1676.  umro je Hans Jacob Christoph von Grimmelshausen (ponegdje su druga dva imena napi -
               sana Jakob Christoffel), jedan od najboljih njemačkih baroknih književnika. Tek u poznijoj dobi je
               počeo, pod pseudonimima, pisati te je pod utjecajem pikarskog romana stvorio svoje najbolje djelo
               Simplicissimus ili pustolovni Nijemac o životu za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata. Karakteriziraju
               ga autobiografski elementi, groteskni humor i živahni, realistični opisi kao i izgrađen stil te vladanje
               dijalektalnim jezičnim varijantama. Po njegovom djelu Skitnica Courasche  je B. Brecht stvorio
               dramu Majka Courage i njezina djeca. Satirični hodočasnik; Krjeposni Josip; Kalendar
               čudesnih zgoda; Proximus i Lympida; Ponosni Melcher; Čudnovato gnijezdo.         

    1786.  rođen je (David Stern) - Davy Crockett, američki nacionalni junak. Bio je profesionalni lovac
               na krzna i već za života postao mit koji ga svrstava među najznačajnije osobe iz ranog razdob -
               lja prodora Sjedinjenih Država na zapad. U dva mandata bio je član Kongresa kao poslanik
               Tennesseeja a poginuo je braneći tvrđavu Alamo.

    1893.  rođena je (Mary Jane) Mae West, američka kazališna i filmska glumica, scenaristica i
               dramatičarka. Da je bila najpopularnija ženska zvijezda američkog filma 30 -ih je, više - manje,
               poznato ali fokusirajmo se na raniji period: nastupala je od 5. godine, ubrzo su je u vodvilji -
               ma i burleskama najavljivali kao Baby Vamp, od 15. godine je sama pri/prerađivala tekstove
               svojih nastupa, a 1926. je svojim prvim kazališnim komadom Seks (sama ga je producirala i
               režirala) izazvala senzaciju - predstava je zabranjena, a ona osuđena na 10 dana zatvora.
               Za kazalište je napisala i komade Prerušavanje, Diamond Lil  i Sekstet. Nakon što joj je pot -
               kraj 30 -ih popularnost opala, nastupala je na broadwayskim revijama i po noćnim klubovima
               - i u poodmaklim godinama je često znala nastupiti u lascivnim ulogama. Objavila je autobio -
               grafiju Dobrota s tim nije imala veze. ( > )

    1911.  rođen je Ante Kaštelančić, hrvatski slikar. Učio je kod Lj. Babića i A. Lhotea, a na prvu
               fazu rada su mu primjetno utjecali van Gogh i Soutine. Moj otac Luka; Ribari moga kraja;
               Murve. ( > )
               
               Istog dana, ali 4. kolovoza po julijanskom kalendaru, rođen je Mihail (Mojsejevič) Botvinik,
               sovjetski šahist, šesti svjetski prvak po redu. Uz male prekide je vladao od 1948. - 63. (1948.
               - 57.; 1958. - 1960.; 1961. - 63.). ( > )
                        
    1932.  rođen je  V.(idiadhar) S.(urajprasad) Naipaul, britanski književnik indijskog podrijetla;
               dobitnik Nobelove nagrade za 2001. Mistični maser; Pola života; Kuća za g. Biswasa;
               Zagonetni dolazak... 

    1944.  umro je Eugenio de Castro. ( > )

    1947.  rođen je Ivo Pranjković.

    1953.  rođena je Herta Müller, njemačka spisateljica - 12. žena dobitnica književnog Nobela (2009.).
               U prvom kratkom obrazloženju, Švedska je akademija navela razloge koji su prevagnuli u odluci
               o laureatkinji : "Herta Müller pjesničkom zgusnutošću i proznom iskrenošću opisuje krajolik us -
               kraćenih". Rođena u Rumunjskoj, bila je žrtva Ceausescuova režima. Cijeli pozamašni pjesnički,
               prozni i esejistički opus usredotočen joj je na problematiziranje sudbine pojedinca nemoćna
               pred terorom političke diktature, prisiljenoga da napusti vlastiti, poznati, domaći prostor i pokuša
               se ukorijeniti u nepoznatom, tuđem... Većina njezinih djela je duboko autobiografski utemeljena.
               Još kao studentica njemačkog i rumunjskog u Temišvaru, postala je članicom Aktionsgruppe
               Banat, skupine pisaca njemačkoga materinskog jezika (kojoj je pripadao i njezin suprug Richard
               Wagner, s kojim se kasnije i iselila u Njemačku) koja se zauzimala za književne i političke slobode.
               U uvjetima propisane i terorom održavane ideologije bila je, dakako, proglašena neprijateljicom
               režima. Odbivši surađivati s rumunjskom tajnom službom dobila je otkaz s prvoga posla prevo -
               diteljice u tvornici. Tada je napisala prvi kratki roman Nizine o licemjerju male sredine prema ne -
               konvencionalnim pojedincima ali ga nije uspijela objaviti sve do 1982. kad izlazi drastično cen -
               zuriran. Originalni rukopis je prokrijumčarila u Njemačku gdje je objavljen u cjelosti a autorica
               dobiva poziv na Frankfurtski sajam knjiga gdje oštro govori protiv diktature u Rumunjskoj. Po -
               vratak u domovinu donosi nove pritiske, iseljavanje ostaje jedini izlaz, nova je adresa Berlin,
               a s nje kreću i djela koja osvajaju i kritiku i publiku i nagrade. Njezin rukopis je primjer angaži -
               rane književnosti koja ne podliježe veličini i plemenitosti ideje za koju se zauzima te se stoga
               ne pretvara u plakatski pamflet. Njezina proza o tjeskobnu vremenu i strašnim životnim prilika -
               ma u isto je vrijeme tužna i potresna, sarkastična i nemilosrdna. U Zagrebu je gostovala 2004.
               a na hrvatskom su joj, zasad, objavljena dva romana : Remen, prozor, orah i uže  i Da mi je
               danas bilo ne susresti sebe. 

    1955.  umro je (Joseph) Fernand (Henri) Leger. ( > )

    1959.  rođen je Jonathan Franzen, američki romanopisac i esejist. Javno je iznio nelagodu zbog 
               činjenice da mu se knjiga (Korekcije) našla na popisu u Oprahinom klubu knjige  i odbio
               nastupiti u njezinom showu. Kako biti sam; Neumjerena zona: osobna povijest...

    1969.  umro je Ludwig Mies van der Rohe. ( > )

               Istog dana je umro Otto Stern,  njemačko - američki fizičar. Radio je s Einsteinom na
               sveučilištima u Pragu i Zürichu. Bavio se statičkom termodinamikom i kvantnom teorijom. Sa
               Walterom Gerlachom je u Hamburgu 1920. izveo važni eksperiment kojim su dokazali po -
               stojanje magnetskog momenta atoma (atomi se ponašaju kao magneti). Pomoću difrakcije
               je pokazao valnu prirodu atoma i molekula a otkrio je i magnetski moment protona. 1943.
               je dobio Nobelovu nagradu. ( > )

   1973.  umro je Conrad (Potter) Aiken, američki književnik čija hermetična proza, pod utjecajem
              Freuda i Joycea, istražuje svijest i podsvijest modernog čovjeka. Plavo putovanje; Veliki
              krug; Razgovor; Kralj Coffin; autobiografija Ushant... ( > ) 

    1983.  umro je (Israel) - Ira Gershwin. ( > )

    Zavičajne vijesti

    1878.  rođen je Milan Stahuljak. ( > )

    1916.  rođen je Franjo Švelec. ( > )

    1984.  umro je Nenad Brixy. ( > )