Tražilica
E-mail

 

 6. kolovoza



    1637.  umro je Ben(jamin) Jonson, engleski dramatičar i pjesnik. Shakespeareov suvremenik
               i jedan od najznačajnijih dramatičara elizabetinskog razdoblja, pripadao je skupini The Cavalier
               poets koju je karakterizirala sklonost ljubavnoj i idiličnoj lirici. Ipak, najznačajnije su njegove
               komedije : Valpone ili Lisac, Epicena ili Šutljiva žena, Alkemičar  i Bartolomejski sajam.        

    1660.  umro je Diego Velasquez. ( > )

    1868.  rođen je Paul Claudel. ( > )

    1881.  rođen je Alexander Fleming. ( > )

    1889.  umro je Josip Filipović. ( > )

               Istog je dana umro Adolf Veber Tkalčević. ( > )

    1904.  umro je Eduard Hanslick. ( > )

    1928.  rođen je Andy Warhol. ( > )
               Gdjekoji izvor navodi 1927. kao godinu rođenja.

    1945.  bačena je atomska bomba na Hiroshimu.

    1961.  umro je Ejnar Dyggve. ( > )

    1969.  umro je Theodor (Ludwig Wiesengrund) Adorno. ( > )

    1979.  umro je Feodor Lynen. ( > )

    1980.  umro je Marino Marini. ( > )

    1986.  umro je Emilio Fernandez. ( > )

    1994.  umro je Domenico Modugno. ( > )

    2001.  umro je Jorge Amado. ( > )

    2009.  umrla je Savka Dabčević - Kučar.

 



Zavičajne vijesti

 

 

     1893.  rođen je u Varaždinu entomolog Željko (Želislav) Kovačević. Gimnaziju je završio
                u Senju, 1917. diplomirao, a 1922. doktorirao na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu.
                Službovao je u Zagrebu, Ogulinu, Kostajnici, Beogradu i Osijeku. Od 1933. u Zagrebu
                je voditelj, potom i direktor Odsjeka za zaštitu bilja te nastavnik, izvanredni i redoviti
                profesor na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Umirovljen je 1964. i postaje suradnik
                u Institutu za zaštitu bilja te voditelj i nastavnik na poslijediplomskom studiju. Jedan je od
                osnivača Entomološkoga društva Kraljevine SHS te je zaslužan za pokretanje znanstvenog
                časopisa Acta entomologica Jugoslavica. U Zagrebu je 1969. obnovio rad Društva. Bio je
                počasni član Hrvatskoga i Jugoslavenskoga entomološkoga društva te član srodnih društava
                u Švicarskoj i Finskoj. Sudjelovao je u radu Međunarodne organizacije za biološko suzbijanje
                štetnika (OILB) i Međunarodnoga saveza organizacija za šumarska istraživanja (IUFRO).  Po
                njemu je nazvana bolest na dudovcu - Bergoldia kovachevici  i novootkrivena vrsta muhe
                - Parasarcophaga kovatschevitchi. Radove je obljavljivao u periodici : Priroda, Glasnik
                Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, Gospodarski list, Poljoprivredni glasnik, Šumarski
                list, Težak, Jutarnji list, Gospodarske novine, Glasnik Jugoslavenskog entomološkog
                društva, Napredni gospodar, Agronomski glasnik, Uzorni vrtlar i gospodar, Naš vrt, Zaš -
                tita bilja... prevodio je s njemačkog. Dobitnik je Nagrade za životno djelo (1969.) i počasnog
                doktorata Sveučilišta u Zagrebu (1970.). Bolesti i štetnici na voćkama; Bolesti i štetnici na
                vinovoj lozi; Bolesti i štetnici u voćnjacima i vinogradima; Krumpirova zlatica; Primijenjena
                entomologija; Poljoprivredni štetnici; Šumski štetnici; Štetnici u vrtu; suautorstva : Bolesti
                i štetnici ratarskog bilja; Bolesti i štetnici voćaka i vinove loze. ( > )

     1940.  umro je kriminolog i političar Milan Kostić. U Osijeku je završio gimnaziju, a pravo
                studirao u Pragu i Zagrebu gdje je doktorirao 1901. Priključio se Ujedinjenoj hrvatskoj
                i srpskoj akademskoj omladini te bio suizdavač almanaha Narodna misao. Službovao je
                u Mitrovici, bio sudbeni pristav kaznionice u Lepoglavi te se ponovno vratio u Mitrovicu.
                1919. imenovan je velikim županom Srijemske županije, od 1920. - 26. bio načelnik u
                beogradskom Ministarstvu pravde, a potom, kao umirovljenik, bavio se odvjetništvom.
                Kao političar, bio je odbornik u Zemunu i zastupnik u Narodnoj skupštini. Nakon što je
                branio V. Mačeka pred Sudom za zaštitu države, uhićen je i zatočen. Bio je predsjednik
                Jugoslavenskoga saveza trezvenosti 1921. i Saveza trezvene mladeži 1925.- 30. Radove
                je objavljivao u periodici Branik, Mjesečnik pravničkoga družtva, Privrednik, Srbobran,
                Sriemske novine, Srpstvo, Jutarnji list, Reč, Štampa, Novi život, Arhiv za pravne i
                društvene nauke, Glasnik Saveza trezvene mladeži, Vreme, Hrvatski pokret, Vihor,
                Narodni val, Književni sever, Vojvođanin. Pribićević-Radić; Statistika kriminaliteta
                u Kralj. zemaljskoj kaznionici u Mitrovici; Alkohol i zločin; Novi projekat Kaznenog
                zakona i borba protiv alkoholizma; Alkohol, kriminalitet i pravo. ( > )
 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.