovoza 1945.) 

    1943.  umro je Karl Landsteiner. ( > )

    1956.  umro je Clifford (Benjamin) Brown. ( > )  
            
    1957.  umro je Alfred (Bruno) Döblin, njemački književnik; jedan od osnivača ekspresionističkog
               časopisa Der Sturm. U najpoznatijem djelu, velegradskom romanu Berlin - Alexanderplatz 
               iz 1929. služio se kolažnom strukturom filmske montaže prenoseći novinske članke te razne
               esejističke i lirske fragmente. Manje je poznato da je slavna ekranizacija R. W. Fassbindera
               iz 1980. drugi film snimljen po tom romanu : prva verzija je Ph. Jutzijeva (1931.). Wang - lun -
              
ova tri skoka; Gore, mora i divovi; Wadzekova borba s parnom turbinom; Wallenstein;
               Pukovnik i pjesnik; Studeni 1918.; Hamlet ili duga noć se primiće kraju. ( > )

               Istog je dana umro Malcolm Lowry, engleski prozaik. Svjesno na tragu ranijih književnika
               - pomoraca (H. Melville, E. O'Neill, J. London, J. Conrad), putovao je kao mornar na
               Daleki istok i na brodu se sprijateljio s C. Aikenom, čiji je roman Plavo putovanje značajno
               utjecao na njegov autobiografski prvijenac Ultramarin (1933.). I ostala su mu djela autobio -
               grafski obilježena - Pod vulkanom (1947; ekranizacija J. Hustona 1984.) ili Srebrni nitrat 
               (posthumno 1968.) u kojem prikazuje boravak u bolnici, gdje se liječio od alkoholizma. ( > )  
                p.s.  U više izvora datum Lowryjeve smrti je 27. lipanj 1957.
               (https://www.britannica.com/biography/Malcolm-Lowry npr.) pa sa
                https://www.newyorker.com/magazine/2007/12/17/day-of-the-dead kopiramo :
                Malcolm Lowry died in his cottage in the village of Ripe, in Sussex, late at night on
                June 26, 1957, or early the next morning.

    1958.  umro je Andrija Štampar. ( > )

    1996.  ubijena je Veronica Guerin.

 


   

    Zavičajne vijesti

 

    1923.  rođen je u Slanju kod Ludbrega geograf  Ivan Crkvenčić. Višu pedagošku akademiju završio
               je u Zagrebu 1946. a geografiju je diplomirao, potom i doktorirao na Prirodoslovno - matematičkom
               fakultetu. Radio je kao asistent, docent, izvanredni i redoviti profesor na PMF - ovu Geografskom
               odjelu gdje je bio i predstojnik... nakon toga direktor Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu,
               direktor PMF - a te predsjednik i član niza stručnih komisija u zemlji i svijetu. Predavao je u Velikoj
               Britaniji, Njemačkoj, Norveškoj, SAD - u, Kanadi, Egiptu, Japanu, Kini... više je puta nagrađivan.
               Brojne znanstvene radove objavljivao je u časopisima Geografski glasnik, Erdkunde, Vestnik
               Moskovskogo univerziteta, Radovi Geografskog zavoda PMF - a, Geographical Papers
               Djela, samostalna ili u suautorstvu : Afrika - regionalna geografija; Afričko Sredozemlje;
               Zemljopis za VI. razred osnovne škole; Zemljopis 2; Svijet danas 2; Agrarna geografija;
               Južno Hrvatsko primorje; Središnja Hrvatska…  

    1984.  umro je Vladimir Filipović. ( > )

    1993.  umro je Antun Gertner. ( > )
 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.