Search
E-mail

 

22. kolovoza



    1584.  umro je Jan Kochanowski, najveći pjesnik poljske renesansne književnosti i začetnik
               modernog poljskog pjesništva. Pisao je dramske tekstove, epove, domoljubnu liriku i
               epigrame (fraszke). Pisao je i na latinskom a istaknuo se i kao prevoditelj. Tužaljke;
               Satir ili divlji čovjek...

    1806.  umro je Jean - Honore Fragonard, francuski slikar i grafičar. Boraveći u Rimu,
               izradio je mnogobrojne kopije, slike, crteže, skice i studije a uspjeh postigao klasi -
               cistički koncipiranom kompozicijom Korezus i Kalihoe ali ubrzo napušta povijesno
               slikarstvo i posvećuje se vedrim i ljupkim rokoko scenama u malom formatu. Bio je
               virtuoz, improvizator i najosobeniji slikar svog doba a zadivljujuća je lakoća njegovog
               stvaranja u bilo kojoj tehnici (ulje, gvaš, tuš, akvarel, pastel, bakrorez). Bakrorezima
               je ilustrirao brojna književna djela. ( > )

    1860.  rođen je Gustaf Fröding. ( > )

    1862.  rođen je Claude Debussy. ( > )

    1874.  rođen je Max Scheler. ( > )

    1891.  umro je Jan (Nepomuk) Neruda, češki pjesnik, pripovjedač, feljtonist i kazališni kritičar.
               Pripadao je skupini realističkih pisaca okupljenih oko časopisa Maj. Grobno cvijeće;
               Kozmičke pjesme; Balade i romance; Jednostavni motivi; Malostranske pripovjetke.
               ( > )  

               Istog dana (10. kolovoza po julijanskom kalendaru) je rođen je Jacques Lipchitz.
               ( > )

    1902.  rođena je Leni Riefenstahl. ( > )

    1920.  rođen je Ray (Douglas) Bradbury, američki književnik, možda najbolji stilist znanstvene
               fantastike. Maslačkovo vino; Marsijanske kronike; Sunčeve zlatne jabuke...Svoje naj -
               poznatije djelo, distopiju Fahrenheit 451, (temperatura na kojoj papir počinje gorjeti)
               objavljeno 1953. opsesivno je razvijao : temu je naznačio kratkom novelom Bright Phoenix
               (napisanom 1948, objavljenom 1963), te obogatio pripovijetkom Vatrogasac (1951, iz zbirke
               The Illustrated Man). Slavu mu je zacementirala ekranizacija F. Truffauta iz 1966.

                                                                      * * *

               Pripovjetku The Last Night of the World  prvi je put objavio Esquire u izdanju iz veljače
               1951. Kasnije te godine, objavljena je i u spomenutoj zbirci The Illustrated Man. Ukratko,
               svi na svijetu su sanjali i znaju da će se to obistiniti, da je sljedeća noć posljednja noć
               svijeta !
               Cijeli tekst, kojeg dio prenosimo, pronašli smo na adresi
               http://www.esquire.com/fiction/fiction/ray-bradbury-last-night-of-the-world-0251

               "Why not some night in the past ten years of in the last century, or five centuries
                 ago or ten?
               "Maybe it's because it was never February 30, 1951, ever before in history, and
                 now it is and that's it, because this date means more than any other date ever meant
                 and because it's the year when things are as they are all over the world and that's why
                 it's the end."
               "There are bombers on their course both ways across the ocean tonight that'll never
                 see land again."
               "That's part of the reason why."
               "Well," he said. "What shall it be? Wash the dishes?"
                They washed the dishes carefully and stacked them away with especial neatness.
                At eight-thirty the girls were put to bed and kissed good night and the little lights
                by their beds turned on and the door left a trifle open.

