Tražilica
E-mail

Iz povijesti narodnih knjižnica


Tijekom 19. i 20. stoljeća organizirana je javna knjižnična djelatnost u brojnim mjestima na području današnje Varaždinske županije. Najstariju čitaonicu osnovao je Metel Ožegović 1838. g. koja je ujedno bila prva «ilirska» čitaonica. Osim u Varaždinu u 19. st. narodne knjižnice  bile su i u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu.

Poticanjem čitanja i osnivanjem knjižnica i čitaonica bavili su se mnogi entuzijasti, pojedinci koji su provodili programe opismenjavanja te organizirali brojna javna predavanja.

1904. potvrđena su službena pravila Društva za pučku prosvjetu i pučke knjižnice, a razvoj knjižničarstva posebno je podupirao Stjepan Ortner koji je sav prihod od prodaje svoje knjige posvećene Ljudevitu Gaju, namijenio pučkim knjižnicama u Zagorju.

Brigu o putujućim knjižnicama imali su studenti organizirani u posebnoj sekciji pri Gradskoj pučkoj knjižnici, osnovanoj u Varaždinu 1919. g., a poslije Drugog svjetskog rata takvim se aktivnostima intenzivno bavila središnja Gradska knjižnica i čitaonica «Sloboda».

Ogranci Seljačke sloge otvarali su skromne knjižnice u brojnim selima i naseljima, a dopunjavani su knjigama iz putujućih knjižnica - knjižnica-selica ili ambulantnih knjižnica, kako su ih još nazivali. Kao početni fond koristila se literatura tzv. tipiziranih knjižnica prema modelu koji je pripremio Nakladni zavod Hrvatske.

Varaždinska Gradska knjižnica otvarala je u manjim mjestima svoje područne knjižnice, a to je jedno vrijeme uspijevalo i knjižnicama u Ivancu i Novom Marofu.

Rezultati istraživanja nisu konačni pa će se i popis mjesta na području Varaždinske županije u kojima je započeo razvoj knjižnične djelatnosti sigurno još dopunjavati.


pripremila: Jasminka Štimac

  

Prijevoz knjiga konjskom zapregom

 

 

   

Na području današnje Varaždinske županije u mnogim su se mjestima počeli razvijati neki od oblika javne knjižnične djelatnosti (čitaonice, knjižnice, ogranci, stacionari, putujuće knjižnice):

Bartolovec (1957.), Bednja (1949.), Bela (1907.), Beletinec (1958.), Bikovec (1949.), Biškupec (1950.), Breznica (1958.) Cerje Tužno (1934.), Cestica (1939., možda i ranije), Črešnjevo (1935.), Drenovec (1954.), Druškovec (1957.), Družbinec (1949.), Gačice (1954.), Globočec (195?), Greda (oko1930), Hrženica (1956.), Imbriovec (1920.), Ivanec (1885.), Jalžabet (1920.), Jurketinec (1957.), Kamenica (1910.) Kelemen (1956.), Klenovnik (1955.), Ključ (1926.), Kneginec (1956.), Križovljan (1934.), Kučan Donji (1957./8.), Kučan Gornji (1957./8.), Kučan Marof (1957./8.), Kuljevčica (1957.), Kuzminec (1949.), Lepoglava (1912.), Leštakovec (1956.), Ludbreg (1891.), Lužan (1958.), Ljubeščica (195?), Mađarevo (1907.), Mali Bukovec (196?), Martijanec (195?), Maruševec (1912.), Natkrižovljan (1957./8.), Nedeljanec (1975.), Nova Ves (1941.), Novi Marof (1898.), Petkovec Toplički (prije 1952.), Petrijanec (1924.), Ples-Trakošćan (1959.?), Podrute (1958.), Poljana Donja (1953./4.), Presečno (1954.), Radovan (1934.), Remetinec (1956.), Salinovec (1957.), Sesvete Ludbreške (1954.), Sračinec (1952./3.), Stažnjevec (1953.), Strmec (1956., no u više županija postoje mjesta s istim nazivom pa podatak nije pouzdan), Sveti Ilija (1935.), Sveti Đurđ (1950./1.), Svibovec (1962./3.), Šemovec (1956.), Tomaševec (195?), Trnovec (1935.), Tuhovec (1959.), Tužno (1962./3.), Varaždin (1838.), Varaždinske Toplice (1876.), Veliki Bukovec (1912.), Vidovec tj. Vidovac i Vidovac Zamlačje (1907.), Vinica (1904.), Visoko (1954./5.), Višnjica (1957.), Voća Donja (1957./8.), Voća Gornja (1957./8.), Vrbanovec kraj Ludbrega (1907.), Zamlaka (1950.), Završje (1955.) i Zbelava (1957./8.).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Metel Ožegović

Barun Metel Ožegović rodio se 4. svibnja 1814. u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu i Pešti i bio veliki pristaša ilirizma, za koji je tvrdio da je prvenstveno književni pokret.

više

Povijest knjižnice

Postojimo od 1838. godine. Mnogostruko više prostora od ovog kvadratića potrebno je da bi se, barem u natuknicama, pobrojale bar bitnije mijene, planovi (ostvareni ili ne), težnje i pokušaji da služimo svojoj svrsi.

više

© 2018 knjiznica-vz.hr
Web design by interactive d.o.o.
Powered by Orbis.