Tražilica
E-mail

 

 17. kolovoza



    1676.  umro je Hans Jacob Christoph von Grimmelshausen (ponegdje su druga dva imena napi -
               sana Jakob Christoffel), jedan od najboljih njemačkih baroknih književnika. Tek u poznijoj dobi je
               počeo, pod pseudonimima, pisati te je pod utjecajem pikarskog romana stvorio svoje najbolje djelo
               Simplicissimus ili pustolovni Nijemac o životu za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata. Karakteriziraju
               ga autobiografski elementi, groteskni humor i živahni, realistični opisi kao i izgrađen stil te vladanje
               dijalektalnim jezičnim varijantama. Po njegovom djelu Skitnica Courasche  je B. Brecht stvorio
               dramu Majka Courage i njezina djeca. Satirični hodočasnik; Krjeposni Josip; Kalendar
               čudesnih zgoda; Proximus i Lympida; Ponosni Melcher; Čudnovato gnijezdo.         

    1786.  rođen je (David Stern) - Davy Crockett, američki nacionalni junak. Bio je profesionalni lovac
               na krzna i već za života postao mit koji ga svrstava među najznačajnije osobe iz ranog razdob -
               lja prodora Sjedinjenih Država na zapad. U dva mandata bio je član Kongresa kao poslanik
               Tennesseeja a poginuo je braneći tvrđavu Alamo.

    1893.  rođena je (Mary Jane) Mae West, američka kazališna i filmska glumica, scenaristica i
               dramatičarka. Da je bila najpopularnija ženska zvijezda američkog filma 30 -ih je, više - manje,
               poznato ali fokusirajmo se na raniji period: nastupala je od 5. godine, ubrzo su je u vodvilji -
               ma i burleskama najavljivali kao Baby Vamp, od 15. godine je sama pri/prerađivala tekstove
               svojih nastupa, a 1926. je svojim prvim kazališnim komadom Seks (sama ga je producirala i
               režirala) izazvala senzaciju - predstava je zabranjena, a ona osuđena na 10 dana zatvora.
               Za kazalište je napisala i komade Prerušavanje, Diamond Lil  i Sekstet. Nakon što joj je pot -
               kraj 30 -ih popularnost opala, nastupala je na broadwayskim revijama i po noćnim klubovima
               - i u poodmaklim godinama je često znala nastupiti u lascivnim ulogama. Objavila je autobio -
               grafiju Dobrota s tim nije imala veze. ( > )

    1911.  rođen je Ante Kaštelančić, hrvatski slikar. Učio je kod Lj. Babića i A. Lhotea, a na prvu
               fazu rada su mu primjetno utjecali van Gogh i Soutine. Moj otac Luka; Ribari moga kraja;
               Murve. ( > )
               
               Istog dana, ali 4. kolovoza po julijanskom kalendaru, rođen je Mihail (Mojsejevič) Botvinik,
               sovjetski šahist, šesti svjetski prvak po redu. Uz male prekide je vladao od 1948. - 63. (1948.
               - 57.; 1958. - 1960.; 1961. - 63.). ( > )
                        
    1932.  rođen je  V.(idiadhar) S.(urajprasad) Naipaul, britanski književnik indijskog podrijetla;
               dobitnik Nobelove nagrade za 2001. Mistični maser; Pola života; Kuća za g. Biswasa;
               Zagonetni dolazak... 

    1944.  umro je Eugenio de Castro. ( > )

    1947.  rođen je Ivo Pranjković.

