17. kolovoza
1676. umro je Hans Jacob Christoph von Grimmelshausen (ponegdje su druga dva imena napi - sana Jakob Christoffel), jedan od najboljih njemačkih baroknih književnika. Tek u poznijoj dobi je počeo, pod pseudonimima, pisati te je pod utjecajem pikarskog romana stvorio svoje najbolje djelo Simplicissimus ili pustolovni Nijemac o životu za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata. Karakteriziraju ga autobiografski elementi, groteskni humor i živahni, realistični opisi kao i izgrađen stil te vladanje dijalektalnim jezičnim varijantama. Po njegovom djelu Skitnica Courasche je B. Brecht stvorio dramu Majka Courage i njezina djeca. Satirični hodočasnik; Krjeposni Josip; Kalendar čudesnih zgoda; Proximus i Lympida; Ponosni Melcher; Čudnovato gnijezdo.
1786. rođen je (David Stern) - Davy Crockett, američki nacionalni junak. Bio je profesionalni lovac na krzna i već za života postao mit koji ga svrstava među najznačajnije osobe iz ranog razdob - lja prodora Sjedinjenih Država na zapad. U dva mandata bio je član Kongresa kao poslanik Tennesseeja a poginuo je braneći tvrđavu Alamo.
1893. rođena je (Mary Jane) Mae West, američka kazališna i filmska glumica, scenaristica i dramatičarka. Da je bila najpopularnija ženska zvijezda američkog filma 30 -ih je, više - manje, poznato ali fokusirajmo se na raniji period: nastupala je od 5. godine, ubrzo su je u vodvilji - ma i burleskama najavljivali kao Baby Vamp, od 15. godine je sama pri/prerađivala tekstove svojih nastupa, a 1926. je svojim prvim kazališnim komadom Seks (sama ga je producirala i režirala) izazvala senzaciju - predstava je zabranjena, a ona osuđena na 10 dana zatvora. Za kazalište je napisala i komade Prerušavanje, Diamond Lil i Sekstet. Nakon što joj je pot - kraj 30 -ih popularnost opala, nastupala je na broadwayskim revijama i po noćnim klubovima - i u poodmaklim godinama je često znala nastupiti u lascivnim ulogama. Objavila je autobio - grafiju Dobrota s tim nije imala veze. ( > )
1911. rođen je Ante Kaštelančić, hrvatski slikar. Učio je kod Lj. Babića i A. Lhotea, a na prvu fazu rada su mu primjetno utjecali van Gogh i Soutine. Moj otac Luka; Ribari moga kraja; Murve. ( > ) Istog dana, ali 4. kolovoza po julijanskom kalendaru, rođen je Mihail (Mojsejevič) Botvinik, sovjetski šahist, šesti svjetski prvak po redu. Uz male prekide je vladao od 1948. - 63. (1948. - 57.; 1958. - 1960.; 1961. - 63.). ( > ) 1932. rođen je V.(idiadhar) S.(urajprasad) Naipaul, britanski književnik indijskog podrijetla; dobitnik Nobelove nagrade za 2001. Mistični maser; Pola života; Kuća za g. Biswasa; Zagonetni dolazak...
1944. umro je Eugenio de Castro. ( > )
1947. rođen je Ivo Pranjković. 1953. rođena je Herta Müller, njemačka spisateljica - 12. žena dobitnica književnog Nobela (2009.). U prvom kratkom obrazloženju, Švedska je akademija navela razloge koji su prevagnuli u odluci o laureatkinji : "Herta Müller pjesničkom zgusnutošću i proznom iskrenošću opisuje krajolik us - kraćenih". Rođena u Rumunjskoj, bila je žrtva Ceausescuova režima. Cijeli pozamašni pjesnički, prozni i esejistički opus usredotočen joj je na problematiziranje sudbine pojedinca nemoćna pred terorom političke diktature, prisiljenoga da napusti vlastiti, poznati, domaći prostor i pokuša se ukorijeniti u nepoznatom, tuđem... Većina njezinih djela je duboko autobiografski utemeljena. Još kao studentica njemačkog i rumunjskog u Temišvaru, postala je članicom Aktionsgruppe Banat, skupine pisaca njemačkoga materinskog jezika (kojoj je pripadao i njezin suprug Richard Wagner, s kojim se kasnije i iselila u Njemačku) koja se zauzimala za književne i političke slobode. U uvjetima propisane i terorom održavane ideologije bila je, dakako, proglašena neprijateljicom režima. Odbivši surađivati s rumunjskom tajnom službom dobila je otkaz s prvoga posla prevo - diteljice u tvornici. Tada je napisala prvi kratki roman Nizine o licemjerju male sredine prema ne - konvencionalnim pojedincima ali ga nije uspijela objaviti sve do 1982. kad izlazi drastično cen - zuriran. Originalni rukopis je prokrijumčarila u Njemačku gdje je objavljen u cjelosti a autorica dobiva poziv na Frankfurtski sajam knjiga gdje oštro govori protiv diktature u Rumunjskoj. Po - vratak u domovinu donosi nove pritiske, iseljavanje ostaje jedini izlaz, nova je adresa Berlin, a s nje kreću i djela koja osvajaju i kritiku i publiku i nagrade. Njezin rukopis je primjer angaži - rane književnosti koja ne podliježe veličini i plemenitosti ideje za koju se zauzima te se stoga ne pretvara u plakatski pamflet. Njezina proza o tjeskobnu vremenu i strašnim životnim prilika - ma u isto je vrijeme tužna i potresna, sarkastična i nemilosrdna. U Zagrebu je gostovala 2004. a na hrvatskom su joj, zasad, objavljena dva romana : Remen, prozor, orah i uže i Da mi je danas bilo ne susresti sebe. 1955. umro je (Joseph) Fernand (Henri) Leger. ( > )
1959. rođen je Jonathan Franzen, američki romanopisac i esejist. Javno je iznio nelagodu zbog činjenice da mu se knjiga (Korekcije) našla na popisu u Oprahinom klubu knjige i odbio nastupiti u njezinom showu. Kako biti sam; Neumjerena zona: osobna povijest...
1969. umro je Ludwig Mies van der Rohe. ( > ) Istog dana je umro Otto Stern, njemačko - američki fizičar. Radio je s Einsteinom na sveučilištima u Pragu i Zürichu. Bavio se statičkom termodinamikom i kvantnom teorijom. Sa Walterom Gerlachom je u Hamburgu 1920. izveo važni eksperiment kojim su dokazali po - stojanje magnetskog momenta atoma (atomi se ponašaju kao magneti). Pomoću difrakcije je pokazao valnu prirodu atoma i molekula a otkrio je i magnetski moment protona. 1943. je dobio Nobelovu nagradu. ( > ) 1973. umro je Conrad (Potter) Aiken, američki književnik čija hermetična proza, pod utjecajem Freuda i Joycea, istražuje svijest i podsvijest modernog čovjeka. Plavo putovanje; Veliki krug; Razgovor; Kralj Coffin; autobiografija Ushant... ( > ) 1983. umro je (Israel) - Ira Gershwin. ( > )
Zavičajne vijesti
1878. rođen je Milan Stahuljak. ( > )
1916. rođen je Franjo Švelec. ( > )
1984. umro je Nenad Brixy. ( > )
|