                                                              * * *

                 Hrvatski prevod Zorana Milovića je u Siriusu br. 64 iz listopada 1981. (str. 108 - 112)

                - A zašto ne neka druga noć, u prošlom stoljeću, ili prije pet stotina godina, ili tisuću ?
                - Možda je to zato što nikada do sada nije bio 19. listopada 1989, nikad prije, u cijeloj
                  povijesti, i upravo je danas i to je to; zato što ovaj datum znači mnogo više no što je
                  i jedan drugi datum ikada značio u povijesti; zato što je ova godina upravo onakva
                  kakva je, u cijelom svijetu, i baš zato svemu je kraj.
                - Noćas po zadatku prelaze ocean bombarderi, na obje strane, i oni nikada neće
                  vidjeti kopno.
                - To je jedan dio razloga zašto.
                - Pa - on upita, ustajući - što ćemo mi ? Oprati posuđe ?
                  Oprali su posuđe, obrisali ga i složili, ovaj put posebno uredno (op.a. a posljednja
                  noć svijeta je). U osam i trideset stavili su djevojčice u krevet i poljubili ih za laku 
                  noć i upalili malene svjetiljke pored njihovih kreveta i malo im odškrinuli vrata.

                                                             * * *
                                        
                 Opaska : prevoditelj nije smio, ali kad je već intervenirao u sadržaj i smisao teksta,
                 stajati je trebalo  - "Možda je to zato što nikad do sada nije bio 32. listopad 1981,
                 nikad prije..." Iako, najjednostavnije i najtočnije se sve moglo riješiti točnim prevodom
                 i napomenom : * pripovjetka je prvi put objavljena u Esquireu od veljače 1951 - točka

                 p.s.

                 Istu grešku čini i Mirjana Rajković, prevoditeljica Tetoviranog čoveka iz biblioteke
                 Kentaur, Bg. '79. (str. 56 - 57) :

                 "Zašto to ne bi bila neka druga noć u prošlom veku, ili pre pet vekova, ili pre deset?
                 "Možda zato što nikada nije bio 19. oktobar 1969, nikada pre u istoriji, a sada jeste,
                  i to ti je; zato što ovaj datum znači više nego što je i jedan drugi ikada značio; zato
                  što je to godina kada su stvari takve kakve su u celom svetu i zato je kraj."
                 "Noćas preko okeana u oba pravca prelaze po zadatku bombarderi koji nikada neće
                  ugledati kopno."
                 "To je jedan deo razloga."
                 "Pa", reče on ustajući, "šta ćemo mi? Da operemo sudove?"
                  Opraše sudove i posebno uredno ih složiše. U osam i trideset stavili su devojčice
                  u krevet i poljubili ih, upalili male svetiljke kraj njihovih kreveta i ostavili im
                  otškrinuta vrata.

                p.p.s.

                Kad smo već načeli temu "smaka svijeta"...
                Zagrebački V.B.Z. je, "senzibiliziran" Mayanskim kalendarom, već u studenom 2010.
                objavio naslov Apokalipsa 2012. Lawrencea E. Josepha. Izdanje ima urednika,
                te lektoricu i korektoricu... i onog famoznog "za izdavača". No, izdanje ima i kazalo
                (str. 259-267). Nijedan termin, ni jedna osoba nije na naznačenoj stranici ! Kazalo
                je očito prepisano iz originala, koji je, opet očito, bio drugog fonta ili formata. Da i
                nije, razlike u dužini riječi i sklopu sintakse uvelike se razlikuju od jezika do jezika.
                U konkretnom primjeru, dobili smo pomake od 5 - 10 stranica te ništa i nitko iz ove
                digresije nije "na svom mjestu". Apokaliptično !


    1928.  rođen je Karlheinz Stockhausen. ( > )
   
    1935.  rođena je (Edna) Annie Proulx, nagrađivana američka književnica. Sjene iz dubine;
               Razglednice; Planina Brokeback; Pjesme srca; Obavijesti o kretanju brodova...


    1958.  umro je Roger Martin du Gard. ( > )

    1959.  umro je Vladimir Kovačić. ( > )

 

 
< Prev   Next >

Metel Ožegović

Baron Metel Ožegović was born on 4 May 1814 in Zagreb. He was educated in Zagreb and Pest and was a great follower of the Illyrian movement, which he considered to be mainly a literary movement

more in Croatian

History of the library

Founded in 1838. A lot more space than this would be needed if one wanted to count (even if only in note form) all our changes, plans (whether realized or not), objectives and attempts to serve our purpose.

more

© 2019 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.