    1953.  rođena je Herta Müller, njemačka spisateljica - 12. žena dobitnica književnog Nobela (2009.).
               U prvom kratkom obrazloženju, Švedska je akademija navela razloge koji su prevagnuli u odluci
               o laureatkinji : "Herta Müller pjesničkom zgusnutošću i proznom iskrenošću opisuje krajolik us -
               kraćenih". Rođena u Rumunjskoj, bila je žrtva Ceausescuova režima. Cijeli pozamašni pjesnički,
               prozni i esejistički opus usredotočen joj je na problematiziranje sudbine pojedinca nemoćna
               pred terorom političke diktature, prisiljenoga da napusti vlastiti, poznati, domaći prostor i pokuša
               se ukorijeniti u nepoznatom, tuđem... Većina njezinih djela je duboko autobiografski utemeljena.
               Još kao studentica njemačkog i rumunjskog u Temišvaru, postala je članicom Aktionsgruppe
               Banat, skupine pisaca njemačkoga materinskog jezika (kojoj je pripadao i njezin suprug Richard
               Wagner, s kojim se kasnije i iselila u Njemačku) koja se zauzimala za književne i političke slobode.
               U uvjetima propisane i terorom održavane ideologije bila je, dakako, proglašena neprijateljicom
               režima. Odbivši surađivati s rumunjskom tajnom službom dobila je otkaz s prvoga posla prevo -
               diteljice u tvornici. Tada je napisala prvi kratki roman Nizine o licemjerju male sredine prema ne -
               konvencionalnim pojedincima ali ga nije uspijela objaviti sve do 1982. kad izlazi drastično cen -
               zuriran. Originalni rukopis je prokrijumčarila u Njemačku gdje je objavljen u cjelosti a autorica
               dobiva poziv na Frankfurtski sajam knjiga gdje oštro govori protiv diktature u Rumunjskoj. Po -
               vratak u domovinu donosi nove pritiske, iseljavanje ostaje jedini izlaz, nova je adresa Berlin,
               a s nje kreću i djela koja osvajaju i kritiku i publiku i nagrade. Njezin rukopis je primjer angaži -
               rane književnosti koja ne podliježe veličini i plemenitosti ideje za koju se zauzima te se stoga
               ne pretvara u plakatski pamflet. Njezina proza o tjeskobnu vremenu i strašnim životnim prilika -
               ma u isto je vrijeme tužna i potresna, sarkastična i nemilosrdna. U Zagrebu je gostovala 2004.
               a na hrvatskom su joj, zasad, objavljena dva romana : Remen, prozor, orah i uže  i Da mi je
               danas bilo ne susresti sebe. 

    1955.  umro je (Joseph) Fernand (Henri) Leger. ( > )

    1959.  rođen je Jonathan Franzen, američki romanopisac i esejist. Javno je iznio nelagodu zbog 
               činjenice da mu se knjiga (Korekcije) našla na popisu u Oprahinom klubu knjige  i odbio
               nastupiti u njezinom showu. Kako biti sam; Neumjerena zona: osobna povijest...

    1969.  umro je Ludwig Mies van der Rohe. ( > )

               Istog dana je umro Otto Stern,  njemačko - američki fizičar. Radio je s Einsteinom na
               sveučilištima u Pragu i Zürichu. Bavio se statičkom termodinamikom i kvantnom teorijom. Sa
               Walterom Gerlachom je u Hamburgu 1920. izveo važni eksperiment kojim su dokazali po -
               stojanje magnetskog momenta atoma (atomi se ponašaju kao magneti). Pomoću difrakcije
               je pokazao valnu prirodu atoma i molekula a otkrio je i magnetski moment protona. 1943.
               je dobio Nobelovu nagradu. ( > )

   1973.  umro je Conrad (Potter) Aiken, američki književnik čija hermetična proza, pod utjecajem
              Freuda i Joycea, istražuje svijest i podsvijest modernog čovjeka. Plavo putovanje; Veliki
              krug; Razgovor; Kralj Coffin; autobiografija Ushant... ( > ) 

    1983.  umro je (Israel) - Ira Gershwin. ( > )

 


 

    Zavičajne vijesti



    1878.  rođen je Milan Stahuljak. ( > )

    1916.  rođen je Franjo Švelec. ( > )

    1984.  umro je Nenad Brixy. ( > )

 

 
« Prethodna   Sljedeća »

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.