Tražilica
E-mail

 

 13. kolovoza



    1608.  umro je Giambologna (pravim imenom Jean de Boulougne, znan i kao Giovanni da Bologna),
               flamansko - talijanski kipar. Značajno je utjecao na razvoj cjelokupnog europskog kiparstva u
               prelaznom razdoblju između visoke renesanse i baroka - manirizmu. Mnoga vrijedna djela
               je ostvario po narudžbi obitelji Medici. Sve karakteristike njegova stila, u kojem je izražena
               "ohola i čulna otmjenost" (E. Faure), kao i tehničko savršenstvo u obradi bronce došli su
               do izražaja u Neptunovoj fontani  na Piazza Maggiore u Bologni koja se smatra njegovim
               remek - djelom. Krilati Merkur; Otmica Sabinjanki; Heraklo i Kentaur...
 
    1814.  rođen je Anders Jonas Angström. ( > )

    1863.  umro je Eugene Delacroix. ( > )

    1872.  rođen je Vjekoslav Bastl.

               Istog dana je rođen je Richard Willstätter. ( > )

    1884.  rođen je Stjepan Ivšić, jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca i slavista.
               "Godine 1934. pratio je Bašćansku ploču s Krka u Zagreb i o tome napisao zanosan
               članak Sveta Lucija u Jurandvoru i njezin dragi kamen (Jutarnji list, br. 8115)."
               Zato dodajemo i sljedeću adresu :

               http://www.croatianhistory.net/etf/ivsic.html

    1896.  umro je John Everett Millais. ( > )

    1899.  rođen je Alfred (Joseph) Hitchcock. ( > )  

    1910.  umrla je Florence Nightingale. ( > )

    1912.  umro je Jules Massenet. ( > )

               Istog dana je rođen Salvador E. Luria. ( > )

    1917.  umro je Eduard Buchner. ( > )

    1918.  rođen je Frederick Sanger. ( > )

    1946.  umro je H.(erbert) G.(eorge) Wells, engleski prozaik. Neko je vrijeme studirao biologiju,
               čak je napisao Priručnik iz biologije (Textbook of Biology, 1893.). Romanom Vremenski
               stroj (1895.) je označio početak književne podvrste koja je postala poznata kao znanstvena
               fantastika (science fiction). Istom žanru pripadaju i Nevidljivi čovjek, Rat svjetova  te Prvi
               ljudi na Mjesecu. Početkom XX. stoljeća objavio je romane koji prikazuju sudbinu malog čovjeka :
               Ljubav i g. Lewisham, Kipps, Tono - Bungay  i Povijest g. Pollyja. Uz autobiografske pojedinosti
               ti se romani ističu humorom i dobroćudnom društvenom kritikom. Wellsova kasnija djela sve više
               zaokuplja idealistička zamisao o svjetskoj državi u kojoj bi ujedinjeno živjeli svi narodi i rase. Tu
               utopijsku ideju je izložio i u uvodnom govoru kao predsjednik međunarodnog PEN - kluba na kon -
               gresu u Dubrovniku 1933. II. svjetski rat je u potpunosti razorio te ideale a Wellsov pesimizam i
               očaj vidljivi su u jednom od njegovih posljednjih tekstova Svijest na kraju svojih snaga. ( > )

    1984.  umro je Tigran Petrosjan, sovjetski (armenski) šahist, deveti prvak svijeta u šahu. Titulu
               je osvojio 1963. protiv M. Botvinika a izgubio 1969. od B. Spaskog. Doktorirao je filozofiju
               disertacijom Neki problemi logike šahovskog mišljenja. ( > )

    2009.  umro je Les Paul. ( > )

 



Zavičajna vijest

 

     1995.  umrla je Miroslava Despot. ( > )

 

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.