Tražilica
E-mail
ZBIRKE GRADSKE KNJIŽNICE

 

            Tijekom godina prikupljena knjižnična građa organizirana je u više zbirki pa je tako olakšana njihova popularizacija, dostupnost, smještaj i zaštita.

 
            Posudbena zbirka  je najveća zbirka Gradske knjižnice. Redovno se nadopunjuje novom izdavačkom produkcijom, a nastoji se obnavljati i dio građe oštećen učestalim korištenjem. U otvorenom pristupu u najvećoj je mjeri zastupljena beletristika, školska lektira, publicistika, novija znanstveno-popularna i stručna literatura, a u zatvorenom spremištu su dublete, manje tražene knjige, knjige na ćirilici i knjige koje traže poseban nadzor i zaštitu - rjeđa i vrjednija izdanja, posljednji primjerci pojedinih izdanja, reprint izdanja, knjige nestandardnog, vrlo malog ili velikog formata i pojedine stručne skupine u cjelini koje su zastupljene manjim brojem naslova. U Odjelu za djecu uz posudbenu dječju zbirku nalazi se i zbirka za roditelje s odabranom pedagoškom literaturom.


            Referentna zbirka namijenjena je studijskom radu. U nju su uvrštene enciklopedije, leksikoni, priručnici, rječnici, atlasi, sabrana djela književnih klasika, značajnije nakladničke cjeline, a dopunjuju je serijska izdanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i likovne monografije koje se, zbog svog formata, nalaze u posebnom nizu.
            Referentna zbirka u Odjelu za djecu primjerena je njihovom uzrastu.


            Ilirska zbirka je po svom obimu najmanja zbirka, a u nju su uvrštene knjige, časopisi, novine i almanasi iz vremena djelovanja prve “ilirske” čitaonice. Iz bilješki i posveta vidljivo je da je Metel Ožegović bio jedan od njezinih donatora. Dio zbirke je, zajedno s originalom Poziva za osnivanje Družtva narodnog iz 1838. godine, izložen kao stalni postav u čitaonici dnevnog tiska. Formiranje zbirke potaknuli su 1968. godine posjetitelji izložbe na kojoj je njezin današnji fond bio javno prezentiran.

 
            Zaštićena zbirka je dio nekadašnjeg posudbenog fonda objavljenog do 1945. godine. U nju je uvršten po jedan primjerak knjige svakog sačuvanog izdanja bez obzira na jezik i pismo (latinica, ćirilica, gotica). Po bilješkama, posvetama, i ex librisima vidljivo je da knjige potječu iz brojnih privatnih zbirki, a po pečatima saznajemo kojim su knjižnicama prvobitno pripadale (narodnim, školskim, specijalnim) i kako su i kada one mijenjale nazive. Zbirka je nastala iz potrebe da se taj dio fonda trajno zaštiti, a njezino izdvajanje iz osnovnog fonda omogućilo je racionalnije korištenje prostora.
 

            Zavičajna zbirka “Warasdiniensia” popunjavana je građom koja se odnosi na širi zavičaj i ljude koji su uz njega vezani rođenjem ili djelovanjem. Uz knjige, novine i časopise, zbirku čine prospekti, plakati, pozivnice, razglednice, fotografije, katalozi..., ali i isječci iz novina te obrađeni članci iz monografskih i serijskih publikacija. Uz tiskanu građu sve se više nabavlja i zavičajna AV građa.
 

            Zbirka BDI (bibliotekarstvo-dokumentacija-informacija) nazvana je po srodnoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a namijenjena je prvenstveno knjižničarima kao pomoć u svakodnevnom radu i onima koji se pripremaju za stjecanje zvanja u knjižničarskoj struci. Glavninu fonda čine časopisi i knjige s područja knjižničarstva (pravilnici, standardi, UDK-tablice, vodiči, katalozi, bibliografije te literatura o povijesti pisma, knjiga, knjižnica...).
 

            Zbirka strane literature nastala je u novije vrijeme izdvajanjem knjiga na različitim jezicima iz osnovnog posudbenog fonda da bi se, u nedostatku prostora, osigurao smještaj novonabavljenoj građi. Zamišljeno je da se zbirka dislocira na novu lokaciju na kojoj bi se organizirala njezina primjerena dostupnost. Literatura je na petnaestak jezika (engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, latinski, ruski, češki, poljski, slovenski, makedonski, albanski, turski, esperanto), a uz beletristiku, zastupljena je i stručna i primjerena referentna literatura te časopisi.
             Dopunjuje ju zbirka strane literature namijenjena djeci.

 
            Zbirka Zvonka Milkovića donacija je koju je naš zavičajni pjesnik još za života namijenio Gradskoj knjižnici. Sadrži knjige i časopise, rukopise, dnevnike, pisma i fotografije, a iz autobiografskih zapisa saznajemo koje je knjige i gdje nabavio putujući Evropom. Zbirku je nadopunjavao izrescima iz novina prateći najčešće kritičke osvrte na knjige i programe koji su ga zanimali. Zbirku čini oko 2.400 jedinica.
 

            Zbirka Gustava Krkleca otkupljena je 1980. godine za Gradsku knjižnicu. Odraz je pjesnikove literarne sklonosti i njegovih brojnih poslovnih i privatnih kontakata. Knjigama i časopisima bavio se kao pisac, urednik, prevoditelj, bibliofil, a u zbirci su sačuvani i njegovi rukopisi, dnevnici, fotografije, osobni dokumenti, priznanja, pisma, razglednice, slike te dio inventara iz njegove radne sobe. Do sada je evidentirano više od 6.000 jedinica, iako još nije u cijelosti obrađena rukopisna građa.
 

            Zbirka Marijana Zubera varaždinskog glazbenog pedagoga zadnja je veća donacija namijenjena Gradskoj knjižnici. Sadrži pretežno glazbenu literaturu i notne zapise i trebala bi poslužiti kao temelj budućem glazbenom odjelu.
 

            Zbirka periodike sadrži novine i časopise uglavnom književnog i umjetničkog karaktera, ali su zastupljena i sva stručna područja. Dopunjuju je novine i časopisi u drugim zbirkama te časopisi namijenjeni djeci. Objavljivani su tijekom 19. i 20. stoljeća u različitim krajevima Hrvatske (u Zagrebu, Splitu, Zadru, Puli, Rijeci, Pazinu, Kninu, Korenici, Karlovcu, Osijeku, Sisku, Požegi, Koprivnici, Varaždinu, Čakovcu...) na području nekadašnje Jugoslavije (u Ljubljani, Mariboru, Beogradu, Kruševcu, Cetinju, Drvaru, Sarajevu, Skoplju, Kumanovu...), ali i širom svijeta (u Washingtonu, Londonu, Pragu, Genovi, Rimu, Trstu, Buenos Airesu...). Dokazuju da su svoj časopis imali i planinari, šahisti, numizmatičari, pčelari, fotografi, stenografi, glumci, knjižničari... i apstinenti.
 

            Zbirka dijafilmova se zbog svoje neaktualnosti prestala koristiti, a po svojoj atraktivnosti  zamijenila ju je zbirka CD-romova i DVD-a.  Formirana je u oba odjela i već ima bogati i raznoliki fond. Za njezino korištenje naročito se zanimaju djeca predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta kojima je namijenjena i manja zbirka AV građe te zbirka igračaka i društvenih igara.
 

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2017 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.