1637.  umro je Ben(jamin) Jonson, engleski dramatičar i pjesnik. Shakespeareov suvremenik
               i jedan od najznačajnijih dramatičara elizabetinskog razdoblja, pripadao je skupini The Cavalier
               poets koju je karakterizirala sklonost ljubavnoj i idiličnoj lirici. Ipak, najznačajnije su njegove
               komedije : Valpone ili Lisac, Epicena ili Šutljiva žena, Alkemičar  i Bartolomejski sajam.        

    1660.  umro je Diego Velasquez. ( > )

    1868.  rođen je Paul Claudel. ( > )

    1881.  rođen je Alexander Fleming. ( > )

    1889.  umro je Josip Filipović. ( > )

               Istog je dana umro Adolf Veber Tkalčević. ( > )

    1904.  umro je Eduard Hanslick. ( > )

    1928.  rođen je Andy Warhol. ( > )
               Gdjekoji izvor navodi 1927. kao godinu rođenja.

    1945.  bačena je atomska bomba na Hiroshimu.

    1961.  umro je Ejnar Dyggve. ( > )

    1969.  umro je Theodor (Ludwig Wiesengrund) Adorno. ( > )

    1979.  umro je Feodor Lynen. ( > )

    1980.  umro je Marino Marini. ( > )

    1986.  umro je Emilio Fernandez. ( > )

    1994.  umro je Domenico Modugno. ( > )

    2001.  umro je Jorge Amado. ( > )

    2009.  umrla je Savka Dabčević - Kučar.

     1893.  rođen je u Varaždinu entomolog Željko (Želislav) Kovačević. Gimnaziju je završio
                u Senju, 1917. diplomirao, a 1922. doktorirao na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu.
                Službovao je u Zagrebu, Ogulinu, Kostajnici, Beogradu i Osijeku. Od 1933. u Zagrebu
                je voditelj, potom i direktor Odsjeka za zaštitu bilja te nastavnik, izvanredni i redoviti
                profesor na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu. Umirovljen je 1964. i postaje suradnik
                u Institutu za zaštitu bilja te voditelj i nastavnik na poslijediplomskom studiju. Jedan je od
                osnivača Entomološkoga društva Kraljevine SHS te je zaslužan za pokretanje znanstvenog
                časopisa Acta entomologica Jugoslavica. U Zagrebu je 1969. obnovio rad Društva. Bio je
                počasni član Hrvatskoga i Jugoslavenskoga entomološkoga društva te član srodnih društava
                u Švicarskoj i Finskoj. Sudjelovao je u radu Međunarodne organizacije za biološko suzbijanje
                štetnika (OILB) i Međunarodnoga saveza organizacija za šumarska istraživanja (IUFRO).  Po
                njemu je nazvana bolest na dudovcu - Bergoldia kovachevici  i novootkrivena vrsta muhe
                - Parasarcophaga kovatschevitchi. Radove je obljavljivao u periodici : Priroda, Glasnik
                Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, Gospodarski list, Poljoprivredni glasnik, Šumarski
                list, Težak, Jutarnji list, Gospodarske novine, Glasnik Jugoslavenskog entomološkog
                društva, Napredni gospodar, Agronomski glasnik, Uzorni vrtlar i gospodar, Naš vrt, Zaš -
                tita bilja... prevodio je s njemačkog. Dobitnik je Nagrade za životno djelo (1969.) i počasnog
                doktorata Sveučilišta u Zagrebu (1970.). Bolesti i štetnici na voćkama; Bolesti i štetnici na
                vinovoj lozi; Bolesti i štetnici u voćnjacima i vinogradima; Krumpirova zlatica; Primijenjena
                entomologija; Poljoprivredni štetnici; Šumski štetnici; Štetnici u vrtu; suautorstva : Bolesti
                i štetnici ratarskog bilja; Bolesti i štetnici voćaka i vinove loze. ( > )

     1940.  umro je kriminolog i političar Milan Kostić. U Osijeku je završio gimnaziju, a pravo
                studirao u Pragu i Zagrebu gdje je doktorirao 1901. Priključio se Ujedinjenoj hrvatskoj
                i srpskoj akademskoj omladini te bio suizdavač almanaha Narodna misao. Službovao je
                u Mitrovici, bio sudbeni pristav kaznionice u Lepoglavi te se ponovno vratio u Mitrovicu.
                1919. imenovan je velikim županom Srijemske županije, od 1920. - 26. bio načelnik u
                beogradskom Ministarstvu pravde, a potom, kao umirovljenik, bavio se odvjetništvom.
                Kao političar, bio je odbornik u Zemunu i zastupnik u Narodnoj skupštini. Nakon što je
                branio V. Mačeka pred Sudom za zaštitu države, uhićen je i zatočen. Bio je predsjednik
                Jugoslavenskoga saveza trezvenosti 1921. i Saveza trezvene mladeži 1925.- 30. Radove
                je objavljivao u periodici Branik, Mjesečnik pravničkoga družtva, Privrednik, Srbobran,
                Sriemske novine, Srpstvo, Jutarnji list, Reč, Štampa, Novi život, Arhiv za pravne i
                društvene nauke, Glasnik Saveza trezvene mladeži, Vreme, Hrvatski pokret, Vihor,
                Narodni val, Književni sever, Vojvođanin. Pribićević-Radić; Statistika kriminaliteta
                u Kralj. zemaljskoj kaznionici u Mitrovici; Alkohol i zločin; Novi projekat Kaznenog
                zakona i borba protiv alkoholizma; Alkohol, kriminalitet i pravo. ( > )